Rečenicu „boli me glava“ sigurno ste čuli puno puta u životu, a istu ste vjerojatno i izrekli. No, koliko god posezali za tabletama koje magično odagnaju bol, jedna vrsta glavobolje ne može se tako lako riješiti analgeticima.
Riječ je o migreni od koje, prema epidemiološkim istraživanjima, boluje oko 12 posto ukupne populacije, a češća je kod žena, nego muškaraca. U Hrvatskoj od migrena pati čak 400.000 ljudi. Procjenjuje se da je to najskuplja neurološka bolest u Europskoj uniji, na koju se troši više od 27 milijardi eura godišnje.
Iako se na prvi pogled čini da je riječ o nešto jačoj glavobolji, migrena je sasvim nešto drugo jer bitno utječe na kvalitetu života pojedinca. U kontekstu globalne inicijative Tjedna svijesti o mozgu, koji se tradicionalno obilježava svakog ožujka, razgovarali smo s doc. dr. sc. prim. Borislavom Radićem iz Poliklinike Medikol koji nam je predstavio ključne razlike između migrene i glavobolje, kako ih prepoznati te kako brinuti o zdravlju mozga.
Glavobolja vs. migrena
- Migrena je funkcijska vaskularna paroksizmalna glavobolja koja se javlja periodično i obično zahvaća polovicu glave. Bol je često praćena mučninom, povraćanjem i poremećajem vida. Prije napadaja često se javlja aura - takozvani prodromalni znak ili predsignal prije pravog migrenskog napadaja, a može trajati nekoliko minuta do najviše sat vremena. Najčešći oblici aure su bljeskajuća točkica u vidnom polju, jednostrani ispadi vidnog polja, jednostrani poremećaji osjeta ili motorike u udovima ili poremećaji govora. Druge vrste glavobolja u odnosu na migrenu mogu biti tenzijske glavobolje, neuralgije i simptomatske glavobolje – objašnjava docent Radić.
Migrena, dakle, ima jači intenzitet boli u usporedbi s običnom glavoboljom. Osobe koje pate od migrene često opisuju bol kao pulsirajuću ili lupkajuću, dok je bol kod obične glavobolje često manje intenzivna te obično ne traje dugo. S druge strane, migrena može trajati od nekoliko sati do čak nekoliko dana. Kako je mozak za vrijeme migrene osjetljiviji na podražaje, snažnije primjećujete mirise i zvukove koji mogu iritirati i čak produbljivati bol. Zato se kod migrene preporučuje boraviti u tihoj, mračnoj prostoriji kako bi ti podražaji bili što manji i kako bi se pojedinac brže oporavio.
Što uzrokuje migrenu?
Iako se ne zna točan uzrok migrene, neke studije navode da je ona posljedica abnormalne aktivnosti mozga koju mogu potaknuti razne stvari. Većina medicinskih stručnjaka vjeruje da napad počinje u mozgu i uključuje živčane putove i kemikalije, a promjene utječu na protok krvi u mozgu i okolnim tkivima. Zato migrenu i bilo koju kroničnu glavobolju ne treba ignorirati, već pravovremeno reagirati.
- Glavobolja koja je nastala iznenadno, praćena mučninom i povraćanjem, smetnjama govora i poremećajem ravnoteže zahtijeva liječničku pomoć. Nekad su potrebne dodatne pretrage kao što je magnetna rezonancija. Potrebita je u dijagnozi vaskularnih glavobolja kao i kod kliničke sumnje da je glavobolja posljedica patoloških promjena u mozgu – objašnjava dr. Radić.
Migrene često imaju specifične okidače koji mogu izazvati ili pogoršati napadaje, tvrde neka istraživanja, poput određene hrane, nedostatka sna, hormonalnih promjena, stresa ili promjena u okolišu. Obična glavobolja može biti uzrokovana sličnim okidačima, ali oni možda nisu tako specifični ili nisu prisutni kod svakog napadaja.
Briga o mozgu
Mozak ima centralnu ulogu u gotovo svim funkcijama tijela te se ne troši niti umara pri usvajanju novih znanja. Zaista je fascinantna činjenica da ljudski mozak nema ograničenje pamćenja, odnosno pohrane informacija. Prema istraživanjima, prosječan kapacitet memorije mozga odraslog čovjeka je 2,5 milijuna gigabajta, iako to ne znači da ostaje bez mjesta za pohranu.
Bez obzira na to što je toliko moćan organ, trebamo ga njegovati da bi pravilno funkcionirao, napominje dr. Radić. Razne svakodnevne aktivnosti, kaže naš sugovornik, mogu poboljšati njegovu funkciju, poboljšati cirkulaciju i smanjiti rizik od nastanka neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimera.
Neke od vještina i navika koje koriste mozgu su sljedeće:
- učenje novih vještina
- tjelovježba
- odgovarajuća prehrana
- kontrola krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi
- sprječavanje ozljede glave
- obrazovanje
- održavanje normalne tjelesne mase
- dobar san
Uzimajući sve navedeno u obzir, jasno je da briga o zdravlju mozga zahtijeva proaktivni pristup, napominje dr. Radić, koji uključuje educiranje o simptomima i stanjima, pravilnu prehranu i životne navike te, kada je to potrebno, brzo i stručno medicinsko djelovanje.
- Ako osjećate bilo kakve mentalne tegobe ili smetnje, ne čekajte da se situacija pogorša. Brzo i jednostavno dogovorite svoj termin za konzultacije u Poliklinici Medikol pozivom na broj 072 12 12 12 ili slanjem e-maila na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Tim stručnjaka će vam pružiti podršku i profesionalnu pomoć u postavljanju dijagnoze i pronalasku izvora problema. Budite informirani, budite proaktivni i, što je najvažnije, brinite o svom mozgu jednako pažljivo kao što brinete o ostalim dijelovima svog tijela – zaključuje doc. dr. sc. prim. Borislav Radić.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Poliklinike Medikol.