Kada se govori o solarnim panelima uvijek se potegnu ista pitanja – koliko će biti manji računi i kada će se ta investicija isplatiti?
Odgovor, dakako, nije jednak za svakoga i potrebno je uzeti više faktora u obzir prilikom izračuna isplativosti. No, neki grubi izračun izgleda ovako. Ako na godišnjoj razini potrošite struje u iznosu od 10.600 kuna, a u solarnu elektranu uložite oko 66.000 kuna, uštedjet ćete godišnje 9500 kuna, što znači da će se ulaganje isplatiti za otprilike sedam godina, pod uvjetom da niste iskoristili državne poticaje.
„Mozak“ iza ove računice je Marko Rebić, konzultant za obnovljive izvore energije, koji je izračun objavio na svom LinkedIn profilu gdje je u detalje objasnio iskoristivost ugradnje solarnih panela.
Prema Rebićevoj računici, ako osoba godišnje troši 11.500 kWh potrebna joj je elektrana od 8,88kWp (kilowatt peak – odnosi se na snagu instaliranih panela). Ako je investicija u elektranu 1000 eura po kWp, dolazimo do iznosa od 8.880 eura ili 66.600 kuna.
Što se tiče potrošnje struje, ako je od 11.500 kWh 75 posto potrošeno u višoj tarifi, iznos godišnjeg računa u višoj tarifi je 9.047 kuna. U nižoj tarifi dolazimo do iznosa od 1.619 kuna godišnje. Sveukupni godišnji račun za struju iznosi 10.666 kuna.
Račun iznosi nula kuna
Ukoliko se projektira "optimalna" elektrana ona godišnje uštedi oko 9.500 kuna od čega 1.500 kuna „otpada“ na energiju predanu u mrežu po cijeni od 0,36 kuna, a ostatak 8.000 kuna predstavlja uštede kod energije potrošene direktno na lokaciji. Povrat investicije pritom, kao što smo već naveli, iznosi sedam godina.
Još jednu računicu isplativosti ponudio je i Ljubomir Majdandžić, utemeljitelj Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju, u nedavnom intervjuu za Jutarnji list gdje je opisao kako potrošnja izgleda u njegovom vlastitom kućanstvu. Kako je naveo, prije ugradnje panela plaćali su račun za struju oko tisuću kuna mjesečno, znači 12.000 godišnje. Nakon šest mjeseci račun im iznosi nula kuna te struju plaćaju samo zimi kada nema sunčeve svjetlosti.
Ovdje, dakako, nije kraj teksta jer iza ovih računica stoji niz faktora koje je potrebno uzeti u obzir da bi shvatili matematiku ušteda.
Za početak je tu kontekst koji stoji iza napretka sustava solarne energije. U prošlom je desetljeću tržište još uvijek bilo dosta malo te uvelike ovisilo o državnim poticajima, a sama ugradnja kolektora na kuću bila je veoma skupa. Danas to više nije tako. Cijena fotonaponske tehnologije (sunčana elektrana i pripadajuća oprema) bilježi konstantan pad posljednjih godina te u 2021. godini iznosi samo desetinu cijene iz 2009. godine. Pad cijena prati i rast potražnje. Samo u 2020. godini pretpostavlja se da je instalirano više od 115 gigavata solarnih panela diljem svijeta. Uz to, postoje sve čvršće indicije da će do 2030. godine solarna energija postati najvažniji izvor proizvodnje električne energije u razvijenim svjetskim državama.
E sad, gdje tu stoji Hrvatska? Prosjek potrošnje energije putem solarnim panela u Europi iznosi 5 posto, a Hrvatska je zapela na 0,5 posto, iako postoji ogromni potencijal za napredak, što je objasnio i Majdandžić. Kako kaže, maksimum dozračene energije u Njemačkoj iznosi 1100 kilovat sati po metru kvadratnom, dok je minimum dozračene energije u Hrvatskoj 1200 kilovat sati po kvadratu. Prema tome, hrvatski minimum veći je od njemačkog maksimuma.
Na sreću, ranije spomenute brojke bi se mogle uskoro promijeniti. Na nedavnoj konferenciji „Dani sunca“ iznesen je podatak kako u europskom udruženju SolarPower Europe očekuju da će u Hrvatskoj u ovoj godini rast na tržištu solara biti 226 posto.
Tehnološki napredak
Glavni motivi, pritom, za ugradnju solarnih panela su ekološka osviještenost te, još važnije, ušteda energije i novca, ali postoji još jedan faktor koji se nikako ne smije zanemariti. Riječ je o razvoju tehnologije te unaprjeđenju solarnih sustava. Huawei je tako u rujnu predstavio najnoviju generaciju solarnog sustava koji se ističe korištenjem napredne tehnologije umjetne inteligencije i u potpunosti prilagođava potrebama svakog korisnika. Sustav je izgrađen kako bi solarna energija bila dostupnija i lakša za korištenje u domaćinstvima te na taj način značajno smanjila režijske troškove.
