Velike gužve, strka zbog kupovanja darova, stres oko nabavke namirnica i pripreme blagdanskog ručka… Sve su to one manje lijepe strane blagdana zbog kojih smo po završetku ovog razdoblja posebno iscrpljeni i sve što želimo je mentalni mir, tišinu i opuštajuće trenutke. A pogađate li gdje to sve možemo dobiti? U prirodi.
Odavno je poznato da priroda djeluje umirujuće i pomlađujuće na duh i tijelo. Međutim, uz užurbane živote koje vodimo nekada je teško pronaći vrijeme za istraživanje prirodnih ljepota. Ipak, trebali bismo se potruditi jer istraživanja pokazuju da je šetnja prirodom korisnija od šetnje u urbanim područjima. Velika je rijetkost što u blizini jednog glavnog grada poput Zagreba postoje vrijedna područja očuvane prirode koja, osim što doprinose ublažavanju posljedica klimatskih promjena, predstavljaju zelene oaze i bijeg od užurbanosti grada.
Za sve željne mira, ali i avantura u prirodi, idealne su šume, parkovi prirode i znamenitosti u okolici Zagreba i Zagrebačke županije. Svaka od lokacija oduševit će vas svojom jedinstvenom pričom i brojnim zanimljivostima za vidjeti, okusiti i dotaknuti.
Grgosova špilja
U selu Otruševec nedaleko Samobora smjestila se jedna od najljepših špilja sjeverozapadne Hrvatske. Grgosovu špilju otkrio je Josip Grgos 1973. godine prilikom kopanja i miniranja kamena koji se koristio za proizvodnju vapna, a 1974. zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode. Špilja je dugačka 30 metara, a ima dvije dvorane. Druga je otkrivena 30 godina nakon otkrivanja prve dvorane te je dobila naziv „Nova Grgosova špilja“.
Grgosovu špilju krase zanimljive brojne sige različitih vrsta zbog čega je idealna za ljubitelje speleologije i sve one željne istraživanja skrivenih podzemnih oaza. Stalagmiti i stalaktiti dijele se na cjevčice ili makarone, ekscentrične sige te zavjese ili draperije, a neki od njih počeli su rasti još prije 10 500 godina. Cjevčice su tanki stalaktiti jednolične debljine, a ekscentrične sige stalaktiti nepravilnog oblika koji izgledaju kao da prkose djelovanju sile teže. Zavjese ili draperije vise sa stropa poput naborane tkanine i nastaju kada se kapljice vode slijevaju po kosim zidovima. Svaka nova kap ostavlja trag, a zavjese postaju sve dulje i dulje.
Ovaj spomenik prirode dom je mnogih vrsta podzemnih životinja, kao što su beskralješnjaci - pauci, lažištipavci, jednakonožni rakovi, strige, dvojenoge, skokuni, dvorepci, kornjaši i ravnokrilci. S obzirom na to da je temperatura Grgosove špilje oko 10 Celzijevih stupnjeva, preporučuje se odjeća dugih rukava i čvrsta obuća kako bi vam bilo toplo i kako biste smanjiti rizik od ozljeda. Tijekom posjeta špilji možete saznati puno zanimljivosti o samoj špilji, njezinoj bioraznolikosti te brojne priče o drevnim divovima i vrijednim ljudima samoborskog kraja. Nakon posjeta špilji možete se okrijepiti lokalnim specijalitetima poput pastrve, žabljih kraka, juhe od gljiva i mnoštvom drugih jela u obližnjoj gostionici.
Park šuma Tepec-Palačnik
Nešto južnije od Grgosove špilje nalazi se predivna zelena oaza koja nadvisuje grad Samobor, Park šuma Tepec-Palačnik. Zaštićena je 1970. godine, ali njezina bogata povijest seže još u 19. stoljeće kada je tadašnji gradonačelnik Ljudevit Šmidhen nakon velikih poplava i erozije dao pošumiti dio Tepeca (Anin-dol) i Stražnik. Ovo šetalište bilo je omiljeni „bijeg“ iz svakodnevice mnogih hrvatskih književnika kao što su Antun Gustav Matoš, August Šenoa i Petar Preradović, a ruševine starog grada Samobora poslužile su za početne scene filma „Božji oklop“ s Jackie Chanom iz 1987. godine.
Park šuma dom je mnoštvu ptica poput jastreba, škanjaca, crne žune, male ušare, velikog djetlića, bijele pastirice te palčića. Njihov cvrkut posebno uljepšava šetnju ovim zaštićenim područjem, a ako želite iskusiti jedan od najljepših pogleda na Samobor, Zagreb, Medvednicu i Samoborsko gorje, uputite se do vidikovca Tepeca. Riječ je o anindolskoj piramidi visokoj 14 metara koja se nalazi svega dva kilometra od glavnog samoborskog trga.
Sunčani Stražnik
Japanski znanstvenici već više od 20 godina pokušavaju utvrditi mehanizme kojima izloženost bioraznolikosti poboljšava zdravlje. Prema nekim njihovim istraživanjima, udisanjem čistog, šumskog zraka unosimo mnoge korisne tvari u organizam poput korisnih bakterija, eteričnih ulja biljnog podrijetla i negativno nabijenih iona. U istraživanjima se posebno spominju crnogorične šume koje zovemo „plućima svijeta“. Japanci čak imaju i poseban naziv za takvu aktivnost - „shinrin-yoku“ ili „šumsko kupanje“. Upravo borovima, ali i drugim vrijednim drvećem bogat je Sunčani Stražnik, park šuma blizu centra Samobora.
Riječ je o predivnoj, mješovitoj šumi pretežito smreke i pitomog kestena te u manjoj mjeri hrasta kitnjaka, bukve, gorskog javora te običnog i crnog graba. Posebnost ovog područja su crni bor, obična smreka, obična jela i europski ariš, umjetno podignuti pošumljavanjem koje je na Stražniku započelo 1900. godine. Ako se želite nadisati finog, čistog zraka provedite na Stražniku bar sat vremena i uživajte u cvrkutu ptičjeg svijeta koji je bogat raznim vrstama ptica – sivim čapljama, škanjcima, crvendaćima, ali i kornjašima.
Park oko dvorca Lužnica
Zima je kao stvorena za posjetiti Zaprešić i okolicu, a jedno od najljepših mjesta koje nikako ne valja zaobići je dvorac Lužnica i njegov park. Riječ je o najmlađem zaštićenom području u Zagrebačkoj županiji, a krase ga jezera, šumarci, šetnice te mnoštvo travnjaka s cvjetnim gredicama, sve u engleskom stilu. Ovo pitoreskno mjesto idealno je za šetnju, vožnju biciklom, promatranje prirode na obližnjim klupicama, fotografiranje divnih prizora ili jednostavno uživanje u miru.
Na jugozapadnoj strani perivoja nalazi se jezero bogato florom i faunom prema kojem vode dvije šetnice, a u blizini se nalaze dva gaja uz odmorišta. Na području parka nalazi se čak 147 biljnih vrsta, a posebno impresivna je stara platana ispred ulaza u dvorac na sjevernoj strani, koja više od 300 godina čuva dvorac i „nadgleda“ park. Inače, dvorac Lužnica novo je adventsko turističko odredište, uređeno s više od pola milijuna božićnih lampica. Adventska atmosfera tamo traje do 6. siječnja uz raznovrstan program u organizaciji Duhovno-obrazovnog centra Marijin dvor Lužnica. Posjetitelji imaju mogućnost razgledati dvorac, isprobati gastronomsku ponudu te kupiti domaće proizvode i suvenire.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Zagrebačke županije.