Hrvatski BDP mogao je u proteklih deset godina rasti 50 posto brže da smo bili više fokusirani na kvalitetu obrazovanja, izjavio je u utorak u Zagrebu na paneuropskom summitu ‘All digital 2023‘ dekan Visokog učilišta Algebra Mislav Balković.
Upozorio je da rezultati ECC istraživanja ukazuju da to, primjerice, ilustrira izravna veza između ishoda PISA testova i rasta BDP-a.
Navodi da u istraživanju stoji da povećanje obrazovnih postignuća za 50 PISA bodova dugoročno vodi do jednog postotnog boda više stope gospodarskog rasta.
- Hrvatska je unazad deset godina imala prosječan rast BDP-a nešto veći od 2 posto što znači da bi za nas povećanje ishoda PISA testova značilo rast BDP-a za 50 posto - kaže Balković.
Dodaje da, također, to znači da u slučaju poboljšanja prosječnog postignuća učenika za 25 PISA bodova na razini Unije, za EU to predstavlja potencijal rasta na 35 bilijuna eura do 2090. godine.
- To možemo prevesti kao povećanje BDP-a Unije za 6,2 posto u istom razdoblju te rast plaća od 12 posto za sve radnike - kaže Balković.
Navodi da postoji niz pokazatelja koji upućuju na jasnu povezanost obrazovanja i gospodarskog rasta. Nabraja da se to odnosi na izravnu povezanost rasta svjetskog bogatstva, koje je u izravnoj koliziji s dijeljenjem znanja, odnosno obrazovanjem.
Balković kaže da se Hrvatskoj radi na poboljšanju kvalitete obrazovanja, ali da ostaju brojni izazovi. Hrvatska tako izdvaja 5,4 posto BDP-a na obrazovanje što je više od EU prosjeka koji iznosi 5,0 posto.
- Ali u PISA testovima smo daleko ispod EU-27 prosjeka, a to se reflektira na to da natprosječno koristimo aplikacije za prijevoz i buking, kao i društvene mreže, ali tehnologiju ispodprosječno koristimo za stvaranje, kako privatno tako i poslovno - kaže Balković.
Hrvoje Balen, član Uprave Algebre ističe da je u Strategiji Digitalne Hrvatske do 2032. godine navedeno da Hrvatska želi imati barem 13 posto udjela ICT industrije u BDP-u.
- Uz tu strategiju, postoji i niz drugih dokumenata kojima je za cilj upravo podrška ICT industriji i obrazovanju u segmentu digitalnih tehnologija. Ipak, poticajnih poreznih strategija za privlačenje i zadržavanje ICT stručnjaka i dalje nedostaje - kaže Balen.
Pojašnjava da su danas politike u EU nesinkronizirane i dovode do nezdrave tržišne utakmice.
- U vrijeme globalizacije, nikad većih prilika za migracije po EU županijama, bez značajnog upliva u poreznu politiku prema vrhunskim talentima koji svakodnevno dobivaju desetke ponuda za posao preko LinkedIna i drugih kanala riskiramo održivost čitave domaće ekonomije i vrijeme je da se zapitamo kakvu budućnost želimo ostaviti našoj djeci - kaže Balen.
Paneuropski summit ‘All digital 2023‘ okupio je dvjestotinjak europskih čelnika te članica istoimene udruge iz 30 europskih zemalja, kao i hrvatskih članica Mreže za razvoj digitalne pismenosti, organizacija civilnog društva, škola, IT kompanija, akademske zajednice te hrvatskih i europskih kreatora javnih politika zaduženih za razvoj digitalnog obrazovanja.
Peter Palvolgyi, izvršni direktor All digitala kaže da je jako važno da se povećanju digitalne pismenosti u Uniji, što je problem s kojim se na različite načine susreću sve države članice pristupi i izvan okvira formalnog obrazovanja.
- Ciljeve koje si je postavila Unija nije moguće postići isključivo kroz formalno obrazovanje i zato je razmjena znanja o tome kako povećati razinu digitalne pismenosti toliko važna - zaključuje Palvolgyi.