Održivi razvoj stvara ekonomski rast. Do čak 90% investicija potrebnih kako bismo ostvarili ciljeve zadane Pariškim sporazumom vratit će nam se u obliku novih poslova, rasta vrijednosti i štednje postojećih resursa. No, kako bismo ih ostvarili, ključnu ulogu ima primjena najnovijih tehnologija, zaključak je istraživanja Boston Consulting Grupe. Priključivanjem UN Global Compact inicijativi A1 Hrvatska prepoznaje prilike u suočavanju s klimatskim promjenama i želi pokazati da i kompanije mogu biti pokretači pozitivnih promjena. Zato se obvezao postići potpunu ugljičnu neovisnost do 2030. godine. A1 Hrvatska kao tehnološki lider želi potaknuti zelene promjene u Hrvatskoj i zato proglašava NET ZERO ERU.
Svake godine emitiramo čak 50 milijardi tona stakleničkih plinova, a više od 70 posto emisija dolazi iz prometa, industrija i kućanstava. Promjene se ipak događaju. Procjenjuje se da će u roku od pet godina svako treće novo prodano vozilo biti električno ili hibridno. Poznati brendovi i industrijski lideri poput Pepsija, Microsofta, Formule 1 i Applea obvezali su se postati ugljično neovisni do kraja desetljeća. Najnovija istraživanja pokazuju kako su i potrošači više nego ikada svjesni svojeg utjecaja na okoliš. U suočavanju s klimatskim promjenama ključan je prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije, a ona nikad nije bila isplativija.
'Najčešći mit o obnovljivoj energiji jest da nije isplativa. Nedavno sam proučavao projekte za solarne i vjetroelektrane iz 2008. i do danas je cijena fotonaponske ćelije za proizvođača pala 25 puta, a cijena instalacije za krajnjeg korisnika deset puta. Cijena energije iz vjetroelektrana tri je puta jeftinija', ističe doktor znanosti Robert Pašičko, stručnjak za zelenu energiju i docent na Geotehničkom fakultetu.
Danas se investicija u solarnu energiju isplati bez obzira na dostupnost poticaja. Rok povrata investicije u privatne sunčane elektrane je pet do deset godina. Više nije poanta samo u zelenim kilovatsatima. Riječ je o cjelokupnoj transformaciji.
'Zamislite odluku o vožnji električnog automobila vozača taksija. Recimo da za jedan dan potroši cijeli spremnik goriva i benzin plaća 300 kuna. Ako se odluči za električni automobil i još u kući uspostavi punjač za njega, dnevno bi potrošio 32 kune na puni 'spremnik'. Što bi tek bilo da uspostavi vlastitu malu sunčanu elektranu na krovu i sam puni auto?' objašnjava Robert Pašičko.
Sve više građana i kompanija, svjesni utjecaja na okoliš, želi prelazak na obnovljive izvore energije. Do sada su se kao najbolji poticaj, ističe Pašičko, pokazali projekti zajedničkog investiranja ili takozvana građanska energija. Brojni su slučajevi otpora lokalnih zajednica na elektrane iz obnovljivih izvora energije ('NIMBY - not in my backyard'), u kojima lokalna zajednica nema nikakve veze s projektom, pa tako nije niti svjesna benefita. Međutim, čim su građani uključeni u vlasništvo, nitko se ne protivi. Već 2016. građani i građanske inicijative proizvodile su dvostruko više obnovljive energije od komunalnih poduzeća u Njemačkoj. 'Danska, koja 45 posto energije dobiva iz vjetra, ima zakon kojim se pri izgradnji svake nove elektrane građanima mora omogućiti da postanu suvlasnici. Više od 90 posto stanovništva sasvim podržava vjetroelektrane. Vidimo prve zamahe takvom pristupu u Hrvatskoj i vjerujem da će kultura lokalnog suvlasništva tu odigrati ključnu ulogu', napominje Pašičko.
