Hrvatska realnost

Svaki mjesec zarade do 4500 kuna, no nikada ne prime taj novac. Izračunali smo cijenu neplaćenog rada

Obavljanje kućanskih obaveza i briga za obitelj mnogi nazivaju radom iz ljubavi, no breme navedenog posla skoro pa uvijek pada na ženska ramena

Ilustracija

 Tomislav Krišto/Cropix

Ustajanje i priprema doručka za obitelj.

Odlazak na posao i povratak u stan.

Priprema i posluživanje večere, čišćenje kuhinje, pomaganje djeci s domaćom zadaćom i peglanje opranog rublja.

Odlazak na počinak.

Ujutro, sve ispočetka.

Ovako, ugrubo, izgleda jedan normalan radni dan zaposlene žene i domaćice. Dvostruka smjena – jedna plaćena, druga neplaćena, iako se za obje itekako naradi. U rasporedu praktički nema mjesta za odmor.

Obavljanje kućanskih obaveza i briga za obitelj mnogi nazivaju radom iz ljubavi, no breme navedenog posla skoro pa uvijek pada na ženska ramena. Istraživanje koje je provela dr. sc. Ksenija Klasnić, docentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pokazalo je da u čak 83 posto veza sve ili većinu rutinskih kućanskih poslova obavljaju žene. U 16,6 posto veza oba partnera većinu rutinskih kućanskih poslova obavljaju ravnopravno, dok su u samo 0,4 posto veza muškarci ti koji obavljaju sve ili većinu poslova po kući.

- Takav nalaz nažalost nije iznenađujući, jer prema dostupnim podacima ne postoji niti jedna zemlja u svijetu u kojoj su kućanski poslovi ravnopravno podijeljeni ili ih u većoj mjeri obavljaju muškarci. Privatna sfera je tradicionalno sfera žene, a tradicionalne rodne uloge, koje su i dalje vrlo zastupljene u hrvatskom društvu, naglašavaju tu vezu žene uz dom i sve što je potrebno za brigu o kućanstvu i odgoju djece – kazala je Klasnić, autorica studije.

image

Ksenija Klasnic, docentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Biljana Blivajs/Cropix

No, bi li se ovaj omjer promijenio kada bi se i kućanski poslovi vodili kao izvor zarade? Neprofitna organizacija Oxfam izračunala je da neplaćeni rad koji obavljaju žene vrijedi na globalnoj razini 10,9 trilijuna dolara, što je više nego što svjetskom gospodarstvu doprinosi industrija transporta ili trgovine.

Cijena neplaćenog rada

Odlučili smo stoga izračunati koliko zapravo vrijedi posao jedne domaćice u Hrvatskoj. Ključna okosnica izračuna nam je podatak iz ranije spomenutog istraživanja dr. sc. Klasnić koji kaže da žene obično provode 15 sati tjedno obavljajući rutinske kućanske poslove. Prevedemo li ove brojke na dnevnu bazu, to bi značilo da većina žena svaki dan provode između 1,5 i 3 sata na kućanske obveze. Perspektive radi, prema izjavama žena iz istraživanja, njihovi partneri obično provode oko 4 i pol sata tjedno obavljajući iste poslove.

ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!

Sada kada imamo vremensku varijablu potrebna nam je još novčana. Ovdje smo se obratili ženama koje se inače profesionalno bave obavljanjem kućanskih poslova. Razgovarali smo, naime, s pet kućnih pomoćnica iz Zagreba, Splita i Rijeke te ih upitali koliko naplaćuju svoje usluge. Odgovori su, pak, varirali, ovisno o gradu te vrsti posla. Kućna pomoćnica u Rijeci radi za 40 kuna po satu te za taj novac radi sve kućanske poslove – peglanje, kuhanje, čišćenje pa i čuvanje djece. Njena kolegica iz Splita navodi kako se cijena za isti posao kreće između 40 i 50 kuna po satu, s čime su se složile i kućne pomoćnice iz Zagreba, od kojih dio ističe da pristaju i na satnicu od 30 kuna. Kada su u pitanju elitni klijenti, odnosno obitelji imućnijeg statusa, tada se cijena penje i na 100 do 200 kuna po satu, no ovdje je u cijena uključena i diskrecija prema obavljenom poslu.

S obzirom na dobivene informacije odlučili smo zaokružiti cijenu satnice na 50 kuna, čime smo dobili i drugi potrebni dio slagalice.

image

Ilustracija

Goran Mehkek/Cropix

Sada je vrijeme za izračun.

