Prvi koraci

Ovo su najbolje lekcije o novcu koje će vam promijeniti život, a većina ih nauči prekasno

Usvojite ih čim prije i na taj način ojačajte svoje znanje o financijama

Ilustracija


 

 Božidar Vukičević/Cropix

Iza nas je doista dinamična godina popraćena krizom, ratovima, rastom kamatnih stopa i cijena nekretnina, vremenskim nepogodama, skokom potražnje za državnim obveznicama, uvođenjem eura kao službene valute u Hrvatskoj i rekordnom inflacijom s kojom se svijet ponovno suočio nakon nekoliko desetljeća. Podaci eurostatističara pokazali su da je Hrvatska u rujnu ove godine imala šestu po veličini stopu inflacije u Europskoj uniji te drugu među članicama eurozone. Veću stopu inflacije od nas u tom periodu imale su Mađarska, 12,2 posto, zatim Rumunjska, 9,2 posto, pa Slovačka, devet posto, te Češka, 8,3 posto, i Poljska, 7,7 posto.

I premda je u ljudskoj naravi da uglavnom pamti negativno, ova godina nam je ipak pružila nešto dobro. Naime, u 2023. se razina financijske pismenosti Hrvata, napokon, povećala. Rezultati istraživanja koje su predstavile Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga pokazuju kako prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova. Ukupna ocjena kombinacija je financijskog znanja, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnoga financijskog blagostanja.

Riječ je o trećem takvom istraživanju o financijskom ponašanju, stavovima i znanju o financijama građana. Usporedba s dva ranije provedena istraživanja – iz 2016. i 2020. – pokazuje da financijsko znanje građana kontinuirano raste sa 60 posto (2016.) i 65 posto (2020.) na 70 posto u 2023.

Bolji rezultat ostvaren je i kod komponente financijskih stavova ili odnosa prema novcu, dok je prosječna ocjena financijskog ponašanja građana pala s 56 posto na 53 posto. Prvi put ove godine mjerena je digitalna financijska pismenost koja uključuje pitanja o poznavanju digitalnih tehnologija, ponašanju i stavovima vezanima uz ponašanje u digitalnom svijetu. Prosječna ocjena digitalne financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 4,87 od mogućih 10 bodova, pri čemu je najbolji rezultat ostvaren u komponenti digitalnog ponašanja, stoji na službenoj web stranici HNB-a.

Napredak u znanju je vidljiv, a na to su u velikoj mjeri utjecale institucije i mediji koji kontinuirano rade na poboljšanju financijske pismenosti u Hrvatskoj. Svoj doprinos imali su i Hanza Media, Raiffeisen mirovinski fondovi te Hrvatski ured za kreativnost i inovacije (HUKI) koji su početkom ove godine pokrenuli projekt „Know your money - Upoznaj svoj novac“ kroz koji je provedena velika video edukacija s ciljem unaprjeđenja financijske pismenosti građana. Edukaciju su vodili eminentni ekonomski stručnjaci; Izv.prof.dr.sc. Jakša Krišto, Daniela Princi Grgat, dipl.oec., Mladen Latković i dr. sc. Dubravka Miljković, a pokrivala je pet osnovnih modula – osobne financije, obiteljske financije, ulaganja, psihologija i financije te generalna financijska pitanja. Interesa za edukacijom kod naših čitatelja nije nedostajalo, što samo potvrđuje da imaju veliku volju za jačanjem znanja o tome kako upravljati novcem, vlastitim budžetom, štedjeti i pobrinuti se za svoju budućnost. Naime, edukaciji je pristupilo 768 polaznika, dok ih je 312 završilo cijeli tečaj, a 473 osoba je poslušalo barem jedan modul.

image

Mladen Latković

Hanza Media
image

Jakša Krišto

Hanza Media
image

Dubravka Miljković

Hanza Media
image

Daniela Princi Grgat

Dragan Matić/Cropix

U sklopu petog modula, sudionici edukacije mogli su odgovoriti na nagradno pitanje „Opiši nam najvažniju financijsku lekciju koji si naučio/naučila i kako ti je pomogla u životu“, a žiri kojeg čine članovi tima iz Hanza Medije, HUKI-ja i Raiffeisen mirovinskog fonda odabrali su pet najkreativnijih odgovora te ih novčano nagradili. Nagrađeni su Dražen Priher, Ivona Dlab Despotović, Ivana Štagljar Periček, Laura Lončar i Tihana Strnad.