Dobar su primjer dvije grupno financirane sunčane elektrane u Križevcima, u kojima su suvlasnici lokalni stanovnici. Nakon ulaganja od 230.000 kuna u prvu elektranu, građani su novih 170.000 kuna za drugu prikupili u samo dva dana. Prosječna je investicija iznosila 4000 kuna. Jedna je elektrana postavljena u Razvojnom centru i tehnološkom parku, a druga na krovu Gradske knjižnice. Dobivena energija odmah se troši, a nepotrošenu energiju otkupljuje HEP Opskrba. Obje elektrane su u pogonu i ostvaruju godišnje uštede veće od 60.000 kuna. Trenutno je u pripremi velika solarna elektrana u suradnji s Gradom Križevcima i HEP-om od barem 5 megavata, a građani će također biti pozvani da postanu suvlasnicima.
Energetske zadruge u Europi su prisutne godinama. U Njemačkoj ih je više od 900, u Danskoj 1100 i Austriji 300. U Hrvatskoj ih je osam. Rezultat je i velika razlika u broju sunčanih elektrana u Europi. U Njemačkoj ih je postavljeno oko 2 milijuna, a Hrvatskoj je tek 1500 sunčanih elektrana. Ako broj panela stavimo u okvire veličine populacije, Njemačka danas ima 65 puta više sunčanih elektrana od Hrvatske po stanovniku.
'U Hrvatskoj smo na samom početku. Imali smo neke uzlete, ali to nisu bile transformacije koje sad očekujemo. Cijeli sustav mora biti održiv. A broj jedan u Hrvatskoj je zasigurno sunčana energija, koja ima najveći potencijal. Ogroman je interes investitora koji se trenutno procjenjuje na 1000 megavata kapaciteta do 2030., no ja sam siguran da ćemo doći do 1500' procjenjuje Robert Pašičko.
Realizacija od 1500 megavata predstavlja snagu od dvije i pol nuklearne elektrane Krško ili sedam elektrana na ugljen poput Plomina. Za usporedbu, Hrvatska danas ima kapacitete proizvodnje obnovljive energije od 85 megavata. Pašičko procjenjuje, dakle, da je interes investitora čak 20 puta veći od trenutne proizvodnje.
Europska unija lani je postavila kao cilj postizanje ugljične neovisnosti do 2050. i time je njezin stav prema građanima, ali i kompanijama i njihovu poslovanju postao sasvim jasan. Primjerice, 80 posto stakleničkih emisija dolazi iz energetskog sektora, što uključuje promet, kućanstva i grijanje. Taj sektor predstavlja najlogičniji prvi korak u prelasku na obnovljive izvore energije. Za novi financijski okvir do 2027. određeno je da do 37 posto predviđenog budžeta ide u klimatsko neutralni razvoj. Brojne kompanije, gradovi i države to prepoznaju i već su krenule s izradom novih planova i strategija koje će im omogućiti da iskoriste ovu jedinstvenu priliku u transformaciji poslovanja.
'Tu su tri ključna koraka svake kompanije. Prvi je izračunati ugljični otisak cijele organizacije. Drugi je razviti i implementirati strategije kojima ćete ih svesti na nulu. Treći je inspirirati sve u vašoj okolini i cijelom društvu na isto. Potrošači danas ne biraju kompanije na temelju cijena, nego vrijednosti. Traže identifikaciju s okolišnom i društvenom odgovornošću. Još važnije, ljudi pamte. Zato kratkotrajne ili iluzorne strategije ne prolaze, nego se odgovornost i predanost mora vidjeti u samom DNK-u tvrtke, odnosno tome na koji način potiče pozitivne promjene i inovacije', ističe Pašičko.
Globalni lideri već postavljaju ambiciozne standarde. Google je od varaždinske tvrtke Solvis naručio 120.000 solarnih panela za dva podatkovna centra u Kaliforniji, a investicije Bahreina u obnovljive izvore energije osigurale su kraljevini jugozapadne Azije ugovor s Amazonom za njihove najnovije i zelene podatkovne centre.
Lokalne zajednice prepoznaju potencijal sasvim novog i jedva iskorištenog tržišta. Tisuće gradova diljem svijeta obvezalo se postići ugljičnu neutralnost u sljedećem desetljeću.
