Kada se Franjo Čunčić iz Turopolja davne 1935. godine počeo baviti proizvodnjom meda, nije ni slutio da će njegov trud, rad i ljubav prema pčelama prerasti u uspješan obiteljski posao. Obiteljsku tradiciju nastavile su sljedeće generacije, broj košnica sa svakom se godinom povećavao, a danas OPG Antolčić broji preko 500 zajednica pčela. Franjin praunuk, Miroslav Antolčić (46), njegova supruga Ines i Miroslavovi roditelji u Velikoj Gorici poznati su upravo po medu i pčelinjim proizvodima za čiju su izvrsnost dobili brojne vrijedne nagrade.
- Svake godine osvojimo po nekoliko zlatnih medalja, a u zadnjih 15 godina bili smo tri puta šampioni na ocjenjivanju meda Zagrebačke županije i četiri puta šampioni s kestenovim medom na međunarodnom ocjenjivanju meda u Osijeku. Iza svih naših proizvoda stoji svakodnevni rad i briga o pčelama. Puno ulažemo u kvalitetu pčelinjih proizvoda i brigu o zdravlju pčela, pazimo da nisu uz prometnice te nipošto ne prihranjujemo pčele šećerom za vrijeme pčelinjih paša – istaknuo je Miroslav.
Uzgoj pčela nije mu primarni posao, ali svaki slobodan trenutak provodi u pčelinjaku pa mu radni dan nekada traje i po 17 sati. Međutim, to mu ne predstavlja problem jer kada voliš to što radiš, kaže naš sugovornik, ništa nije teško.
Osim kestenovog, Miroslav i njegova obitelj proizvode više vrsta meda: cvjetni, bagrem, zlatošipka, amorfin med, medljikovac te kombinacije meda i čokolade, cimeta ili meda i propolisa. Bilo bi šteta ne iskoristiti sve blagodati vrijednih pčelica pa OPG Antolčić proizvodi i pelud, matičnu mliječ, pčelinji vosak, propolis i poseban proizvod – pergu, odnosno fermentiranu pelud.
- Perga je prirodno fermentirana pelud u pčelinjem saću te je ljudski organizam lakše probavlja od obične peludi. Odlična je kao dodatak prehrani te za podizanje imuniteta i stabilizaciju organizma. Kako dolazi u malim peleticama, može se direktno konzumirati ili staviti u smoothieje, kaše i deserte. Samo pripazite da je ne stavljate u hranu topliju od 40 stupnjeva jer se tada gube njezina bitna svojstva – objasnio je Miroslav.
Sve navedene proizvode Miroslav će izlagati 14. i 15. listopada 2023. na Danima hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba, a cijene će varirati od osam do 13 eura. Na ovogodišnjem izdanju sajma, koji će se održati u balonu Boćarskog doma na zagrebačkom Prisavlju oba dana od osam do 18 sati, sudjelovat će 80 izlagača koji će posjetiteljima ponuditi na kušanje i na prodaju veliki broj različitih vrijednih proizvoda.
Super hrana
Iznimno nutritivno bogata namirnica naći će se i na štandu Valentine Merz (43), vlasnice obrta za uzgoj bobičastog, orašastog i ostalog voća Etix-eko. Riječ je o mikropovrću koje sadrži hrpu vitamina, minerala, antioksidansa i aminokiselina te je izrazito atraktivno na tanjuru. Valentina se uzgojem mikropovrća bavi već dvije godine, a potaknula ju je zdravstvena situacija u obitelji.
- Oduvijek sam gajila posebnu ljubav prema prirodi i zdravoj hrani, no da tu ljubav pretvorim u nešto još korisnije potaknuli su me moja kći i sin. Krenula sam proučavati mikropovrće i njegov utjecaj na organizam. Njegova prednost je što se lako uzgaja pa ga možete uzgajati i kod kuće, na balkonu – rekla je Valentina koja uzgaja i sibirsku borovnicu, zdravo voće otporno na bolesti, štetnike i niske temperature.
Valentina na 2,1 hektara uzgaja borovnicu, a u naselju Novo Čiče kraj Velike Gorice u plastenicima uzgaja preko 20 vrsta mikropovrća. Tamo ćete pronaći rotkvicu, daikon, rikolu, brokulu, komorač, ciklu, kelj, grašak, bosiljak zeleni i ljubičasti, alfa alfa, suncokret, piskavicu, china rose, ciklu, amarant, komorač, gorušicu i još mnogo vrsta mikropovrća, kao i začinsko bilje i jestivo cvijeće. Sve njih posjetitelji će moći kupiti u balonu Boćarskog doma po cijeni od dva do tri eura.
