Analiza: Zabi i PBZ-u skočio prihod od naknada, a HT povećao profitabilnost i dividendu

Do kraja travnja kompanije čije su dionice listane na Zagrebačkoj burzi (ZSE) morale su regulatoru Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA-i) i samoj Burzi dostaviti financijska izvješća za prošlu poslovnu godinu koja su revidirali neovisni revizori, kao i nerevidirane financijske rezultate za tromjesečno razdoblje završeno 31. ožujka 2019. godine.

Nakon što su u prvom dijelu obrađene kompanije iz industrijskog sektora, a u drugom dijelu iz sektora prehrane i transporta, u ovom (trećem) dijelu donosimo pregled poslovanja kompanija iz financijskog i telekomunikacijskog sektora.

Financijski sektor

Boris Kovačev / Hanza Media

Zagrebačka banka

ZAGREBAČKA BANKA

Grupa Zagrebačke banke u prošloj je godini imala poslovne prihode u iznosu od 5,6 milijardi kuna, što je povećanje od 5,4% u odnosu na 2017. Neto prihod od kamata pao je na 3,4 milijarde kuna, a rezultat je smanjenja kamatnih marži. Neto prihodi od provizija i naknada porasli su za 4,7% (na 1,4 milijarde kuna) uslijed porasta naknada za platni promet i kartično poslovanje te ostalih naknada. Dobit od trgovanja i ostalih prihoda porasla je za 52% (na 819 milijuna kuna) zbog viših neto prihoda od trgovanja.

S obzirom na to da su troškovi poslovanja porasli su za 2,3% (na 2 milijarde i 664 milijuna kuna), dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke porasla je za 8,2%, na 2974 milijuna kuna.

Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke u 2018. osjetno su bili manji: iznosili su 646 milijuna kuna, što je za 859 milijuna kuna manje u odnosu na isto razdoblje 2017., a glavni su razlog nižih troškova visoke jednokratne rezervacije knjižene u 2017. (slučaj Agrokor).

Neto dobit Grupe prošle je godine iznosila 2,04 milijarde kuna, što je gotovo dvostruko više nego u 2017.

Početak 2019. pak nagovještava još jednu jako dobru godinu: u prvom tromjesečju ove godine poslovni su prihodi Grupe porasli za 13,1%, a rezultat su porasta i neto prihoda od kamata (+6,4%) te neto prihoda od provizija i naknada (+16,3%), kao i neto dobiti od trgovanja (+43%). Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke tako je porasla na 778 milijuna kuna, što je povećanje od 23,7%, a neto dobit porasla je na 537 milijuna kuna, odnosno viša je 14,3% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Početkom svibnja isplaćena je najveća dividenda u posljednjih 15-ak godina: dioničarima je isplaćeno 1,85 milijardi kuna, odnosno 5,79 kuna po dionici, što na trenutnu cijenu dionice daje dividendni prinos od velikih 10,2%.

PRIVREDNA BANKA ZAGREB

Unatoč blagom smanjenju poslovnih prihoda, PBZ Grupa imala je dobru poslovnu godinu. Snažniji pad prihoda od kamata od pada kamatnih rashoda rezultirao je nižim neto prihodima od kamata, koji su u 2018. iznosili 2813 milijuna kuna, što je pad od 5,6 posto u odnosu na 2017. S druge strane, neto prihodi od naknada i provizija povećali su se 4,7 posto, na 1 milijardu i 572 milijuna kuna.

Dobit prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke blago je pala, no s obzirom na to da su troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke bili osjetno manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, neto dobit je porasla na 1,72 milijarde kuna, odnosno viša je 27,7% u odnosu na 2017.

Većina prošlogodišnje dobiti isplaćena je dioničarima: u travnju je isplaćena dividenda od 72,58 kuna po dionici, što na trenutnu cijenu dionice daje dividendni prinos od 9,8%.

U 2019. nastavlja se stabilno poslovanje za PBZ Grupu: u prvom tromjesečju blago su porasli neto kamatni prihodi i prihodi od provizija i naknada, stoga je dobit prije oporezivanja porasla 4,8%, na 499 milijuna kuna. Neto dobit pripisana imateljima kapitala matice iznosila je 393 milijuna kuna i viša je 4,5% u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA

HPB Grupu, koju osim matičnog društva, Hrvatske poštanske banke, čine i HPB Stambena štedionica, HPB Invest (društvo za upravljanja investicijskim fondovima) te HPB nekretnine (društvo specijalizirano za promet nekretninama), od srpnja 2018. čini i Jadranska banka d.d. Šibenik (Jaba).