'Iako smo na začelju, i kod nas se stvari ohrabrujuće kreću. Ključni energetski igrači okrenuli su se održivim alternativama i rezultat toga je 1500 solarnih sustava u Hrvatskoj. S potencijalom koji imamo, važno je podupirati novi pristup temi obnovljivih izvora i motivirati ljude da se informiraju i odluče za opciju koja je na kraju dana najisplativija', zaključuje Robert Pašičko.
5 KORAKA DO VLASTITE SOLARNE ENERGIJE
1. Izračunajte uštede na računu za struju
Na stranici nasuncanojstrani.hr saznajte kolike su potencijalne godišnje uštede proizvodnjom vlastite energije postavljanjem sunčane elektrane na krovu. Na primjer, ako živite u Dalmaciji i mjesečni vam je račun za struju 1000 kuna, sa solarnim panelima površine 43 četvorna metra i elektranom snage 6,9 kilovata uštede su gotovo 10.000 kuna godišnje. Povrat početne investicije očekuje se u roku od šest godina, uz smanjenje emisije ugljičnog dioksida jednake trogodišnjoj vožnji osobnog automobila.
2. Priprema projekta sa savjetnicima
Ovisno o tome živite li u stanu ili kući, koja je veličina krova, broj sunčanih dana u godini te o drugim faktorima koji će utjecati na vašu proizvodnju, stručni savjetnici korisnicima pomažu u donošenju svih odluka, a ovlašteni projektant priprema potpuni elektrotehnički projekt. Trošak realizacije projekta u prosjeku je oko 10.000 kuna po kW elektrane (što se smanjuje sa svakim novim kilovatom). Na primjeru spomenute obitelji iz Dalmacije, početna bi investicija iznosila oko 50.000 kuna.
3. Evaluacija projekta
Operator distribucijskog sustava provjerava projekt i, ako je sve u redu, odobrava ga unutar dva tjedna. Priprema ponudu za opremanje obračunskog sustava u domu i zamjene brojila, koja može stajati do 3000 kuna.
4. Pokretanje vlastite male sunčane elektrane
Svu opremu za instalaciju i pokretanje svoje male sunčane elektrane možete nabaviti putem partnerskih tvrtki svojih savjetnika i projektanta. Savjet je instalaciju prepustiti stručnjacima. Uvjeti u kojima su solarni paneli postavljeni iznimno su važni za njihovu efikasnost u generiranju električne energije.
5. Ušteda do 80% već na prvom računu
Sunčanu elektranu možete realizirati u manje od četiri mjeseca od prvog izračuna na nasuncanojstrani.hr. Što prije krenete, prije ćete i ostvariti sve benefite generiranja vlastite energije – od održivosti i neovisnosti o sustavu do ušteda do 80% prosječne mjesečne naknade za struju danas. Očekivani je životni vijek solarnih panela do 25 godina. Za obitelj iz primjera to, uz povrat investicije, znači uštedu do 200.000 kuna.
* Izračuni su informativnog karaktera, na temelju kalkulatora na nasuncanojstrani.hr, i nisu jamstvo za ponude i cijene usluga.
STRUČNJAK ODGOVARA NA TOP 5 NAJGUGLANIJIH PITANJA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE U 2020.
- Zašto je obnovljiva energija važna?
Klimatske promjene brojne su internacionalne organizacije proglasile najvećim rizikom za ljude u povijesti. Vodeći faktor klimatskih promjena globalno je zatopljavanje uzrokovano stakleničkim emisijama. Čak 80% emisija proizlazi iz energetike, odnosno prometa, industrije i kućanstava. Obnovljivi izvori energije jedino su održivo rješenje za suočavanje s klimatskim izazovima i sprečavanje daljnjeg rasta posljedica od klimatskih promjena. Europa je nedavno odlučila postati klimatski neutralan kontinent do 2050., a novi američki predsjednik Joe Biden najavio je da će ukupna proizvodnja električne energije u SAD-u do 2035. prijeći na proizvodnju bez stakleničkih plinova.
- Zašto je obnovljiva energija skupa?