- Okusi mikropovrća su od pikantnih, preko gorkih, kiselih do slatkastih, a može ih se konzumirati u raznim kombinacijama. Pikantni daikon i gorušica idealni su u burgerima i sendvičima, dok su alfa alfa i rikola savršene za salate i međuobroke. Na kreker stavite neki namaz, na njega mikropovrće po želji i gablec vam je gotov u minuti – istaknula je Valentina Merz.
Ljuto, ljuće, najljuće
U Topolju pored Ivanić-Grada proizvode se neki od najljućih umaka u regiji. „Samo ljuto!“ moto je i naziv brenda obitelji Barišec koju je ljubav prema ljutim okusima potaknula da se okuša u poduzetništvu i stvori prepoznatljiv i poseban brend. Slaven (44) i Martina (38) Barišec u sklopu istoimenog OPG-a uzgajaju ljute papričice i ostalo povrće te od njih proizvode ljute umake i zimnicu.
- S pričom smo krenuli 2016., kada smo počeli uzgajati rajčicu i papriku. Vrlo smo se iznenadili kad nam je krenulo za ozbiljno pa smo posao proširili na uzgoj chilli papričica. Danas imamo dvadesetak sorti u pet plastenika od 700 kvadrata i na 4000 kvadrata otvorenog prostora – rekao je Slaven.
U njegovoj se ponudi, koja će se naći i na štandu na Danima hrane i tradicijskih proizvoda, nalaze umaci od manje ljutih do ekstremno ljutih umaka koji su samo za one najhrabrije. To su primjerice, Jalapeno, Habanero, Carolina Reaper, Serrano, Fatali Brutali te El Diablo, čije ime dovoljno govori o kakvom je umaku riječ. Njima možete zaljutiti grah, razna variva, gulaše, kao i pizzu, ostale umake, burgere, tjesteninu te rižota.
Uz Samo ljuto, Barišeci imaju i drugi brend – Posavska zimnica u sklopu kojega proizvode pekmez od šljiva, ciganski grah, ukiseljeno povrće te blagi i ljuti ajvar koji je jedan od najpopularnijih proizvoda.
- Tajna dobrog ajvara je u kvalitetnim sastojcima, stalno miješanje i čim duže prženje. Naše paprike nisu tretirane ni herbicidima niti pesticidima te odmah nakon ubiranja idu u preradu. Osim toga, ajvar prirodno pasteriziramo pa mu nisu potrebni konzervansi – naveo je Slaven koji želi ostati craft proizvođač jer ga ne zanima industrijalizacija.
Poseban namaz
Bogat je izvor vitamina B6, vlakana, mnogih vitamina i minerala te ga mogu jesti i dijabetičari jer mnoge studije tvrde da pomaže regulaciji šećera u krvi. Riječ je o batatu, slatkom krumpiru koji je unazad nekoliko godina stekao popularnost u regionalnoj kuhinji. Iako smo ga navikli jesti pečenog ili kao pire, od njega se može napraviti mnogo zdravih jela. Jedan od njih je i namaz od batata koji proizvodi Mirjana Markušić (61) u sklopu svog OPG-a. Mirjanin batat je u potpunosti ekološki, a prednost njegovog uzgoja je u tome što ga nema potrebe tretirati protiv štetnika i bolesti jer ga niti ne napadaju.
- Ljudi su malo skeptični prema namazu od batata jer im zvuči neobično, ali onda kada ga probaju, oduševljeni su. Baš kao i kruh od batata te poseban desert – raspuklice od batata. Sve to moći ćete pronaći na štandu u sklopu Dana hrane i tradicijskih proizvoda za koje se pripremamo nekoliko dana ranije. Kruh i kolačići su brzo gotovi, no priprema namaza zahtijeva puno pripreme – od sterilizacije staklenki, preko guljenja batata pa kuhanja – pojasnila je Mirjana koja u svemu ima veliku pomoć snahe Aleksandre.
Iako se njezina obitelj godinama bavila poljoprivredom, najviše žitaricama, s batatom su se susreli posve slučajno. Njezin sin Željko, agronom po struci, jednoga je dana s fakulteta donio nekoliko sadnica za probu i od tad uzgajaju batata naveliko.
- Imamo pet vrsta: ljubičasti, bijeli, crveni i dvije vrste narančastog. Svi se razlikuju po okusu; izrazito slatki je jedino narančasti, bijeli je neutralan kao običan krumpir, dok je ljubičasti atraktivan bojom, a okusom podsjeća na kesten. Za deserte je najbolji narančasti, ali svi se mogu pripremati u slatkim i slanim kombinacijama. Kuhajte ih, pržite, pecite, kako vam volja – poručila je Mirjana.
