U ovoj i idućoj godini gospodarstva srednje i istočne Europe (SIE) rast će po stopi od oko 3 posto, nakon 0,5 posto u 2023. godini, ponajprije zahvaljujući većoj potrošnji i rastu plaća te investicijama, predviđaju ekonomisti UniCredita u najnovijem kvartalnom izvještaju "Godina ključnih izbora".
- Stopa rasta regije SIE ove je godine blizu svog potencijala dok je u regiji zapadne Europe 0,5 posto ispod potencijalne - rekao je Dan Bucsa, glavni ekonomist UniCredita za regiju srednje i istočne Europe, prilikom predstavljanja izvješća na forumu Euromoneyja u Beču. Potrošnja u 2024. bit će veća nakon što je prethodnih godina bila slaba u nekoliko zemalja, a osim realnih plaća, poticaj tome trebao bi donijeti i oporavak kreditiranja uslijed pada kamatnih stopa, ali i veća proračunska potrošnja jer su se u superizbornoj godini sve vlade potrudile da "glasači budu sretni".
Osobna potrošnja
Rast BDP-a od 3 do 3,5 posto mogu očekivati četiri zemlje - Poljska, Mađarska, Rumunjska i Bugarska - dok za Hrvatsku trenutačno predviđa rast od 2,5 posto. Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke, pojašnjava da pritom postoje dva rizika, "jedan prema gore i jedan prema dolje". Posljednji podaci upućuju da bi osobna potrošnja u Hrvatskoj, koja je u proteklom razdoblju rasla brže nego u drugim zemljama, mogla biti i bolja od očekivanja. S druge strane, negativan rizik predstavlja inozemna potražnja, osobito iz Njemačke, kako za izvoz robe tako i za turizam.
Kada je riječ o kamatnim stopama na kredite, u UniCreditu ocjenjuju da su one dosegnule svoj vrhunac i sada su u ciklusu smanjivanja, ali se neće vratiti na nekadašnje niske razine. Kako Hrvatska ulazi među zemlje u kojima su kamatne stope manje rasle tijekom prošle godine nego u drugim zemljama, to ujedno znači da će manje i padati nego drugdje. U pojedinim zemljama kamatne stope na stambene i korporativne kredite već su značajno pale, do 2,5 postotnih poena u Mađarskoj.
Ulaganja i izvoz
Od druge polovice ove godine rastu regije trebali bi doprinijeti i kapitalna ulaganja te izvoz. S padom kamatnih stopa izgledna su i veća ulaganja kompanija, a cijelu regiju očekuje se ubrzanje privatnih i javnih investicija, zahvaljujući i sredstvima iz programa oporavka i otpornosti. Prosjek za regiju je 6,1 posto BDP-a.
Najveća izborna godina, globalno i u regiji, rekao je Bucsa, donijet će više mjesta u europskom parlamentu euroskepticima, ponajprije zbog sveprisutne teme imigracija. Pritom očekuje da će u zemljama regije proeuropske stranke ipak osvojiti većinu mjesta u Europskom parlamentu.
Gust raspored izbora ove godine, očekuju ekonomisti UniCredita, usporit će fiskalnu prilagodbu, uz negativne fiskalne impulse u većini zemalja.
Sve su vlade značajno povećale proračunske deficite, primjerice Rumunjska i Slovačka iznad 6 posto BDP-a. No, Hrvatska pripada među nekoliko zemalja u kojima deficit, unatoč značajnom rastu u izbornoj godini, ostaje ispod 3 posto BDP-a.
Ono što za političare regije predstavlja velik izazov, smatraju u UniCreditu, jest uhvatiti se u koštac s demografskim i ekonomskim izazovima. Među glavnim događajima u 2025. i 2026. izdvajaju usvajanje eura u Bugarskoj, ali i brže pregovore o proširenju između EU, Zapadnog Balkana, Moldavije i Ukrajine, utvrđivanje geopolitičke važnosti Poljske i Rumunjske te povećanu potporu Ukrajini. Glavne potencijalne rizike, između ostalog, vide u daljnjem populističkom skretanju glavnih stranaka, smanjenju rejtinga i slaboj inozemnoj potražnji koja vodi prema recesiji.