Brza hrana, nedovoljan unos vitamina, minerala, proteina i vlakana te premala fizička aktivnost. Konzumiranje raznih antibiotika zbog zdravstvenih tegoba i preveliko izlaganje stresu. Zvuči kao svakodnevna briga prosječnog čovjeka. No, baš takvim naizgled malim detaljima možemo uništiti svoje zdravlje i oboljeti od teških bolesti. Lošim stilom života negativno utječemo na crijevni mikrobiom koji je ključan za funkcioniranje probavnog, metaboličkog i živčanog sustava.
Probavni problemi i bolesti probavnog sustava sve su učestalije među populacijom svih dobnih skupina. Istraživanje objavljeno krajem 2021. godine pokazuje da je od 1990. do 2019. godine broj ljudi koji pate od probavnih bolesti diljem svijeta porastao za 68 posto. U tom je periodu dva i pol milijuna ljudi umrlo zbog istih tegoba.
U Hrvatskoj je situacija slična, a upravo je bolest probavnog sustava najučestalija zloćudna bolest. Radi se o raku debelog i završnog crijeva od kojeg godišnje oboli oko 3600 osoba. Češći je kod osoba starije životne dobi, međutim, skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina.
Kako bismo izbjegli ovakve crne scenarije stručnjaci savjetuju da bi se trebala povećati svijest o važnosti brige za crijevni mikrobiom. On označava zajednicu mikroorganizama kojih je nebrojeno puno unutar naših crijeva. Ova simbioza u kojoj se nalaze tisuće vrsta bakterija, gljivica i drugih mikroskopskih životnih oblika ključna je za ljudsko zdravlje. Mnoge studije govore da je upravo raznolik, bogat i uravnotežen crijevni mikrobiom preduvjet za funkcioniranje cijelog tijela.
Antibiotici i dobre bakterije
Stanje neravnoteže mikrobnih vrsta, porast štetnih i smanjenje dobrih bakterija te smanjenje mikrobne raznolikosti u crijevima naziva se disbioza. Među simptomima koje ukazuju na disbiozu ubrajaju se nadutost, nelagoda u trbuhu, podrigivanje, mučnina te promjene u crijevnom motilitetu, kao što su zatvor ili proljev.
Neki od glavnih čimbenika koji mogu uzrokovati ovakve reakcije su uzimanje lijekova, posebno antibiotika, psihički i fizički stres te promjene u prehrani, objašnjava magistar farmacije Marin Bosotina, ujedno i vlasnik Poliklinike Analiza.
- Antimikrobna sredstva, u koje spadaju antibiotici, antivirusni lijekovi, antimikotici i antiprotozoici, mogu uzrokovati nestanak korisnih bakterija u tijelu, smanjujući mikrobnu raznolikost i potiskujući imunološki sustav. Takvi lijekovi imaju veći utjecaj na crijevnu floru, ali mogu utjecati na kožu i vaginalnu floru. Od nabrojanih, upotreba antibiotika je najčešći i najznačajniji uzrok velikih promjena u prirodnoj mikrobioti tijela. To koliko će oni utjecati na probavni sustav povezano je s njihovim spektrom djelovanja, ali i dozom te duljinom primjene – pojašnjava Marin Bosotina.
Osim lijekova, stres također može izazvati značajne promjene u mikroflori probavnog trakta, što uzrokuje značajno smanjenje korisnih bakterija i povećanje potencijalno patogenih mikroorganizama, kao što je E. coli.
No, postoji još jedan faktor koji uvelike utječe na zdravlje našeg probavnog sustava i upravo na taj aspekt možemo najviše utjecati. Riječ je, naravno, o našoj svakodnevnoj prehrani. Raspored obroka i njihova raznolikost te unos štetnih namirnica samo su neke od tema kojih se trebamo dotaknuti kada je riječ o pravilnoj ishrani.
Moguća i srčana oboljenja
Namirnice s dodanim šećerom kao što su slatkiši, sladoled, pahuljice te hrana s dodanom soli, kao što je čips, gazirana pića i ona bogata zasićenim mastima, takozvana fast food hrana, prve su na popisu stvari koje nepovoljno utječu na našu probavu. Osim toga, valja napomenuti da postoje i ostali rizici neprestanog konzumiranja ovakve hrane. Naime, redovito konzumiranje namirnica s visokim udjelom šećera povećava rizik od pretilosti i karijesa, a previše soli može povisiti krvni tlak što povećava rizik od srčanih bolesti ili moždanog udara, objasnio nam je ravnatelj Poliklinike Analiza.
