Banke značajno pooštrile uvjete kreditiranja, naglo pao interes za 'gotovince'

Ono što je HNB teško uspijevao svojim mjerama, u vrlo kratkom roku učinila je koronakriza: odobravanje i uzimanje gotovinskih kredita naglo se usporilo.

Nakon što su godinama rasli po dvoznamenkastima stopama, u travnju su na godišnjoj razini povećani tek 4,6 posto, a posljednji podaci HNB-a pokazuju da je stopa rasta u srpnju usporena na samo 2,8 posto.

Neizvjesnost oko toga kako će kriza utjecati na zaposlenost i plaće smanjila je potražnju za tim kreditima, ali i interes banaka za njihovo odobravanje, premda su im ti skupi krediti donosili značajan dio dobiti. Posljednja anketa o kreditnoj aktivnosti banaka, koja se provodi četiri puta godišnje, pokazuje da su, zbog očekivanja “u vezi s općim gospodarskim kretanjima”, sve banke značajno pooštrile uvjete odobravanja kredita kako stanovništvu tako i poduzećima.

Krediti na kraći rok

Kada je riječ o najpopularnijim, potrošačkim kreditima, odgovori banaka koji se odnose na posljednje, drugo tromjesečje sugeriraju da sada znatno pomnije gledaju kreditnu sposobnost klijenata te da kredit odobravaju na nešto kraći rok. No, kamatne stope, čini se, nisu povećavale, nego su i neznatno niže. Prema podacima s HNB-ove usporedne liste uvjeta kreditiranja, većina od osam većih banka gotovinske kredite odobrava na rok od deset godina, Zagrebačka banka na devet, a RBA na osam godina. Istodobno se varijabilne kamatne stope kreću od 6,21 posto u PBZ-u do 7,31 posto u RBA, a u slučaju fiksnih kamatnih stopa raspon je od 6,26 posto u OTP banci do 7,65 posto u Addiko banci.

Na upit o potražnji stanovništva za potrošačkim kreditima gotovo sve banke odgovaraju da je ona smanjena, što nije slučaj kada su posrijedi stambeni krediti. U odnosu na lipanj, ukupni plasmani banaka u srpnju su povećani za 700 milijuna kuna ili 1,2 posto, kako navode analitičari HNB-a, “ponajviše pod utjecajem Vladina programa subvencioniranja stambenih kredita, a u manjoj mjeri i zbog zaduživanja u svrhu obnove stambenih jedinica oštećenih u potresu”. Tako su u usporedbi s istim mjesecom lani, stambeni krediti u srpnju bili veći za osam posto, dok je mjesec prije godišnja stopa rasta bila na razini od 7,1 posto.

Apn-ov natječaj

S obzirom na to da je APN nedavno raspisao drugi natječaj ove godine za subvencioniranje stambenih kredita, može se očekivati da će se trend rasta stambenih kredita nastaviti i u ostatku godine. Premda su kamatne stope na stambene kredite znatno niže, stjecajem okolnosti ti su krediti bankama ponovno u prvom planu.

i dalje će slabjeti Zbog povećane percepcije rizika banke su vrlo oprezne i pri odobravanju kredita poduzećima, a proteklih mjeseci, čini se, poduzeća su se manje obraćala poslovnim bankama, a više državnim financijskim institucijama poput HBOR-a i Hamaga. Odgovori banaka upućuju da su najviše smanjila potražnja malih i srednjih poduzeća te uzimanje dugoročnih kredita. Među faktorima koji su najviše utjecali na potražnju poduzeća za kreditima posebno se ističe restrukturiranje duga te potreba za financiranjem zaliha i obrtnog kapitala. U slučaju kredita poduzećima, za razliku od stanovništva, banke su pooštrile sve uvjete, od kamatne stope i ročnosti do iznosa kolaterala, što jasno upućuje da je u njihovu slučaju veća percepcija rizika.

Brojke ipak upućuju na to da su krediti poduzećima u srpnju rasli po stopi od čak 5,2 posto, nakon rasta u lipnju od 4,1 posto. No, razlog tome, čini se, ponajprije je statističke prirode jer je ubrzanje “rezultat baznog učinka prodaje potraživanja vezanog uz Grupu Agrokor u srpnju prošle godine”.

S obzirom na narušeni optimizam, očekivanja i pogoršanja na tržištu rada te povećanu averziju prema riziku, analitičari RBA očekuju da će potražnja za kreditima u sljedećim mjesecima oslabjeti.