Dugi otok zrači tišinom i jednostavnošću. Ovo čarobno mjesto dugačko više od 45 kilometara, s oko tri tisuće stanovnika, pruža autentičan doživljaj netaknute prirode i bogatog kulturnog nasljeđa. Dugi otok nije samo otok – to je iskustvo koje se doživljava kroz osjetila.
Kada zakoračite na tlo Dugog otoka, prvo što vas dočeka jest šapat vjetra kroz guste borove šume i nježno udaranje valova o dramatične, strme litice Telašćice, jednog od najimpresivnijih prirodnih parkova na Jadranu. Ovaj zaštićeni zaljev okružen je prekrasnim bijelim stijenama i kristalno čistim morem vodom koje mami na istraživanje.
Na otoku možete čuti cvrčke kako pjevaju svoju pjesmu, dok lagani povjetarac donosi mirise smilja, ružmarina i lavande. U selima kao što su Sali, Božave i Zaglava, ti se mirisi miješaju s mirisima pomno pripremljenih jela koje domaći ljudi s ponosom nude – pašticada, svježe ulovljena riba na žaru, domaće maslinovo ulje, vino iz lokalnih vinograda... Ovdje je gastronomija povezana s tradicijom, a svaki zalogaj priča priču o prošlim vremenima. Lokalni ribari, čije barke plove ovim vodama generacijama, oživljavaju tu povezanost s morem, dok njihov svakodnevni ulov čini okosnicu života na otoku.
Tropski moment
A tu je i Sakarun, jedna od najljepših plaža ne samo na Dugom otoku, već na cijelom Jadranu. Mekani bijeli pijesak i tirkizno more podsjećaju na tropske rajske otoke, dok miris soli i smirujući zvuk valova pružaju savršen bijeg za one koji traže trenutke potpune opuštenosti.
Dugi otok nudi i avanture za ljubitelje prirode. Možete istraživati podzemne tajne u špilji Strašna peć, gdje hladan zrak i tišina pećine pružaju osvježenje u vrelim ljetnim danima. Ili se, pak, popeti na vrh Vela straže, najviši vrh otoka, s kojeg se pruža panoramski pogled na zadarski arhipelag – prizor koji oduzima dah i urezat će vam se u pamćenje.
Kroz sve ove senzacije, osjetila oživljavaju – miris borova, okus soli, prizori nepreglednog mora i zvuk tišine, toliko rijetke u današnjem svijetu. Na Dugom otoku, sve postaje sporo, jednostavno i nezaboravno.
Posebna veza
Jedan od zaljubljenika u Dugi otok je i Dario Vujević, arheolog s više od 20 godina iskustva. Tom ga poslu najviše privlači vječito otkrivanje nečeg novog i nepoznatog. Kod arheologije je najljepše, govori nam, što je svaki dan drugačiji. Ne postoje dva identična nalazišta. A tek mogućnost da proniknete u život ljudi iz daleke prošlosti…
On se na Dugi otok vraća već 15 godina, a mjesto ga, osim poslovno, fascinira i privatno.
- Moram priznati da se doživljaj otoka mijenja iz godine u godinu. Kad sam počeo dolaziti na otok privlačila me priroda, krajolik otoka, ali i atmosfera. A kako godine idu sve više me oduševljava mir i ležernost otoka. Vrijeme koje sporo teče i ljudi koji su ostali izvan užurbanosti koja obilježava naše društvo – govori Vujević.
Dok svi koji dođu na Dugi otok mogu uživati u rapsodiji za osjetila, Vujević tamo radi na otkrivanju davno minulih vremena. U trenutni život na otoku je duboko utkana njegova raskošna povijest. Upravo je na Dugom otoku otkriven muški kostur star 11 tisuća godina, kojeg su mediji nazvali najstarijim Dalmatincem, a dobio je ime Šime. Međutim, to nikako nije jedini važni nalaz na ovome mjestu. Vujević sada istražuje lokalitet Vlakno.
- Na Dugi otok vraćam se zadnjih 15 godina, a Vlakno je samo jedan lokaliteta koji se istražuje. Za arheologa Dugi otok pruža neiscrpan izvor podataka u jednoj zatvorenoj cjelini. I ostali otoci to nude, ali je on zbog svoje veličine uvijek pružao više mogućnosti pa je stoga njegova prošlost dosta dinamična – govori, dodajući da je upravo Vlakno najizuzetniji lokalitet ovoga mjesta.
Najstariji harpuni
Pećina se smjestila na središnjem dijelu Dugog otoka nasuprot otoka Rave, gotovo uz samu obalu.
