Kada se malo odmaknete od visokih zgrada i vreve u gradskim centrima, ako podignete pogled prema krovovima obiteljskih kuća, zamijetit ćete da sve više njih ima postavljene solarne panele. O „solarnom boomu“ u Hrvatskoj intenzivno se govori ove godine, a potražnja za solarnim elektranama, prema posljednjim podatcima, uistinu je u velikom porastu. Energetska neovisnost i ušteda do 80 posto na računima za struju veliki su faktori koji su mnoge „okrenuli prema Suncu“.
No, jesu li solarne elektrane zaista toliko isplative? Jesu li uistinu jednostavne i praktične? Garantiraju li uštedu? Kako bismo iz prve ruke provjerili isplati li se iskorištavati bezgraničnu Sunčevu energiju uputili smo se u Đurđevac.
U tom podravskom gradu udaljenom 130 km od centra Zagreba, prije gotovo pune dvije godine proveli smo dva dana s obitelji Zovko prateći kako se na krov njihove kuće postavlja solarna elektrana. Na prvu nam se, u teoriji, činilo da je to vrlo kompleksan zadatak, no brz i spretan ENNA tim za montažu u praksi nam je dokazao kako se radi o vrlo jednostavnom procesu. Drago i Mirjana Zovko dobili su, takoreći, „ključ u ruke“.
Kakvo je stanje danas, dvije godine poslije?
Ukratko, Drago i Mirjana su malo stariji, malo sretniji i imaju malo više novaca u džepu.
Mnogo promjena
- Zapravo, sve što uštedimo na režijama ide u neke nove projekte. Plinsku kuhinjsku ploču i pećnicu zamijenili smo novijim modelima na struju, a ja sam napokon dobila svoj zimski vrt, sav u staklu, za cvijeće i za uživanje – otkriva zadovoljno 47-godišnja Mirjana, pokazujući nam svoju oazu. To je samo jedan od mnogih projekata obitelji Zovko. Trenutačno, u fokusu je novi automobil. Električni, naravno.
- Baš je malo prije kod nas bio jedan potencijalni kupac kako bi razgledao naš auto. Taman supruga ima još malo vremena za donijeti finalnu odluku oko kupovine novog auta jer će ga ona ionako najviše voziti, budući da radi u Koprivnici – objašnjava 50-godišnji Drago.
- Svakako nam treba hibrid, auto koji ima kombinaciju benzinskog ili dizelskog motora s elektromotorom, jer mjesečno napravimo i do 2000 km – dodaje supruga.
Iako je Đurđevac dobro pokriven električnim punionicama, obitelj Zovko svoj novi auto planira napajati Suncem. Zato im je ove godine u planu uspostava kućne punionice kako bi maksimalno iskoristili benefit vlastite solarne elektrane bez koje im je danas teško zamisliti svakodnevicu.
- Često znamo komentirati da nam je vlastita solarna elektrana bila genijalan potez i to u idealnom trenutku. Mi smo se u zimu 2021. godine taman počeli grijati na Sunce, a ubrzo potom je krenulo drastično poskupljenje energenata. Počeo je i rat u Ukrajini, došlo je do inflacije, strahovalo se oko isporuke plina… Mi smo sve to izbjegli – objašnjava Drago.
Zaobišle su ih čak i oluje s tučom i jakim vjetrom koje su ljetos poharale dijelove Hrvatske te dobro prestrašile ovu podravsku obitelj.
Smanjenje troškova za čak 74 posto
- Na svoje oči sam gledao kako ekipa iz ENNA-e postavlja panele pa znam da su čvrsti i nepomični, ali svejedno smo se zabrinuli kada smo vidjeli kaos u Zagrebu, krovove koji lete i srušena stoljetna stabla. Htjeli smo barem osigurati elektranu. Nazvali smo ENNA korisničku službu gdje smo saznali da je naša elektrana osigurana od starta i to na 10 godina. Kamen nam je pao sa srca. Kasnije smo provjeravali u ugovoru i zaista, sve jasno piše, samo smo na to skroz zaboravili, a i velike oluje su, srećom, zaobišle Đurđevac – prepričao nam je Drago, dodavši kako mu kontinuirana podrška ENNA-e ulijeva dodatnu sigurnost. Puno mu znači i što rad svakog od 17 panela na svojoj elektrani može u svakom trenutku pratiti putem mobilne aplikacije.
- Nismo imali nikakve kvarove ni probleme, elektrana funkcionira besprijekorno – otkrio je Drago.
Nisu samo on i supruga oduševljeni elektranom, već i njihovi sinovi – Lovro, Karlo i Andrija.
- Karlo je čak i maturirao na temu fotonaponskih elektrana i zanimaju ga obnovljivi izvori energije, ali sva trojica su zapravo najsretniji zato što imaju manje posla. Ne moraju više pomagati oko drva – smije se njihov otac. Prije su se, naime, grijali na drva, podnim i radijatorskim sustavom grijanja. Svake godine potrošili bi minimalno 25 m bukve.