S druge strane, objašnjava nam, prehrana bogata vlaknima potiče probavu i pozitivno utječe na nju. Cjelovite žitarice, povrće i bobičasto voće samo su neke od skupina namirnica povoljnih za našu probavu. Dakle, na našem stolu bi se češće trebao naći slanutak, integralni kruh, zobene pahuljice, brokula, mrkva, maline, borovnice ili brusnice te mahunarke, uključujući grah, grašak i leću. Dobri za probavu su i orašasti plodovi jer su bogati vlaknima, ali sadrže visoke razine masnoće, stoga ih treba jesti umjereno.
- Konzumiranje raznolike i balansirane prehrane ključno je za zdravu probavu i zdravlje crijeva. Hrana bogata škrobom ne bi trebala činiti više od trećine svega što jedemo. Cjelovite ili integralne varijante škrobne hrane, poput smeđe riže, tjestenine od cjelovitog zrna i smeđeg zrna sadrže više vlakana, a često i više vitamina i minerala od bijelih sorti. Voće i povrće dobar su izvor vitamina, minerala i vlakana te bi trebali činiti nešto više od trećine hrane koju jedemo svakoga dana. Preporuka je da svaki dan pojedemo najmanje pet porcija različitog voća i povrća koje može biti svježe, smrznuto, konzervirano, sušeno ili cijeđeno, a mnogi ne znaju da je kuhani krumpir s ljuskom izvrstan izvor vlakana i vitamina – govori Marin Bosotina.
Važni za našu prehranu su mlijeko i mliječni proizvodi jer su značajan izvor proteina te sadrže kalcij koji pomaže u održavanju zdravih kostiju, nastavio je ravnatelj. Trebali bismo preferirati proizvode s niskim udjelom masnoća i šećera gdje god je to moguće. Savjetuje se, nastavio je stručnjak, da konzumirano poluobrano mlijeko s jedan posto masti ili obrano mlijeko, kao i manje masne tvrde sireve ili svježi sir. Mliječne alternative, poput napitaka od soje, također spadaju u ovu skupinu.
- Meso je izvor proteina, vitamina i minerala, uključujući željezo, cink i vitamine B skupine te jedan od glavnih izvora vitamina B12. Cilj je konzumirati primarno nemasne komade mesa i peradi bez kože te se truditi jesti manje crvenog i prerađenog mesa poput slanine, šunke i kobasica. Jaja i riba su također dobri izvori proteina, vitamina i minerala te bi trebali nastojati jesti najmanje dvije porcije ribe tjedno, s tim da bi jedna porcija trebala uključivati masnu ribu, poput lososa, jer je upravo ona bogata omega-3 masnim kiselinama – objašnjava Marin Bosotina.
Borba s autoimunim bolestima
Zdrava prehrana, osim što je važna za naše svakodnevno normalno funkcioniranje, može nam pomoći prilikom borbe s autoimunim bolestima. U neki slučajevima može čak spriječiti i njihov nastanak.
- Autoimune bolesti imaju kompleksnu patofiziologiju te ih uzrokuje mnoštvo čimbenika među kojima je glavni poremećaj imunog odgovora kada tijelo vlastito prepoznaje kao strano. Sve je više istraživanja koja upućuju na to da među čimbenicima koje dovode do autoimunih bolesti pripada i poremećaj mikrobioma te kao primjer možemo navesti upalne bolesti crijeva – ulcerozni kolitis i Crohnova bolest. Osnovu liječenja autoimunih bolesti čini primjena lijekova dok pravilom prehranom pomažemo kontroli simptoma bolesti reducirajući stvaranje medijatora upale iz crijeva – tvrdi Marin Bosotina.
Nezdrav način života može nas dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, a jedan od glavnih koji vežemo uz probavu je karcinom debelog crijeva. Magistar farmacije objašnjava da u stanju disbioze, crijeva gube zaštitne bakterije i povećava se broj patogenih bakterija koje dovode do kronične upale, a potiče kancerogenezu.
Poliklinika Analiza od ove godine provodi analizu mikrobioma. Tako dijagnostički zdravstveni centar specijaliziran za laboratorijske usluge postavlja nove standarde zdravstvene zaštite i prevencije s ciljem očuvanja zdravlja i povećanja kvalitete života.
Najveća prednost ovog testa su informacije koje su fokusirane na rješavanje uzroka problema, a ne isključivo na eliminaciju simptoma. Na ovakvo se testiranje liječnici sve češće odlučuju i u skladu s rezultatima prilagođuju terapijski pristup svakom pacijentu.
Uloga mikrobioma je višestruka, od proizvodnje hormona, vitamina, aminokiselina i masnih kiselina do utjecaja na imunitet i njegovu regulaciju. Sama spoznaja o mogućnostima utjecaja na uravnoteženost crijevnog mikrobioma daje prednost kod prevencije brojnih stanja i poremećaja.
Više o analizi i mnogim drugim informacijama na ovu temu pročitajte na službenoj web stranici Poliklinike Analiza.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Poliklinike Analiza.