Radi se o mitu utemeljenom na zastarjelim informacijama. Energija iz solara i vjetra danas je najpovoljnija, pod uvjetom da se instalira u dobrim uvjetima. Solarna energija danas je deseterostruko povoljnija nego prije deset godina, a energija iz vjetra povoljnija je triput. Pritom se ne radi samo o isplativosti elektrana i korištenja nego i o transformaciji cijele infrastrukture poput prijelaza prometa na obnovljive izvore ili o novom izvoru energije na otocima, koji će, na primjer, omogućiti desalinizaciju mora umjesto prijenosa vode s kontinenta, prelazak vozila i grijanja na obnovljivu energiju i značajno smanjiti druge troškove. Sve je više primjera energetskih zadruga u kojima zajednice dijele troškove investicije i instalacija, pa tako i benefite. U Hrvatskoj su takvi projekti realizirani u Križevcima, Pleternici, Varaždinu i Krku.
- Zašto je obnovljiva energija održiva?
Energija i resursi dolaze iz prirode, ne s tržišta, i ako ih ne koristimo pametno, naći ćemo se u problemu. To je najbolje bilo vidljivo tijekom posljednje ekonomske krize, kada je cijena nafte naglo porasla i sustav se raspao. Uslijedio je razvoj zelenih tehnologija koje omogućavaju dugoročan razvoj bez nepovratnog uzimanja resursa od budućih generacija. Prilike za razvoj u obnovljivu energiju nikad nisu bile dostupnije; čak 37% svih europskih fondova do 2027. bit će usmjereno na klimatski neutralan razvoj. Globalna pandemija velika je prilika za održiv i konkurentan razvoj ekonomije i društva.
- Koji obnovljivi izvori energije postoje?
Stručnjaci za energetiku smatraju da sve kreće od učinkovite upotrebe energije – održive potrošnje. Gradnja kuća, industrija ili vozila koje najučinkovitije troše energiju prvi su korak prema održivosti. Razne oblike obnovljivih izvora počelo se istraživati ovisno o potencijalu regije. U planinskim zemljama hidroelektrane su najbolje, na Islandu je to geotermalna energija, u regijama s poljoprivredom to su bioplinska postrojenja, a u regijama sa šumama to je energija biomase. Razvijaju se i mnoge inovativne tehnologije, primjerice energija valova, podmorskih struja, plime i oseke. Danas su to prije svega vjetroenergija i Sunčeva energija, koja najbrže raste jer je najisplativija i najjednostavnija. Solarne panele na krov kuće moguće je postaviti u samo jednom danu, a megavatnu solarnu elektranu u samo nekoliko tjedana.
- Koja je obnovljiva energija najbolja?
Održiva potrošnja je top obnovljiva energija. Energija koju nismo niti trebali potrošiti jer smo energetski efikasno postavili projekt, proizvod ili uslugu. Za energiju koju moramo utrošiti, najbolji obnovljivi izvor ovisi o lokaciji, postojećim potencijalima, mogućnostima za lokalno zapošljavanje i razvoju lokalne ekonomije.
Pokazalo se da je hidroenergija donedavno bila najvažniji obnovljivi izvor električne energije. U kišnim je godinama gotovo pola električne energije bilo proizvedemo u hidroelektranama. Zatim je drugi val bio vjetroenergija, koja je donedavno bila najekonomičnija. Sunčana energija ima najveći trend rasta. Danas je solarna energija najisplativija energetska investicija za proizvođače i potrošače. Održivo investiranje generalno je postalo manje rizično i, prema dosadašnjim projekcijama, postajat će sve stabilnije ulaganje na svim tržištima. Obnovljiva energija zapošljava u Hrvatskoj nekoliko tisuća ljudi: od proizvodnje solarnih panela do korištenja šumskog otpada ili poljoprivrednih ostataka.
TEHNOLOGIJE KOJE ĆE SPASITI SVIJET
1. Senzori pokazuju isplativost
Temelj primjene novih tehnologija u sektoru obnovljivih izvora energije čine napredni senzori koji mogu istovremeno precizno izmjeriti više parametara i proslijediti ih u mrežu povezanih uređaja. Na temelju tih podataka detektirat će poželjne obrasce i nagle promjene te moći oblikovati kratkoročne i dugoročne prediktivne modele. Izvještaj Global Market Insights za 2019. pokazuje da će potražnja za obnovljivim izvorima energije biti jedan od glavnih pokretača tržišta senzora. Osnovni su primjer senzori za detekciju količine Sunčeve energije ili snagu vjetra. Sofisticiraniji senzori mogu na temelju već generiranih podataka procijeniti kada bi uvjeti trebali biti povoljniji za efikasnu pohranu energije. IBM razvija sve naprednije senzore, a posljednji model uz ažuriranje svakog sata nudi pregled vremenskih prilika na području od četiri kilometra udaljenosti od samog senzora.