Operativna dobit HPB Grupe u 2018. iznosila je 311 milijuna kuna, što je pad od 16,6% u odnosu na 2017., a rezultat je pada neto prihoda od kamata (zbog smanjenja kamatnih marži), pada dobiti od trgovanja (izostanak jednokratnih efekata od trgovanja vrijednosnim papirima) te rasta operativnih troškova (nastavno na angažman vezan uz pripajanje Jadranske banke te nove regulatorne zahtjeve).

No, zbog osjetno manjih rezervacija - u 2017. izdvojene su velike rezervacije zbog Agrokora - bruto dobit iznosila je gotovo 188 milijuna kuna, što je najbolja bruto dobit od osnutka HPB-a. Neto dobit je iznosila 155,9 milijuna kuna, što je značajno poboljšanje u odnosu na prošlu godinu, kada je ostvareno samo 7,9 milijuna kuna kao posljedica spomenutih rezervacija za očekivane gubitke na Agrokoru.

Rezultat pripajanja Jadranske banke na ukupnu dobit HPB Grupe bila je negativna (-21,6 milijuna kuna), a od 1. travnja ove godine Jaba je prestala postojati odnosno pripojena je HPB-u. Broj novih klijenata za HPB povećao se pripajanjem Jabe povećao za 40 tisuća, čime je HPB u Hrvatskoj zauzeo šesto mjesto s tržišnim udjelom od 5,5 posto.

Dobro poslovanje nastavlja se i ove godine: u prvom tromjesečju 2019. Grupa je ostvarila neto dobit nakon poreza u iznosu od 64,7 milijuna kuna, što je 3% manje nego lani u istom razdoblju. Sam HPB, bez ostalih društava i bez Jabe (koja je ostvarila gubitak od 3,3 milijuna kuna u prvom kvartalu ove godine), ostvario je neto dobit od 66,5 milijuna kuna, što je najveća neto dobit prvog tromjesečja u posljednjih 11 godina. Svi sektori ostvarili su rast kreditiranja.

Krajem prvog tromjesečja imovina HPB Grupe iznosila je 23 milijarde kuna, od čega su kapital i rezerve 2,15 milijardi kuna. Uz iznimku 2016., kada je isplaćena mala dividenda, HPB ne isplaćuje dobit dioničarima, nego je zadržava kako bi poboljšao stopu adekvatnosti kapitala koja je niža u usporedbi s drugim bankama u Hrvatskoj.

Telekomunikacijski sektor

Dragan Matić / Hanza Media

Sky Office Tower, logo HT-a

HRVATSKI TELEKOM

U 2018. HT Grupa ostvarila je prihode od prodaje u iznosu od 7,78 milijardi kuna, što je 0,4% više nego 2017. Povećanju prihoda pridonijelo je poslovanje u Hrvatskoj (plus od 0,6%, odnosno 40 milijuna kuna), a doprinos Crnogorskog Telekoma, čiji je većinski paket dionica HT kupio početkom 2017., bio je manji za 13 milijuna kuna, odnosno za 2%. Promatrano po segmentima, povećanje prihoda rezultat je veće realizacije prihoda od pokretnih telekomunikacija (4,4%) i sistemskih rješenja (9,6%), dok je pad zabilježen u prihodima od nepokretnih telekomunikacija (4,3%) te na stavci raznih prihoda (22%).

EBITDA prije jednokratnih stavki, uz maržu od 40,9% (rast od 0,5 postotnih bodova u usporedbi s godinom prije), iznosila je 3,18 milijardi kuna i veća je za 1,5% u odnosu na 2017. Bez učinka Crnogorskog Telekoma, EBITDA je 1,2% veća u usporedbi s prethodnom godinom.

Neto dobit u 2018. ostvarena je u iznosu 1,06 milijardi kuna te je 22,9% veća u odnosu na 2017. Osim zbog veće realizacije EBITDA-e, neto dobit povećala se zbog manje amortizacije, manjih jednokratnih stavki te manjih neto financijskih gubitaka.

Kapitalna ulaganja u 2018. iznosila su 1,83 milijarde kuna i manja su 3,1% u odnosu na 2017.