Iskrene čestitke dobitnicima nagrada, ali i svima onima koji su poslušali edukaciju i pritom naučili mnoge vrijedne lekcije koje danas mogu primjenjivati u praksi, a u nastavku izdvajamo sedam najvažnijih koje bi valjalo usvojiti jer su prvi korak ka financijskom blagostanju:

1. Lekcija: Financijski ciljevi trebaju biti specifični, mjerljivi i realni

Štednja, prihodi, rashodi, kamatne stope, krediti, sve su to nezaobilazni ekonomski pojmovi s kojima se svakodnevno susrećemo. No, postavlja se pitanje koliko ih doista razumijemo i znamo li ih primijeniti. Polaznici edukacije imali su prilike dobiti odgovore na sva pitanja o osnovnim financijskim pojmovima koja su prvi korak u jačanju osobnog financijskog znanja. Sudionici tečaja su, primjerice, doznali da se štednja u pravilu odnosi na oročena novčana sredstva u kreditnoj instituciji koja se ugovaraju na određeni rok s pravom na kamate koje se isplaćuju po isteku ugovorenog roka na koji su sredstva oročena. No, doznali su i vrijednu lekciju da je jako važno postaviti osobne financijske ciljeve, kao i da oni trebaju biti specifični, mjerljivi i, ono najvažnije – realistični. Ciljevi mogu biti kratkoročni, srednjoročni i dugoročni, a primjeri dobro postavljenog financijskog cilja mogu biti sljedeći:

Specifičan: Planiram kupiti romobil.

Mjerljiv: Cijena romobila je 100 eura.

Ostvariv: Mjesečno ću izdvajati 10 eura.

Vremenski određen: Romobil ću kupiti za 10 mjeseci.

Drugim riječima, polaznici edukacije su se, uz pomoć financijskih stručnjaka, kroz konkretne primjere iz prakse upoznavali s osnovnim financijskim pojmovima.

2. Lekcija: Kućni budžet je polazna točka za sve financijske odluke

Upravljanje kućnim budžetom nije jednostavan posao, osobito onima koji se naučili živjeti od „prvog do prvog“. A upravo je to bio jedan od glavnih zadataka predavačice Danijele Princi Grgat, predsjednice Hrvatskog instituta za financijsku edukaciju i osnivačice Princi Consulting koja upravljanje kućnim budžetom ističe kao najvažniju lekciju ove edukacije.

- Kao poseban doprinos projekta „Upoznaj svoj novac“ bih istaknula podizanje u javnosti svijesti o važnosti vođenja kućnog budžeta koji je polazna točka za sve financijske odluke jer nam pomaže osvijestiti s koliko novaca raspolažemo i na što trošimo novac. Kućni budžet nam je ujedno i polazna točka za izradu financijskog plana koji je različit za svaku osobu i obitelj te ovisi o njezinim mogućnostima i potrebama. Kroz videa u kojima je analizirana kupnja nekretnine i stambeni krediti posebno je istaknuta važnost sagledavanja ključnih rizika vezanih za zaduženje i na koji način se takva odluka uklapa u kućni budžet svake osobe ili obitelji – ističe Daniela Princi Grgat.

Dodaje, potom, kako je cilj videa „Djeca i novac“ bio podići svijest o važnosti financijske pismenosti mladih još od ranog djetinjstva i zbog čega je ona važna, što je također bitna lekcija ove edukacije.

- Naime razumijevanje kako novac funkcionira jedna od važnijih životnih lekcija koju djeca mogu naučiti, a koristi nadilaze sam novac jer im može pomoći da razviju niz pozitivnih kvaliteta, kao što su odgovornost, samodisciplina, organiziranost i dobročinstvo ako ih podučavate filantropiji – poentira predavačica modula „Upoznaj kućni budžet“.