2. IoT tehnologija za efikasnu distribuciju među korisnicima
Internet stvari omogućava funkcioniranje pametnih mreža na svim tržištima. IRENA, Međunarodna agencija za obnovljivu energiju, analizirala je četiri ključna područja u kojima će to omogućiti značajne benefite. Prvo, omogućiti će preciznije planiranje i kontrolu proizvodnje. Distribucija pametnog upravljanja i pristup podacima u realnom vremenu mogu značajno podići efikasnost elektrana i spriječiti potencijalne probleme. Drugo, distribucija će biti stabilnija i pouzdanija. Analiza velikih količina podataka o svim dijelovima mreže omogućiti će pametnije upravljanje, spriječiti opterećenja i prepoznati buduće potrebe u distribucijskoj mreži. Treće, energija će biti demokratizirana, efikasnija i automatiziranija. Postavljanjem solarnih panela ili manjih vjetrenjača na kuće i u vrtove, građani od korisnika postaju proizvođači energije, a pametni sustavi će omogućiti najefikasniju distribuciju energije između njih. Na kraju, cijelo će tržište biti optimizirano. Na primjer, ako jedna korisnica proizvodi više energije nego što joj je potrebna, ostatak će prodati na tržištu energije i tako osigurati optimalnu potražnju i potrošnju.
3. Blockchain će transformirati sektor
Stručnjaci ističu potencijal blockchain tehnologije za potpunu transformaciju energetskog sektora. Blockchain bi omogućio razmjenu energije između građana proizvođača bez potrebe za posrednikom poput velikih tvrtki proizvođača i distributera. IFC, Međunarodna financijska korporacija, jedna od pet ustanova unutar Svjetske banke, prepoznala je spremnost tržišta za sljedeće inovacije blockchain tehnologijom u sektoru obnovljive energije: sustav certificiranja izvornosti obnovljive energije, sustav naplaćivanja komunalnih naknada, programi za odgovor na potražnju, mreže za punjenje električnih automobila, transakcijski energetski sustavi.
INOVACIJE KOJIMA SE VESELIMO
1. Energija iz sjene
Tim znanstvenika sa Singapurskog nacionalnog sveučilišta razvio je generator energije iz efekta sjene. Struju generira kontrast u iluminaciji prelaskom iz osvijetljenog prostora u onaj u sjeni. Njihovo je otkriće objavljeno u znanstvenom časopisu Energy & Environmental Science prošle godine te smatraju da će novootkriveni obnovljivi izvor energije imati ključnu ulogu u napajanju uređaja koje koristimo svakodnevno i posvuda nosimo sa sobom. Mobiteli redovito prelaze iz svijetla u sjenu, pa bi u budućnosti tako mogli i sami proizvoditi energiju potrebnu za njihovo korištenje.
2. Pametne cigle
Veliki potencijal cigli u zadržavanju topline opće je poznat, no doktor znanosti Julio D'Arcy sa Sveučilišta Washington istražio je njihov potencijal u pohranjivanju električne energije. Hematit, tvar koja ciglama daje njihovu prepoznatljivu narančastu boju, ujedno može poslužiti kao elektroda. U radu objavljenom u časopisu Nature Communication D'Arcy objašnjava kako je ciglu sa 8% hematita pretvorio u bateriju koja može izdržati i 10.000 ciklusa punjenja i pražnjenja s čak 90% efikasnosti, bez straha od vanjskih utjecaja kiše ili promjena u temperaturi.