Ova je godina započela s blagim padom ukupnih prihoda: u prva tri mjeseca ostvareni su prihodi u iznosu od 1 milijardu i 775 milijuna kuna, što je 1,3% manje nego u istom razdoblju prošle godine. No, profitabilnost se povećala: EBITDA prije jednokratnih stavki povećala se za 3,4%, na 673 milijuna kuna, dok neto dobit nakon manjinskih udjela iznosi 190 milijuna kuna, što je povećanje od 14,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ove će godine dioničarima biti isplaćena nešto veća dividenda (10 kuna po dionici) nego prethodnih, a na trenutnu cijenu dionice prinos je oko 6,2%. No, zbog iznimno snažne bilance i vrlo visoke likvidnosne pozicije, HT bi mogao isplaćivati i puno veću dividendu, što uporno traže neki manjinski dioničari. Ipak, Uprava i većinski vlasnik zasad se drže postojeće politike dividendi prema kojoj dividende mogu iznositi od 50% do 100% raspodjeljive dobiti kompanije stečene u prethodnoj godini.

OPTIMA TELEKOM

Optima Grupa je u 2018. ostvarila 547 milijuna kuna prihoda, što je u odnosu na prethodnu godinu rast od 10,5%. EBITDA je prije jednokratnih stavki, uz maržu od 24,5%, porasla na 133,9 milijuna kuna, što je rast od 19,9% u odnosu na 2017. Rast prihoda i profitabilnosti ponajviše su rezultat pripajanja H1 Telekoma i sinergija proizašlih iz pripajanja.

Neto dobit u 2018. iznosila je 4,6 milijuna kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu značajno poboljšanje od 63,4 milijuna kuna. No, valja podsjetiti kako je prošlogodišnji negativni rezultat od gotovo 59 milijuna kuna najvećim dijelom bio rezultat umanjenja vrijednosti goodwilla te zaštitnog znaka Društva H1 prilikom pripajanja Optimi.

Ova je godina započela dobro: u prvom tromjesečju prihodi su porasli za 2% u odnosu na isto razdoblje lani, a kako je istodobno došlo do pada rashoda od 1,5%, EBITDA marža je prije jednokratnih stavki nakon najmova porasla za 20,9%. Neto gubitak je smanjen 0,5 milijuna kuna.

Iako Optima ispunjava obveze iz predstečajne nagodbe sklopljene početkom 2014., kompanija je i dalje prezadužena: kapital u bilanci jedva je pozitivan, a kratkoročne obveze nekoliko su puta veće od kratkotrajne imovine. Kapitalna ulaganja u 2018. svejedno su iznosila nemalih 85,4 milijuna kuna.

Optimom privremeno upravlja HT, inače manjinski dioničar, kojemu je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) uvjetno dopustila koncentraciju 2014. Novim rješenjem AZTN je obvezao HT da u siječnju 2020. započne s postupkom prodaje svih svojih dionica Optima Telekoma putem objave međunarodnog javnog natječaja.

ERICSSON NIKOLA TESLA

Iza Ericsson Nikola Tesla Grupe uspješna je poslovna godina. Prihodi od prodaje ostvareni su u iznosu od 1,56 mlrd. kuna, što je 5,2% više u odnosu na prethodnu godinu, a ponajprije je rezultat rasta prihoda na domaćem tržištu od 34,7%.

Prihodi od prodaje na domaćem tržištu već neko vrijeme bilježe uzlazni trend kao rezultat ulaganja operatora u modernizaciju mobilnih mreža i projekte digitalne transformacije. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 23,9%, usluge za Ericsson 61,3% (od toga 11,4% udjela imaju usluge upravljanja u Hrvatskoj), a ostala izvozna tržišta sudjeluju sa 14,8%.

Profitabilnost je povećana, pa je tako EBITDA porasla na 170,9 milijuna kuna, što je 18,7% više nego u 2017. Operativna dobit (EBIT) iznosila je 118,3 milijuna kuna i veća je 56,3% u odnosu na prethodnu godinu, a rezultat je veće bruto dobiti, manjih prodajnih i administrativnih troškova te projekata koji su realizirani u skladu sa Zakonom o poticanju ulaganja. Neto dobit veća je 67,4% u odnosu na 2017. te iznosi 113,6 milijuna kuna.

I 2019. započela je dobro za Ericsson Nikolu Teslu: u prvom tromjesečju ostvareni su prihodi od prodaje u iznosu od 388 milijuna kuna, što je porast od 13,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Operativna dobit niža je 2,2% uslijed niže bruto marže, a dobit prije oporezivanja 3,4% viša kao rezultat pozitivnog utjecaja tečajnih razlika. Neto dobit veća je 8,6% te iznosi 32,9 milijuna kuna.

Bilanca Grupe i dalje je snažna, a ove će godine dioničarima biti isplaćena malo veća dividenda nego lani: 70,6 kuna po dionici, što na trenutnu cijenu dionice daje prinos od 6,4%.