U slučaju da prosječna domaćica provede 1,5 do 3 sata dnevno obavljajući rutinske kućanske poslove te za to bude plaćena 50 kuna po satu, to znači da na mjesec treba dobiti između 2250 i 4500 kuna. Na godišnjoj razini dolazimo do cifre koja se kreće od 27.000 do 54.000 kuna, što je u prosjeku 40.500 kuna.

Skromni pomaci

Kada bi se, pak, gledale satnice za pojedinačne poslove tada bi ova cifra bila još i veća. Prema cjenicima na oglasnicima, pranje prozora je 70 kuna, a peglanje se može popeti i do 100 kuna ako se radi o „neredovitim“ mušterijama. Prema tome, ako se gledaju pojedinačne stavke, „ukupna plaća“ domaćice može biti još i veća.

Nažalost, teško je očekivati da će se ove cifre na papiru pretvoriti u stvarni novac, ali to i dalje ne umanjuje potrebu da se ustali ravnopravniji odnos između muškaraca i žena kada je u pitanju obavljanje kućanskih poslova. Određeni pomak nabolje u odnosnu na prijašnje generacije se ipak vidi. Praćenje podataka o kućanstvima u SAD-u pokazuje da se od 1965. godine do danas udvostručio udio vremena koji muškarci ulažu u kućanske poslove, dok žene ulažu nešto manje vremena nego prije (iako i dalje puno više od muškaraca). No, ako se pita docentica Klasnić, taj proces ide izuzetno sporo. Kako kaže, indeks rodne ravnopravnosti kojeg provodi Europski institut za rodnu ravnopravnost načelno pokazuje pozitivne pomake po ovom pitanju kroz vrijeme, ali ti su pomaci vrlo skromni i promjene se događaju vrlo, vrlo polako. Situacija je danas po pitanju uključivanja muškaraca u obavljanje kućanskih poslova nešto bolja nego prije 20 ili 50 godina, ali i dalje smo, navodi, daleko od one koja bi bila ravnopravna i u kojoj bi žene bile lišene tradicionalnih očekivanja i odgovornosti vezanih za čistoću i brigu.

ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!

- Nema jednog provjerenog i jednostavnog puta koji bi to omogućio, nema „pilule“ za rodnu ravnopravnost. Potrebne su sustavne promjene u brojnim sektorima društva, od odgojno-obrazovnih institucija do zdravstva i gospodarstva. Primjerice, nedavno smo u medijima svjedočili slučaju u kojemu je jedan dječji vrtić u Hrvatskoj napravio „kutak za djevojčice“ u kojem su bila sredstva za čišćenje, i „kutak za dječake“ u kojem je bio alat. Dok god se takve segregacije smatraju normalnima od strane društva, i dok se god djevojčice i dječake uče tradicionalne rodne uloge, rodna ravnopravnost u obavljanju kućanskih poslova ostaje dalek i teško dostižan ideal – ističe Klasnić.

image

Ilustracija

Damjan Tadić/Cropix

Promjena poimanja domaćice

Borba za ravnopravnost će, prema pokazateljima, i dalje trajati i proći će neko duže vrijeme prije nego li muškarci i žene preuzmu jednaki komad kolača kod obavljanja kućanskih poslova. No, postoji jedna inicijativa koja se u bližoj budućnosti može ostvariti, a tiče se promjene poimanja domaćice.

Prema Hrvatskom jezičnom portalu, domaćica je: a. žena domaćina, ona koja je supruga domaćinova te b. ona koja nije zaposlena izvan kuće, koja vodi kućanstvo; kućanica.

Ipak, mnogi smatraju kako pojmovi „domaćica“ i „kućanica“ nisu sinonimi jer se u prvom slučaju radi o zaposlenoj ženi koja uz svoj posao brine o kućanstvu, dok se u drugoj situaciji radi o ženi koja nema plaćeni posao, već se bavi neplaćenim kućanskim radom. Kraš Hrvatska zato pokreće inicijativu da se osuvremeni pojam DOMAĆICA u rječnicima. Potpišite i vi zamolbu:

Uz potporu javnosti i struke predložit će suvremeniju definiciju jer, kako kažu, svatko tko se s ljubavlju brine za svoj dom, ukućane i goste, bez obzira na spol, uzrast, zanimanje ili bračni status može ponosno reći: #IJaSamDomacica.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Kraša.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. studeni 2024 22:25