Ova peteročlana obitelj 2021. godine je mjesečno trošila oko 400 kW električne energije, što su plaćali oko 55 €. Na godinu su trošili oko 130 € na plin u bocama koji im je bio potreban za kuhanje te oko 1150 € na drva za ogrjev. Samo za ove tri stavke troškovi su bili oko 1940 €. No, u drugoj polovici 2021. godine odlučili su kotao na kruta goriva zamijeniti dizalicom topline.
- Investiciju ćemo vratiti za sedam godina, odnosno još nam je preostalo pet i nakon toga nam elektrana kontinuirano donosi dobit. Uostalom, već sad smo znatno uštedjeli i ni u jednom trenutku nismo požalili ulaganje u solarnu elektranu – ističu Drago i Mirjana. Na pitanje gdje i koliko su uštedjeli, otvorili su svoju Excel tablicu u kojoj vode evidenciju troškova režija i krenuli nabrajati.
- Jednostavno je! Troška za plinske boce i drva za ogrjev više nema. U pet zimskih mjeseci, kada se grijemo i kada nam se zbog rada dizalice topline poveća potrošnja električne energije račune plaćamo po 150 €, a ostatak godine računi su 0 € jer ni ne potrošimo svu energiju koju elektrana proizvede pa višak čuvamo za zimu. Dakle, naš godišnji trošak za električnu energiju je 750 € - rekao je Drago.
Supruga Mirjana dodaje kako to sada treba staviti u kontekst pa pišu cifre na papir i računaju kolike bi danas imali troškove da se nisu okrenuli obnovljivim izvorima energije – da nisu ugradili dizalicu topline ni solarnu elektranu.
- Prema nekim okvirnim izračunima, zbog inflacije bismo na račune za struju godišnje izdvajali oko 960 €, deset boca plina za ovu godinu bi nas ukupno stajalo 170 €, a 25 m drva za ogrjev platili bismo oko 1750 €. Ukupan trošak penje se do 2880 €. Srećom, na vrijeme smo donijeli pametnu odluku pa sada plaćamo samo 26 posto od ovog iznosa – odahnula je Marijana.
Prije dvije godine Drago nam je rekao da „očekuje smanjenje troškova za 70 posto“. To je njegov direktan citat iz objavljenog članka. I bio je u pravu!
Troškovi obitelji Zovko zbog ugradnje solarne elektrane danas su manji za čak 74 posto.
No, naši sugovornici tu ne planiraju stati.
Pokrenuli solarni trend
- Naš cilj je da uopće nemamo trošak. Želimo biti na nuli. Zato u skorije vrijeme planiramo nadogradnju naše elektrane. Sa 6,3 kW želimo je povećati na 8 kW. Budući da je prije godinu dana ukinut PDV na isporuku i ugradnju solarnih elektrana te solarnih kolektora za kućanstva i javni sektor, sad je pravo vrijeme za ugradnju nekoliko dodatnih panela kako bismo maksimalno iskoristili potencijal našeg krova – ističe Drago Zovko koji nadogradnju može napraviti već danas zahvaljujući mikroinverterima. Proširenje solarne elektrane s mikroinverterom je puno lakše i povoljnije nego u sustavu s inverterom. Naime, u sustavima s inverterom nije moguće jednostavno dodati nove solarne panele bez promjene, odnosno kupnje jačeg invertera, dok je s mikroinverterima povećanje kapaciteta elektrane vrlo jednostavno. Kupac, kad god poželi, samo treba dodati nove panele, budući da svaki radi neovisno.
Uz sve svoje iskustvo Drago i Mirjana su među svojim prijateljima i poznanicima postali pravi energetski stručnjaci. Prve ih zovu kada imaju pitanje ili trebaju savjet oko iskorištavanja solarne energije te postavljanja i isplativosti vlastite elektrane.
- Mnogi se raspituju i kad čuju naše iskustvo iz prve ruke često se i sami odluče na tu investiciju, posebno nakon članka na portalu Jutarnjeg – prisjeća se Mirjana. U Đurđevcu su se i prije mogle vidjeti solarne elektrane na krovovima, a sada ih je sve više.
- Vratim se s puta i u ulici su već niknule dvije nove elektrane – smije se Drago.
Osim što kod drugih pobuđuju zanimanje za suncem koje je najisplativiji izvor energije zato što traži najmanja ulaganja i daje najveću uštedu, u svom kućanstvu već godinama recikliraju, kompostiraju, koriste višekratne vrećice i isključivo LED žarulje, paze na racionalnu potrošnju energije te uzgajaju svoje voće i povrće.
Uz ekološki osviještene navike, u protekle dvije godine počeli su još više cijeniti prirodu i njezine ljepote pa su zato folklor, hobi koji je dijelila cijela obitelj, zamijenili zajedničkim planinarenjem. Barem dva puta mjesečno idu na izlete gdje osvajaju nove vidike i vrhove na planinama u Hrvatskoj poput Papuka, Velebita, Bilogore, Dinare, ali i one u regiji.
- Trebamo razmišljati kakav planet ostavljamo svojoj djeci i zato se trudimo učiniti sve što je u našoj moći – zaključuje Drago u nadi da će se još više Hrvata povesti njihovim primjerom.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Energije naturalis.