3. Lekcija: Isplati li se ulagati u treći mirovinski stup

Jedan od načina štednje za sve one koji žele bez straha uživati u poznim godinama su dobrovoljni mirovinski fondovi. No, mnogi ljudi i dalje ne znaju što su oni i čemu služe, stoga je jedan od ciljeva edukacije „Upoznaj svoj novac“ bio i da polaznici doznaju sve o „misterioznom“ trećem mirovinskom stupu uz pomoć stručnjaka Mladena Latkovića, voditelja Upravljanja rizicima u Raiffeisen društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Polaznici su, primjerice, doznali da se hrvatski mirovinski sustav sastoji se od tri stupa – prva dva su obvezna, dok treći predstavlja dobrovoljnu štednju. Prvi stup počiva na načelu međugeneracijske solidarnosti, što znači da svaki zaposlenik iz svoje bruto plaće izdvaja sredstva koja se potom isplaćuju trenutnim umirovljenicima. Drugi stup zasniva se na konceptu individualne kapitalizirane štednje, odnosno riječ je o osobnoj imovini pojedinca kojom on u budućnosti može raspolagati, a sredstva na račun zaposlenika uplaćuje poslodavac. Otkrili su i kako je velika prednost ulaganja u treći stup, koji je potpuno dobrovoljan, taj što svaki štediša ima potpunu kontrolu nad uplatama, odnosno sam bira dinamiku, trajanje i visinu uplate.

4. Lekcija: Psihologija snažno utječe na odnos prema novcu

Jesu li naše misli i osjećaji o novcu važni u osobnim financijama? Jesu! I upravo to je jedna od bitnih lekcija edukacije. U četvrtom modulu „Upoznaj psihologiju novca“ polaznici su imali prilike doznati da je financijska pismenost kombinacija financijskih znanja, ponašanja i vještina potrebnih za donošenje odgovornih potrošačkih odluka. Zato je jedan od prvih koraka u razumijevanju psihologije novca spoznaja o tome što je u našoj kontroli – misli, uvjerenje, osjećaji, ali i ponašanja – trošenje, štednja, ulaganje. Drugim riječima, ne možemo razumjeti naš odnos s novcem ako pritom zanemarimo emocionalnu prirodu te veze.

5. Lekcija: Investiranje je individualna stvar

Kako ne postoje dva ista kućna budžeta, tako ne postoje niti jedinstvene formule koliko bi tko trebao izdvajati za štednju ili uložiti. Upravo to je financijska lekcija na koju je u modulu poentirala Daniela Princi Grgat, a ujedno je i jedan od češćih mitova u koje Hrvati vjeruju.

image
Shutterstock

- Odluka o štednji ili ulaganju kreće od trenutka kad ostvarujemo višak prihoda nad troškovima. Ovisno o tome koliko je naš višak sredstava donosimo odluku koliko smo rizika spremni preuzeti i prema tome raspoređujemo višak sredstava – istaknula je Princi Grgat.

6. Lekcija: Najbolja opcija je spoj rizika i sigurnosti

Polaznici su naučili razliku između štednje, koja je čuvanje novca kako bismo u nekom trenutku mogli posegnuti za njim i iskoristiti ga u željenu svrhu, i ulaganja, što je strategija rasta u kojoj se na određeni period odreknemo željene količine novca kako bismo ga uložili u nešto što bi nam u budućnosti donijelo dodatne prinose. No, što je pametnije štedjeti ili ulagati u vrijeme krize?

Naime, ulaganja i štednja su individualni izbor i pod utjecajem su naših prihoda i potrošnja, kao i rizika koji smo spremni prihvatiti. Ipak, polaznici su naučili kako je najbolja opcija imati barem nešto ušteđevine koju je potom poželjno investirati i dio dodati na štedni račun.

7. Lekcija: Postoji ključna razlika između neto i bruto plaće

Veliki broj Hrvata još uvijek ne zna razliku između bruto i neto plaće, što je poražavajuće. Baš zato, polaznici su imali prilike čuti konkretne razlike između spomenutih plaća, što se smatra osnovnim financijskim pojmovima. Naučili su pritom važnu lekciju – kako brzo i jednostavno izračunati bruto ili neto iznos svoje plaće te dobiti detaljan izvještaj o doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te ostale doprinose na plaću.

Prvi korak prema financijskom opismenjavanju je napravljen, no odnos Hrvata prema novcu može i treba biti puno bolji. Sve lekcije o financijama još jednom ponovite na našem micrositeu.

image
Hanza Media

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 12:38