Žene provode više vremena obavljajući rad u kućanstvu, no muškarci sudjeluju daleko više no nekada – ovo je ključni zaključak velike ankete koju je ispunilo 4500 ljudi na portalima Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije.
Online anketu proveli smo među čitateljima portala jutarnji.hr i slobodnadalmacija.hr kako bi provjerili što misle o ravnopravnom obavljanju rutinskih kućanskih poslova, temi koja je nedavno ušla u fokus javnosti nakon što je Kraš lansirao kampanju #IJaSamDomacica te objavio limitirano pakiranje popularnog keksa Domaćica gdje su uz ime proizvoda dodali i razna zanimanja, poput, programerka, umjetnica ili menadžerica.
Na taj su način htjeli podsjetiti na činjenicu da su žene, uz svoj posao koji obavljaju na radnom mjestu, najčešće one koje svakodnevno brinu o domaćinstvu te potaknuti sve članove društva da preuzmu svoj dio obveza i odgovornosti u domu kako bi raspodjela poslova u domaćinstvu bila ravnopravna.
Najvažnije pitanje ankete
Naime, Kraš je prije početka kampanje proveo istraživanje u suradnji s agencijom Ipsos na populaciji cijele Hrvatske i otkrio porazne podatke – 70 posto odraslih žena, 51 posto odraslih muškaraca, 73 posto tinejdžerica i 72 posto tinejdžera tvrdi da žene obavljaju veći dio poslova u kućanstvu.
Provjerili smo što o sličnim pitanjima misle čitatelji portala Hanza Medije, a rezultate nam je pomogla interpretirati sociologinja doc. dr. sc. Anita Dremel s Katedre za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Osvrnut ćemo se odmah na najvažnije pitanje u anketi: „Koliko vremena tjedno provodite obavljajući kućanske poslove?“.
U rezultatima koje smo prikupili, nešto manje od trećine muškaraca u uzorku na kućanske poslove troši 1 do 3 sata tjedno, dok je takvih 15 posto žena. Među ženama pak više od 40 posto odgovara da na kućanski posao troše više od 3 sata pa sve do 11 sati tjedno.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
Prema vrsti kućanskog posla, žene češće kuhaju, peglaju i čiste, a muškarci podjednako sudjeluju uglavnom samo u nabavi namirnica, iznošenju otpada i kućanskim popravcima.
Ovi odgovori sukladni su rezultatima ranije provedenih nacionalnih i europskih istraživanja, odnosno pokazuju da žene u pravilu i dalje više vremena provode obavljajući kućanske poslove. Sociologinja Dremel je za okvirnu referencu uzela podatke Europskog instituta za rodnu jednakost (European institute of gender equality, EIGE) iz 2016. godine te napomenula da možemo primijetiti da se u rezultatima europskog instituta uočava veća razlika između muškaraca i žena.
Druga smjena
Primjerice, prema statistici instituta EIGE, žene prosječno tjedno provedu 34,3 sata, a muškarci 16,3 sata brinući o svojoj djeci ili sudjelujući u kućanskim poslovima. Što se tiče kuhanja i kućanskog rada, 75,4 posto žena i 13,1 posto muškaraca tvrdi da ove poslove obavljaju svakodnevno, dok u skupini onih koji na ove poslove troše 11 do 20 sati tjedno postoji 28,8 posto žena i 13,8 posto muškaraca.
- Žene doživljavaju pritisak uloga jer nose dvostruki teret plaćenog rada izvan doma i neplaćenog rada unutar njega, koji je istraživačica Arlie Russel Hoschschild prije nekoliko desetljeća počela zvati drugom smjenom. Možemo reći da poslovi koje obavljamo nisu rodno neutralni, nego kulturno konstruirani kao prikladni(ji) za muškarce ili žene, ali da se rodni identiteti ipak pri tome mogu pregovarati i izazivati – ističe Dremel.
Sudeći prema podacima dobivenima u anketi, prostor za napredak postoji. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH objavila je 2017. godine rezultate istraživanja provedenog na nacionalno reprezentativnom uzorku zaposlenih žena koje žive s partnerima. Bilo je riječ o ženama koje žive sa svojim (vjenčanim ili nevjenčanim) partnerima minimalno godinu dana i one su odgovarale na pitanja o svojim kućanskim navikama, ali i navikama njihovih partnera. Rezultati su pokazali da u čak 83 posto veza sve ili većinu rutinskih kućanskih poslova obavljaju žene. U 16,6 posto odnosa parovi ravnopravno obavljaju zadatke po domaćinstvu, dok su u samo u 0,4 posto slučajeva muškarci ti koji češće obavljaju kućanske poslove.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
Dremel ističe na konto toga kako se izgled obitelji znatno promijenio zadnjih desetljeća. Ne tako davno u barem statistički tipičnoj obitelji muž je jutrima odlazio na posao dok je žena ostajala kod kuće brinuti se za djecu i kućanstvo.
