Potvrda Vrhovnog suda

'Banka je protivno zakonu povisila kamate, zahtjev za povratom preplaćenog je osnovan'

Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH) donio je presudu vezanu uz švicarski franak
Prosvjedi zbog kredita u švicarskim francima
 Bruno Konjević / CROPIX

Od dvije važne presude koje se iščekuju, Vrhovni sud je objavio jednu, ali ne onu koja bi konačno razriješila dvojbu dužnika u švicarskim francima - hoće li moći tužiti banke, bez obzira na konverziju kredita. Svejedno, predstavnici dužnika u CHF-ima slavili su 'još jednu pobjedu potrošača', jer je Vrhovni sud odbio žalbu banke koja je smatrala da su nižestupanjski sudovi pogriješili kad su odlučili u korist klijentice.

Vrhovni sud je potvrdio presudu zadarskog Županijskog suda iz ožujka 2016. godine, kao i onu Općinskog suda iz 2015. godine i ujedno naložio banci da tužiteljici isplati 27.837 tisuća kuna na ime 'nepripadajućeg plaćenog iznosa zbog promijenjenih kamatnih stopa' u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Propisi

Ugovor o kreditu stranke su zaključile u lipnju 2005. godine kada je klijentica uzela namjenski kredit u iznosu od 100.000 švicarskih franaka na rok od 20 godina. Kamatna stopa u tom trenutku je iznosila 4,9 posto. Klijentica je tužila banku za preplaćene kamate, a nižestupanjski sudovi su potvrdili da banka nije mijenjala kamatne stope na zakonit način.

U samom ugovoru stoji, navodi se u nižestupanjskim presudama, da banka može mijenjati kamatne stope, o čemu je i obavještavala klijenticu, ali nije navodila i razlog promjene. Istodobno, u ugovoru nije navedeno da se promjenjiva kamatna stopa veže uz opće uvjete poslovanja banke, nego samo uz njenu odluku o kamatnim stopama. Pritom, sam ugovor, kao i opći uvjeti poslovanja banke, ne sadrže jasne i precizne odredbe o referentnoj početnoj kamatnoj stopi, ni precizan način utvrđivanja promjene kamatne stope.

K tome, stranke nisu pojedinačno pregovarale o promjenjivosti kamatne stope. Na kraju je prvostupanjski sud utvrdio da su odredbe o promjenjivosti kamatne stope ništetne. Što se tiče promjene kamatne stope nakon 1. siječnja 2013. godine, na koju se banka posebno žalila, sud utvrđuje da ni ona nije bila usklađena sa zakonskim propisima, jer u obavijestima koje je slala također nije navodila razloge promjene.

- Budući da je početna kamatna stopa iznosila 4,9 posto godišnje, a odredbe Ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi su utvrđene ništetnim, prvostupanjski sud je odlučio da je banka imala pravo obračunati kamatu po stopi od 4,9 posto godišnje sve do 1. siječnja 2014. godine.
Nakon toga je banka uložila žalbu drugostupanjskom sudu, ali on je odbio pozivajući se na presudu Vrhovnog suda, kojom je utvrđeno da je banka povrijedila kolektivne interese i prava potrošača. Bankama je stavljeno na teret 'nedostatak pružanja informacija potrošačima o ekonomskim posljedicama koje takve ugovorne odredbe imaju na potrošače'.

Iako se očekivalo da će nakon ovotjedne presude Vrhovnog suda biti jasnije mogu li dužnici u francima koji su prošli konverziju tužiti banke, no to će, čini se, morati pričekati, prema neslužbenim procjenama, oko mjesec dana. - U ovom slučaju Vrhovni sud se nije ni mogao baviti konverzijom, jer je o njemu Općinski sud odlučivao prije nego što je konverzija provedena, kaže Denis Smajo, suradnik udruge Potrošač.

Prije nekoliko dana Sud Europske unije presudio je u slučaju Mađarice Zsuzsanne Dunai, koja je kredit u CHF-oma uzela u Erste Bank Hungary. Utvrđeno je da bi održanje takvog ugovora, s obzirom na ništetnost valutne klauzule, bilo protivno interesu potrošača. Budući da je valuta utvrđena kao ništetna, to povlači i ništetnost cijelog ugovora.

Predstavnici bivših dužnika u francima smatraju da je iz te presude jasno da se takvi ugovori smatraju ništetnim. Također, prema njihovoj interpretaciji, sud EU utvrdio je da “konverzija nije nikakva prepreka utvrđenju ništetnosti i punom obeštećenju potrošača” te da je to “obvezujući stav za Vrhovni sud RH”. Kako u lipnju nastupa zastara za potraživanja po preplaćenim kamatama, bivši dužnici se nadaju ne samo da će Vrhovni sud presuditi u njihovu korist, već i da će imati vremena podnijeti tužbe.

Valutni rizik

No, banke smatraju da se “mađarski slučaj” ne može automatski preslikati na problematiku valutne klauzule u Hrvatskoj. - Predmet se odnosi na meritorno sasvim drugačiju situaciju, a to je prelijevanje valutnog rizika na potrošače na način da je plasiranje kredita bilo ugovoreno po kupovnom tečaju, a otplata po prodajnom tečaju banke, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka. Ugovori o kreditu kod sporne banke podrazumijevali su isti tečaj prilikom plasmana i otplate kredita.

Pravnik jedne veće banke navodi da nacionalno zakonodavstvo mora osigurati da potrošač bude u položaju istovjetnom onome kao da nije sklopio ugovor s ništetnim ugovornim odredbama. U “hrvatskom slučaju” banke ostaju pri svom stavu da su mehanizmom konverzije iz 2015. godine dužnici u švicarskim francima “stavljeni u istovjetan pravni položaj kao klijenti koji su uzimali kredite u eurima”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 12:19