- Huawei solarni sustavi transformiraju sunčevu energiju za različite potrebe zbog čega je sve veći broj ljudi zainteresiran za ulaganje u njih. Naši su sustavi sastavljeni od više uređaja koji koriste internet ili digitalne veze za povezivanje sa solarnim modulima, čime korisnicima omogućujemo znatno efikasniji način opskrbe energijom u odnosu na postojeću ponudu na tržištu - ističe Kevin Zhang Qiming, glavni direktor Huawei Technologies Hrvatska.
Kao glavna prednost Huawei Smart FN rješenja ističe se korištenje umjetne inteligencije - AI sustav upoznaje navike korisnika na temelju čega optimira korištenje i potrošnju resursa. Jedan od glavnih elemenata sustava su i Luna Smart FN baterije, koje zajedno s optimizatorima FN modula dovode do potpunog iskorištavanja potencijala, uz jednostavnu montažu. Optimizator omogućuje praćenje rada sustava s bilo kojeg kontrolnog uređaja, lako se instalira i kreiran je s ciljem da izvuče maksimum iz solarnog modula.
Huawei inverteri pretvaraju solarnu energiju u električnu, pri čemu maksimalno koriste kapacitet i štede energiju. Sve važne informacije očitavaju se pritom na Huawei Smart Power senzoru koji se montira na inventere i prati podatke s drugih sustava. Ključan dio za povezivanje s drugim sustavima zove se Huawei SmartLogger i preko njega je omogućeno podešavanje kompletnog FN Huawei Solar sustava. Ovaj dio osigurava pametnu kontrolu sustava, koristeći pritom samo Wi-Fi ili računalnu vezu.
- Huawei solarni sustavi dostupni su i na hrvatskom tržištu uz podršku partnera SKE Engineering koji je zadužen za izradu procjena i planova instalacije rješenja. Sustave smo predstavili u Zagrebu, a izazvali su velik interes jer predstavljaju velik korak naprijed prema ispunjenju dugoročnih ciljeva za korištenja obnovljive energije - ističu iz SKE Engineering GmbH.
Sada kada smo riješili pitanje konteksta ostaje još da se pozabavimo samim tehnikalijama oko ugradnje solarnih sustava. Globus je prije dvije godine napravio veliki vodič o solarnim panelima uz pomoć ranije spomenutog profesora Ljubomira Majdandžića. U njemu stoji da je odabir osobnog sustava najbolje temeljiti na mjesečnoj potrošnji električne energije kućanstva u višoj, ali i nižoj tarifi u posljednje dvije godine te troškova naknade za prijenosnu i distribucijsku mrežu.
Prodaja viška struje
Primjerice, jednom prosječnom četveročlanom kućanstvu u unutrašnjosti Hrvatske potrebna je solarna elektrane snage od 4 do 6 kW, a onom u Dalmaciji i na otocima potrebna je solarna elektrana snage od 3 do 5 kW. Najveću učinkovitost kolektori će imati ako su postavljani na što je moguće južniju stranu krovišta s time da veliku ulogu u njihovu radu ima i nagib krova, odnosno kut pod kojim ga sunce obasjava. Idealno bi bilo kada bi kut nagiba bio između 20 i 40 stupnjeva. Osim toga, solarnu elektranu potrebno je sinkronizirati s elektroenergetskom mrežom HEP-a, a fotonaponski sustav mora biti ispravno spojen na gromobransku instalaciju.
Osim tehničkih pitanja potrebno je obratiti pozornost i na „prodaju“ viška struje. To je Rebić također objasnio u svom postu o isplativosti ugradnje solarnih panela. Kako kaže, prije puštanja elektrane u pogon, HEP ugrađuje dvosmjerno brojilo te tako prati energiju koja se preda u mrežu, kao i onu koja se preuzme iz mreže. HEP na mjesečnoj razini uspoređuje tu dvosmjernu predaju energije te izdaje račune korisnicima.
Ako na mjesečnoj razini količina energije isporučene u mrežu ne prelazi energiju preuzetu iz mreže u pojedinoj tarifi, energija preuzeta iz mreže “poništava” se s proizvedenom energijom elektrane te kućanstvo plaća samo razliku preuzete energije.
Ukoliko na mjesečnoj razini količina energije isporučene u mrežu u pojedinoj tarifi prelazi količinu energije preuzete iz mreže, tada je višak energije opskrbljivač dužan preuzeti po cijeni od 0,8 x cijena električne energije u pojedinoj tarifi. Na primjer, mjesečno kućanstvo preuzme iz mreže u višoj tarifi 500kWh, a preda 700kWh. Opskrbljivač tada otkupi razliku od 200kWh po računici - 0,8 puta cijena energije u višoj tarifi, dok se ostatak kWh “poništi”.
Za kraj treba još napomenuti mogućnost sufinanciranja ugradnje solarnih panela. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavio je i ove godine nastavak sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća i sufinanciranje ugradnje solarnih elektrana na krovovima obiteljskih kuća. Ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i/ili fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije bez dodatnih mjera energetske obnove sufinancirat će se s do 40, 60 ili 80 posto, ovisno o lokaciji. Zaprimanje prijava započet će 7. prosinca, a zbog velikog interesa Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao je dodatnih 90 milijuna kuna pa će građanima biti ukupno na raspolaganju 390 milijuna kuna.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Huawei Hrvatska.