Američka centralna banka napravila najjači zaokret monetarne politike u 30 godina

FED, centralna banka SAD-a, na jučerašnjem zasjedanju je, prema ocjeni većine analitičara i komentatora, napravila najoštriji zakret u provođenju monetarne politike u zadnjih 30 godina. Iako je, naime, bilo očekivano zadržavane raspona referentne kamatne stope na 2,25 do 2,50 posto, totalni zaokret (U-turn, kako su ga nazvali u Financial Timesu i drugim medijima) ogleda se u tome da su u prosincu prošle godine monetarne vlasti SAD-a najavljivale dva sigurna povećanja kamata u ovoj godini, dok su ponedjeljak poslali poruku "strpljenja" i "fleksibilnosti".

Analitičari pritom dvoje je li ovakav zaokret u monetarnoj politici rezultat reakcija na pritisak politike odnosno američkog predsjednika Donalda Trumpa ili se radi o reakciji FED-a na turbulencije na tržištu kapitala, neriješenim sporovima u trgovinskim odnosima između Kine i SAD-a i usporavanju rasta Kine i svjetskog gospodarstva. Ali, u svakom slučaju upozoravaju kako FED ovakvim potezima gubi stručni kredibilitet i da bi to moglo dovesti do još veće nestabilnost na tržištu kapitala i globalnom gospodarstvu.

Nadalje, iako ekonomisti ističu da ovo nije prvi put da je američka središnja banka povukla kamatnu kočnicu zbog "poremećaja" na tržištu kapitala, jednako tako napominju kako se u takvim situacijama ne bi mjenjao temeljni kurs monetarne politike. No, ovaj put se radi, napominju, o prejakom zaokretu, a analitičarima je posebno upalo u oči to da je Jerome Powell, šef FED-a, kazao kako se monetarna politika mijenja i zbog posljedica takozvanog "shutdowna" američke Vlade, koja je, međutim, prošli tjedan riješena, bar privremeno. Naravno, tržišta kapitala su "pozdravila" ovu odluku FED-a i tržišta od Azije do Amerike su se automatski "zazelenjela".

Na ovu situaciju su danas reagirali i analitičari RBA Istraživanja, navodeći kako si američka centralna banka na ovaj način žele ostaviti dovoljno vremena u donošenju odluke vezano za to koje će promjene (ili dinamika) u kretanju kamatne stope biti prikladni kako bi se, na najbolji način, realizirali ciljevi središnje banke.

"S jučerašnjom odlukom o kamatnim stopama zapravo je postalo i službeno ono što su pojedini članovi FOMC-a već tjednima nagovještali: započinje dulja pauza u povećanju kamatnih stopa. Na konferenciji za novinare koje je uslijedila nakon sastanka J. Powell nije želio reći je li ovom odlukom najavljena samo pauza u povećanju kamatnih stopa ili se zapravo radi o završetku cijelog ciklusa stezanja monetarne politike. Ono što je očito da su Powell i članovi Fed- su u posljednjih šest tjedana napravili značajan zaokret u komunikacijskoj politici. To dodatno iznenađuje s obzirom na razloge za ovakav korak", ističe se u analizi RBA. Naime, navode, monetarne vlasti i dalje eksplicitno naglašavaju nastavak dinamičnog gospodarskog rasta, snažno tržište rada i stopu inflacije koja je blizu ciljane razine.

"Međutim, prema njihovom stajalištu, duža pauza u podizanju kamatnih stopa nužna je zbog najnovijih događaja na financijskim tržištima – pad dioničkih tržišta u studenom i prosincu, usporavanje globalnog gospodarstva (što se posebice odnosi na Kinu i euro područje). Dodatno su navedeni i rizici za gopodarstvo SAD-a: Brexit, trgovinski sukob SAD-a i Kine i blokada Vlade Sad-a. Powell je najavio i brže smanjivanje bilance FED-a od ranijih projekcija. Smatramo da su, izuzev gašenja Vlade, svi spomenuti rizici već bili prisutni i sredinom prosinca, te nisu osobito uvjerljivi kao razlozi za ovakvu promjenu retorike. Prema našem mišljenju, preokret u monetarnoj politici doprinio je u određenoj mjeri gubitku monetarne vjerodostojnosti FED-a, a prije svega predvidljivosti što bi moglo dovesti do još veće nestabilnosti na financijskim tržištima (a nikako manje)", tvrdi se u analizi RBA.

To je mišljenje i većih drugih analitičara, koji većinom naglašavaju kako ne vjeruju J.Powelu da nije popustio pritiscima politke. Nakon jučerašnjeg sastanka na financijskim je tržištima, čak, ističu RBA analitičari, potpuno prevladalo mišljenje kako će sljedeći korak FED-a biti smanjivanje kamatne stope, a ne podizanje.

"Međutim, s obzirom na očekivana ekonomska kretanja u SAD-u smatramo kako referentna kamatna stopa još nije dosegnula svoju najvišu razinu (u ovom ciklusu). Rizici koje navodi Powell vjerojatno se neće ostvariti ili barem ne u tolikoj mjeri. Očekujemo kako Fed vjerojatno neće podizati referentni kamatnjak barem do lipnja, ukoliko ne želi u potpunosti izgubiti svoj kredibilitet", stoji u analizi RBA.

Ovakva politika FED-a dovela je do blagog pada dolara u odnosu na druge svjetske valute, ali i pada prinosa na obveznice SAD-a za 1,13 postotna boda, tako da trenutno prinos na 10-godišnje amričke obveznice iznosi 2,6 posto, dok je prinos na 10-godišnje njemačke obveznice pao na 0,17 posto, a na hrvatske oko 2,2 posto.