3. Solarne stanice u svemiru
Kako bismo energiju iz Sunca generirali 24 sata dnevno, što je trenutno jedan od glavnih izazova korištenja Sunčeve energije, nastala je ideja o izgradnji solarnih platformi. One bi energiju generirale u Zemljinoj orbiti i pohranjivale ju u velikim spremnicima kojima bi bila dopremljena do nas. Najveći problem u realizaciji takvih platformi je razvoj tehnologije za pohranu i distribuciju energije. Međutim, Europska svemirska agencija već je u potrazi za financiranjem izrade i testiranja potrebne tehnologije.
TVRTKE KOJE ČINE RAZLIKU
Najveća svjetska korporativna inicijativa za održivost
1. Amazon, začetnik inicijative The Climate Pledge
Globalni lider u IT i retail industriji 2019. pokrenuo je inicijativu kojom se obvezuje transparentno izvještavati o vlastitom okolišnom i društvenom utjecaju, eliminirati emisije ugljika i ulagati u dekarbonizaciju društva. Do sada se Amazonu pridružilo još 13 svjetskih industrijskih lidera.
Ključni ciljevi: 100% potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2025., investirati 2 milijarde dolara u Climate Pledge fond za razvoj tehnologija i usluga za dekarbonizaciju emisija, uložiti 100 milijuna dolara u projekte pošumljavanja i klimatska rješenja.
2. Ikea, lider climate positive pokreta
Švedski proizvođač namještaja uzor je u transformiranju poslovanja na održive poslovne prakse. IKEA je 2015. pokrenula Home Solar s proizvodima za vlastite sunčane elektrane na sedam tržišta. Iste je godine IKEA Hrvatska postavila vlastitu sunčanu elektranu na krov za potrebe trgovine.
Ključni ciljevi: 100% potrošnje energije iz obnovljivih izvora, prelazak na proizvodnju 100% cirkularnih proizvoda, 100% obnovljivi ili reciklirani materijali u proizvodnji do 2030.
3. A1 Hrvatska, član UN Global Compact inicijative
Vodeći tehnološki lider i pružatelj najbolje mobilne mreže u Hrvatskoj krajem prošle godine potpisao je UN Global Compact, najveću svjetsku korporativnu inicijativu za održivost, u kojoj je više od 12.000 kompanija iz više od 160 država diljem svijeta.
Ključni ciljevi: potpuna ugljična neutralnost do 2030., razvoj pametnih rješenja za ostvarenje zelene ekonomije, digitalizacija i edukacija djece i roditelja o internetskoj sigurnosti.
U A1 Hrvatska 48 baznih stanica i odašiljača napaja se iz alternativnih izvora: 'solarne energije i energije vjetra.
Telekomunikacijska industrija, iako nije veliki zagađivač, veliki je potrošač električne energije. Ulaganjem u napredne sustave hlađenja (tzv. free cooling sustave) baznih stanica, kojima se smanjuje potrošnja klimatizacijskih uređaja, te ulaganjem u solare i vjetroturbine za napajanje baznih stanica A1 Hrvatska smanjuje svoj ugljični otisak za više od 840 tona godišnje. Kompanija ima certifikate za održivo poslovanje ISO 14001, 9001, 27001 i OHSAS 18001 te Izvještaj o energetskom pregledu velikih kompanija. U A1 Hrvatska posvećuju iznimnu pozornost društvenoj odgovornosti i održivom poslovanju promičući učinkovitije, prihvatljive i održivije načine rada i života i kroz svoja poslovna rješenja, a u 2021. A1 Hrvatska kreće s prelaskom na zelenu energiju.
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i A1 Hrvatska, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.
Izvori: IRENA, Internet of Thing: Innovation Landscape, 2019; IFC, Using Blockchain to Enable Cleaner, Modern Energy Systems in Emerging Markets, 2018; GM Insights, Current Sensor Market Size, 2019; D'Arcy et al., Energy storing bricks for statitionary PEDOT supercapacitors, 2020; TechXplore, Solar power stations in space could be the answer to our energy needs, 2020; Zhang et al., Energy harvesting from shadow-effect, 2020; Wierling et al., Statistical Evidence on the Role of Energy Cooperatives for the energy Transition in European Countries, 2018, IEA, World Energy Outlook, 2020; Our World in Data, Sector by sector: where do global greenhouse gas emissions come from?, 2020
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....