Simetrična obitelj?
- U praksi, tradicionalna alokacija rodnih uloga doživljava izazove zbog porasta (barem deklarativne) rodne ravnopravnosti, pri čemu valja istaknuti obrazovni status i financijsku autonomiju žena. Uslijed toga promijenila se očekivano percepcija i vrednovanje kućanskoga rada i brige za djecu. Muškarci su preuzeli više odgovornosti doma, iako je još uvijek žena značajno više opterećena – ističe sociologinja te dodaje da je blago rečeno poželjno da mediji i kompanije pri osmišljavanju promidžbenog koncepta svakako nastoje izbjeći reprodukciju rodnog stereotipa.
Prije gotovo pola stoljeća, 1973. godine, Young i Willmott predvidjeli su (doduše u kontekstu Ujedinjenog Kraljevstva) pojavu simetrične obitelj po pitanju distribucije moći, no ona je još uvijek daleko od demokratske. Ipak, u kućanstvima u kojima zarađuju i muškarac i žena, muškarci su spremniji sudjelovati u kuhanju i brizi o djeci no što su to bili ranije.
Još jedan aspekt koji smo istraživali jest percepcija postojanja „muških“ i „ženskih“ kućanskih poslova i 51 posto ispitanika je odgovorilo da ne postoje. Dremel smatra da ovi podaci mogu ukazivati na procese transformacije o kojima pišu Inga Tomić Koludrović i koautori, pri čemu koriste koncept rodnih strategija povezanih s obavljanjem kućanskih poslova.
- Pojam rodne strategije već je osamdesetih uvela Arlie Hochschild kako bi označila djelovanja kroz koja osoba pokušava pregovarati ili riješiti probleme pred sobom, a s obzirom na dominantne kulturne predodžbe roda. Ista će autorica osim o fizičkom aspektu kućanskog rada progovoriti i o takozvanom emocionalnom radu, koji je uključen u pokazivanje i održavanje tih kulturnih predodžbi. U svom će radu pozvati, a i mi s njom, na egalitarne partnerske dogovore oko podjele kućanskog posla kao ulaganje u buduće sretnije obitelji – kaže Dremel.
Potpišite zamolbu
Ravnopravniji odnos u obavljanju kućanskih poslova cilj je i kampanje #IJaSamDomacica. Kraš, naime, želi pokrenuti promjenu prema ravnopravnijoj podjeli poslova u kućanstvu, i to kroz suradnju s udrugama civilnog društva. Drugi cilj je i osuvremeniti sam pojam riječi "domaćica". Prema Hrvatskom jezičnom portalu, domaćica je: 1a. žena domaćina, ona koja je supruga domaćinova; b. ona koja nije zaposlena izvan kuće, koja vodi kućanstvo; kućanica; 2.a. ona koja upravlja posluživanjem, brine za domaći ugođaj; b. ona koja se brine za putnike; stjuardesa. S druge strane, definicija "domaćina" jest: 1a. glava obitelji, onaj koji upravlja domom; b. onaj koji je privržen domu, koji dobro vodi dom; c. onaj koji ugošćuje ili prima goste; 2.onaj koji se po dužnosti brine za neku zgradu, prostorije i sl.; domar; 3. onaj koji je i u počasti na prvom mjestu neke svečane priredbe ili prigode.
Ipak, pojmovi "domaćica" i "kućanica" nisu sinonimi jer se u prvom slučaju radi o zaposlenoj ženi koja uz svoj posao brine o kućanstvu, dok se u drugoj situaciji radi o „onoj kojoj je posao da vodi kućanstvo svoje obitelji, koja nije u radnom odnosu izvan kuće“. Da nije riječ o istim pojmovima prepoznali su i čitatelji – čak 61 posto ispitanika naše ankete smatra kako ove dvije riječi nisu istoznačnice.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
Stoga su u kompaniji odlučili snagu brenda i imena Domaćice posvetiti ovim važnim pitanjima pozivajući na promjene u kojima svatko od nas može sudjelovati. Potpišite zamolbu za osuvremenjivanje pojma 'domaćica' i budite dio promjene:
Važno je da se uključi što veći broj ljudi kako bi u konačnici zamolbu mogli službeno predati izdavačima te uz potporu javnosti i struke predložiti suvremeniju definiciju.
- Kroz suradnju s predstavnicima organizacija civilnog društva radit ćemo na konkretnim promjenama kako bismo promicali i osnaživali ravnopravnost kod djece i mladih te osvijestili o važnosti ravnopravnog doprinosa u obavljanju poslova u domaćinstvu - kažu u Krašu.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Kraša.