Od ajvara do šalše
Iako u polju dnevno provodi osam do 15 sati dnevno, te se ostatak dana bavi prodajom svojih sirovina, poljoprivredniku Senadu Hujiću (57) takav tempo ne smeta jer voli ono što radi. Uz pomoć supruge Ljiljane na 5,3 hektara u Svetom Ivanu Zelini uzgaja razne vrste povrća po strogim ekološkim standardima. Od njih potom radi zimnicu, ukiseljene salate i mnoge druge proizvode.
- Na tržnici u Zagrebu obično prodajemo svježe ubrano povrće: rajčicu, papriku, krastavce, patlidžane, bundeve, lubenice, dinje, feferone, matovilac i potočarku. Svi proizvodi strogo su kontrolirani od strane jedne od nadzornih stanica i imaju ekološki certifikat. Ostatke povrća ne bacamo već od njih radimo i druge zdrave proizvode poput šalše, ajvara, pinđura, gazpacha, juhe od bundeve i pasirane rajčice koja je jedna od naših najpopularnijih proizvoda – objasnio je Senad.
Obitelj njegove supruge odavno se bavi poljoprivredom pa je njegov OPG Eko Hujić zapravo prirodni nastavak te tradicije. A o ekološkoj proizvodnji počeo je razmišljati kada je shvatio da mu štete kemikalije za zaštitu od nametnika. U početku su krenuli s jednim plastenikom te postupno povećavali proizvodnju.
Nije to lak posao, kaže Senad, ali kada vidiš plodove svog rada, znaš da je mukotrpan trud isplativ.
- Sam kontakt sa zemljom odnosi negativna razmišljanja i loše raspoloženje, a kad možete od toga živjeti i imati budućnost, onda ste neopisivo sretni i zadovoljni – zaključio je Senad Hujić. Na njegovom štandu na Danima hrane i tradicijskih proizvoda u Zagrebu naći će se zeleno povrće, pokoja bundeva, paprika te navedeni prerađeni proizvodi po cijeni od tri do sedam eura.
Slatka kapljica
Jedno od najkvalitetnijih vina u Zagrebačkoj županiji, slasni Portugizac, bit će izloženo na štandu OPG Josip Braje iz Jastrebarskog. Obitelj Braje može se pohvaliti dugom tradicijom u vinarstvu i vinogradarstvu, a od 2018. vlasnik istoimenog OPG-a Josip Braje (27) nastavio je proizvodnju vina.
Na osunčanim padinama Plešivice ima tri hektara vinograda s 15.000 čokota na kojima rastu vrijedni plodovi od kojih izrađuje šest sorta vina - rajnski rizling, graševinu, veltlinac crveni, chardonnay, bijeli pinot, stare stolne sorte i dva vrsta portugisca, odležani i onaj izrađen na stari način.
Upravo će se s njime predstaviti u balonu Boćarskog doma, a njegova posebnost je u okusu i, kako Josip voli reći, puno je vedrine.
- Naš Portugizac spada u crna vina, vrlo je pitko, trpko te ima određenu dozu slatkoće. Vrlo je privlačne crveno-ljubičaste boje te se odlično slaže sa zimskom hranom: krvavicama, buncekom, zeljem i divljači – rekao je Josip koji se za Dane hrane i tradicijskih proizvoda užurbano priprema te jedva čeka posjetitelje upoznati s čarima Portugisca.
Na sajmu će po cijeni od četiri eura za litru nuditi ovogodišnji Portugizac koji će dan prije napuniti u boce. Kako je naš sugovornik napomenuo, crno grožđe je puno kompliciranije za preradu, a Josip i njegova obitelj sve radi ručno.
- Portugizac ne filtriramo pa sve ono najbolje ostaje u njemu. Od ove vrste vina uvijek možete očekivati nešto novo jer je svaki dan kad ga probate drugačiji – zaključio je Josip Braje.
Posjetitelje na Danima hrane i tradicionalnih proizvoda 14. i 15. listopada očekuje mnogo vrijednih proizvoda i mnoštvo odličnih zalogaja poput kolača, sireva, kruha, kao i meda, pčelinjih proizvoda, tjestenine, povrća i proizvoda od povrća, cvijeća, začinskog bilja i ostalih tradicijskih proizvoda.
Za izlagače je sudjelovanje na sajmu besplatno, a moći će se dobiti i stručni savjeti iz područja proizvodnje i uzgoja različitih poljoprivrednih kultura. Dođite!
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Zagrebačke županije.