Otkako je na osobni zahtjev u listopadu razriješen Damir Šantek, do imenovanja novog glavnog ravnatelja Državne geodetske uprave, koja je započela desetogodišnji projekt katastarskih izmjera Hrvatske "težak" tri milijarde kuna, upravom upravlja Antonio Šustić, sa pozicije zamjenika glavnog ravnatelja. U razgovoru za Jutarnji govori o novim projektima.
Projekt katastarskih izmjera trebao bi trajati deset godina i stajati tri milijarde kuna. Hrvatska je posljednji put izmjerena 1871. kako bi car Franjo Josip mogao naplaćivati porez. Tada ju je mjerila vojska i to je trajalo, prema nekim napisima, deset godina. Zašto će isti posao sa svom opremom koja nam je danas raspolaganju trajati također deset godina?
- Projekt prve katastarske izmjere na našim područjima koja su bila u sastavu Austro-Ugarske Monarhije bio je postupak koji se provodio kao popis imovine, koja do tada nije nigdje bila sustavno evidentirana, i namjena mu je bila popisati porezne obveznike radi razreza poreza na prihod od poljoprivredne proizvodnje.
U tu u svrhu nije se vodila posebna pozornost o preciznoj izmjeri. U najvećem su je dijelu na našem području provodili priučeni vojnici. Trajala je gotovo 70, a ne deset godina i na njoj je radilo, kako se procjenjuje, oko 18.000 ljudi.
Danas se katastarskom izmjerom prikupljaju i obrađuju podaci u svrhu osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada i načina uporabe zemljišta. Podaci katastra nekretnina temelj su za zemljišne knjige.
Projekt katastarskih izmjera počeo se provoditi ove godine, što se ugovorilo? Koja su područja prioritetna i zašto?
- DGU je potpisao ugovore za provedbu katastarskih izmjera na području 14 županija, 29 jedinica lokalne samouprave i 62 katastarske općine. Godišnjim programom katastarskih izmjera obuhvaćene su one na području grada Petrinje, Gline, Siska i općine Topusko, koji su najteže nastradali u potresu u prosincu 2020. Izmjere na ostalim područjima planirane su tako da se dovrše tamo gdje su se u prethodnim godinama provodile te da se taj postupak dovrši za cijelo područje nekog grada ili općine, kao, primjerice, za grad Karlovac.
Koliko je novca planirano za prethodnu godinu?
- Za provedbu katastarskih izmjera DGU je u 2023. isplanirao iznos od 225 milijuna kuna.
Što će građani dobiti projektom katastarskih izmjera?
- Građani i vlasnici te upravitelji nekretnina najvažnija su karika u procesu katastarskih izmjera. Oni će morati surađivati u tom postupku te na vrijeme obilježiti svoje nekretnine i predati dokumentaciju o zgradama i dokaze o vlasništvu kako bi se mogli upisati u nove evidencije.
Najveći izazov je na terenu ostvariti suradnju vlasnika i stručnih osoba. Do kraja 2030. sva građevinska područja i zemljišta oko građevinskog područja važna za razvoj jedinica lokalne samouprave bit će obuhvaćena. Nakon dovršetka programa nekretnine će biti tehnički i pravno sređene te spremne da uđu u financijske tokove države.
Najavljivalo se spajanje zemljišnih knjiga i katastra, ali se od toga, očito, odustalo. Zašto?
- DGU i Ministarstvo pravosuđa uspostavili su Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), u kojem su pohranjeni svi i tehnički i pravni podaci o nekretninama.
Ideja je da se ovim projektom podaci i o prostoru i o nekretninama podignu na višu razinu interoperabilnosti, i to tako da se jednom prikupljen podatak servisnim i digitalnim putem razmjenjuje među svim korisnicima prostornih podataka. Svi ovi projekti trebali bi pridonijeti ostvarenju digitalne i zelene Hrvatske, koja će poduprijeti razvoj društva, rast gospodarstva te stvaranje novih vrijednosti bez nepotrebnih prepreka za poslovanje.
Uvedene su ovih dana izmjene u pretraživanju zemljišnih knjiga i katastra.
- Nedavno su Ministarstvo pravosuđa i DGU pustili u rad modernizirani OSS one stop shop - putem kojeg korisnici na jednostavan način mogu izvršiti uvid u podatke koji se vode u katastru i zemljišnim knjigama. DGU je za potrebe jednostavnijeg pretraživanja izradila identifikaciju, odnosno vezu između brojeva u katastru i u zemljišnim knjigama. Izmjene su bile nužne jer je sustav koji je u uporabi već desetak godina zasnovan na zastarjeloj tehnologiji.
Osim katastarskih izmjera, izrađuje se i Registar zgrada. Što to znači i koja je ideja tog informacijskog sustava?
- Izgradnja tog sustava na samom je početku ili, preciznije, sustav je izrađen, ali ga je potrebno popuniti podacima o zgradama. Ovaj projekt, koji je kao pilot-područje obuhvatio Varaždinsku županiju, omogućit će korisnicima pristup podacima o svim zgradama u Hrvatskoj. Sve informacije koje se vode i održavaju u različitim evidencijama bit će dostupne na jednom mjestu u tom registru.
Kako će to omogućiti da se popis stanovništva za deset godina provede, kako ste slikovito rekli, jednim klikom?
- Registar zgrada imat će, među ostalim podacima, i jedinstvene identifikatore kako same zgrade tako i njezinih dijelova. To bi u budućnosti, uz prilagodbu ostalih propisa, primjerice onih o prebivalištu i boravištu, o osobnoj iskaznici i vjerojatno još mnogih, trebalo stvoriti pretpostavke za popis stanovništva u potpuno digitalnom okruženju, odnosno povezivanjem i presijecanjem različitih baza podataka putem jedinstvenih identifikatora koji će biti povezani s osobama.
Kako će multisenzorsko snimanje Hrvatske pridonijeti smanjenju rizika od katastrofa?
- Postojanje odgovarajućih prostornih podataka osnovni je preduvjet za adekvatnu procjenu stanja, kao i za izradu planova za prevenciju utjecaja rizika te određivanje prioritetnih aktivnosti u smislu jačanja kapaciteta i infrastrukture potrebnih da bi se odgovorilo na rizik. Kao pilot-područje za provođenje detaljnijih mjera, odabran je grad Zagreb.
Jedina dosadašnja analiza potresnog rizika za Zagreb provedena je prije 30 godina te se podaci ne mogu smatrati upotrebljivima zbog izmjena u strukturi građevina, intenzivnoj gradnji i novim znanstvenim spoznajama u području seizmologije. U okviru projekta uspostavit će se i metodologija za procjenu potresnog rizika primjenjiva na sve velike gradove.