- Veliki arheološki potencijal nalazište je pokazalo već prilikom probnih istraživanja koja su provodili prof. Brusić i moj kolega izv. prof. Parica, koji i danas aktivno sudjeluje u istraživanjima. Kasnija sustavna istraživanja dala su veliku količinu nalaza izrazito vrijednog stručnjacima koji proučavaju razdoblje starijeg kamenog doba, uključujući i neke jedinstvene za naše područje, poput pokopa ljudi starih 9,500 godina, paleolitičke Venere iz razdoblja od prije 15,000 godina ili pak koštanih harpuna koji su trenutno najstariji na prostoru JI Europe. Nalazi koje je dala pećina Vlakno lako bi našli svoje mjesto u svakom školskom priručniku koji se dotiče razdoblja starijeg kamenog doba. Sve to smjestilo je Vlakno u red najpoznatijih i najznačajnijih nalazišta šire jadranske zone – priča Vujević.
Arheološki nalazi, nastavlja, pokazuju nam da su ljudi na otok došli još u srednjem paleolitiku, kada su ovim krajevima lutali neandertalci.
- Okoliš je tada izgledao drugačije nego danas, a more je često bilo daleko od Dugog otoka. Mogućnost lova u dolinama koje okružuju otok, a koje su danas potopljene morem, u kombinaciji s postojanjem pećina koje im pružaju zaklon i sigurnost, ali i kontrolu okolnog prostora, učinilo je otok idealnim izborom za zajednice lovaca skupljača. Privlačili su ih i bogati izvori rožnjaka prijeko potrebnog za izradu oruđa i oružja. I danas ovu vrstu kamena možete pronaći na dijelovima otoka, nerijetko praćenu tragovima izrade kamenog oruđa i oružja – pripovijeda.
Ekološka raznolikost
Pećina Vlakno pak pokazuje da su i u vremenima kada su neandertalci nestali, a ove krajeve zauzimaju anatomski moderni ljudi, spomenute značajke otoka ostale važne. Kad se tome pridoda činjenica da se morska razina podiže, a more približava otoku, otvara se cijeli niz drugih resursa dostupnih za korištenje.
- Nalazi govore o općenito dobrim hranidbenim i zdravstvenim uvjetima na ovom prostoru. Na muškom kosturu pronađenom u Vlaknu vidljivi su tragovi tek blagog osteoartritisa, koji nastaje kao posljedica kontinuiranog fizičkog rada. Ekološka raznolikost omogućila je kvalitetniju i raznolikiju ishranu, što je utjecalo na zdravlje populacije. Analiza pokazuje ishranu baziranu na ribi i morskim plodovima, a analize zubnih naslaga otkrile su, među ostalim, tragove divljih žitarica i trava iz porodice kopriva - priča arheolog.
Dugi otok nalazi se u vanjskom nizu otoka zadarskog arhipelaga. Udaljenost i izoliranost otoka učinili su da dinamika povijesnih zbivanja ne bude tako izražena kao na kopnu, ali veličina i mogućnosti koje otok pruža davali su mu važnu ulogu kroz cijelu prošlost, još od najranijih vremena.
- Razvojem plovidbe ta uloga postaje još važnija, a otok postaje nezaobilazni dio plovidbenih ruta još od prapovijesti. Svakako tu treba spomenuti Veli Rat, koji potvrđuje važnost ovog dijela otoka kao plovidbenog orijentira unutar jadranskih plovidbenih ruta. U razdobljima kojima se ja bavim Dugi otok je bio zadnje uzvišenje prema velikoj jadranskoj nizini. U vrijeme kasnog paleolitika razina mora spuštena je za gotovo 120 metara u odnosu na današnju, što je povezalo zadarski arhipelag s današnjim kopnom, a područje prema Italiji pretvorilo je u veliku nizinu na rubu koje stoji Dugi otok. Kontrola prostora i bogati resursi koji su bili dostupni u nizini učinili su otok izrazito zanimljivim i značajnim za naseljavanje tadašnjih zajednica – govori Vujević.
Pećina puna tajni
Ističe kako unatoč velikom broju znanih lokaliteta na ovome mjestu još uvijek sigurno postoje oni neotkriveni.
- Unatoč 15 godina istraživanja, još uvijek ostaje dojam da malo toga znamo o prošlosti otoka. Ostaje osjećaj da otok krije puno više tajni. U blizini Vele straže već nekoliko godina istražujemo Kozju peć. Grandiozna urušena pećina teška je za pristupiti, ali bogata kulturnim slojevima koji se nižu od antičkih vremena duboko u prapovijesna razdoblja. To pokazuje da će lokalitet biti značajan ne samo za razumijevanje prapovijesti otoka, nego i da bi mogao postavljati temelje za interpretaciju prošlosti na širokom području Dalmacije – zaključuje Vujević.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske turističke zajednice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....