Međunarodni centar za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u Washingtonu odbio je prigovor Hrvatske o njegovoj nadležnosti i 12. lipnja ove godine donio odluku kojom se nastavlja arbitraža u sporu s Addiko bankom u slučaju Zakona o konverziji iz 2015. godine.
U obrazloženju na 120 stranica koje potpisuje tajnik suda Alex B. Kaplan stoji kako se Hrvatska pozvala na “navodnu nekompatibilnost” između zakonodavstva EU i Ugovora Hrvatske i Austrije o zaštiti ulaganja (BIT), ali sud je odlučio nastaviti sa slučajem.
Iz toga proizlazi da hrvatske banke koje su državu tužile zbog Zakona o konverziji iz 2015. godine nastavljaju sudski spor na međunarodnim sudovima, pokušavajući osporiti njegovu zakonitost, a u isto vrijeme za domaće potrebe tvrde da je on zakonit. Upravo je to bio njihov glavni argument prilikom nedavnog odlučivanja Vrhovnog suda u oglednom postupku s pitanjem o ništetnosti sporazuma kojima su prevedene konverzije kredita iz švicarskog franka u eure.
Milijardu eura
Iako su u početku bile vrlo nesretne spornom izmjenom i dopunom Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji ih je stajao oko milijardu eura, bankama je on kraju poslužio gotovo kao slamka spasa od dodatnih obeštećenja prema dužnicima. U pojedinačnim tužbama dužnici su pokušavali dokazati da konverzijom nisu u potpunosti obeštećeni.
Kako u Hrvatskoj pokušavaju dokazati zakonitost konverzije, a k tome Europski sud ne priznaje odluke ISCID-a, ostaje upitno zašto banke i dalje inzistiraju na sudskom postupku pri arbitražnom sudu. U Hrvatskoj udruzi banaka nisu željeli komentirati najnoviju odluku ICSID-a, “iz proceduralnih razloga”, ističući da nisu stranka u postupku. Pojašnjenje nezgodne pozicije banaka nije bilo moguće dobiti ni od “stranke u postupku”, u ovom slučaju Addiko banke.
“Addiko Bank d.d. ne komentira sudske presude niti sudske procese u tijeku”, kratko su kazali.
Tužbe protiv Hrvatske
Zbog zakona koji je omogućio konverziju kredita u švicarskim francima tužbe protiv Hrvatske podizali su vlasnici banaka, a posljednju je sud u Washingtonu zaprimio krajem prošle godine. Podigla ju je francuska banka Société Générale, bivša vlasnica Splitske banke, pozivajući se na kršenje ugovora o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Francuske. Prijašnjih su godina arbitražne sporove pokrenule još četiri banke: Erste Grupa, Addiko Banka (nekadašnja Hypo banka), Raiffeisen te Zagrebačka banka zajedno s UniCreditom iz Austrije, a pozvale su se na bilateralni ugovor koji Hrvatska ima s Austrijom.
Europska komisija smatra da sve bilateralne ugovore o zaštiti ulaganja koje su sklopile članice EU treba staviti izvan snage, ali neke od njih ne žele ih raskinuti pa je Komisija pokrenula i postupak povrede prava EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....