U posljednje se vrijeme vrlo često može čuti poruka: „Vrijeme jeftine energije je iz nas“. Izrekli su je energetski stručnjaci, političari, poduzetnici pa i oni „obični“ građani koji se pripremaju za zimsko razdoblje visokih režija.
Tu istu rečenicu nam je odmah u startu rekao i Matija Vajdić, voditelj Odjela za obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša u Energetskom institutu Hrvoje Požar. Kako kaže Vajdić, više faktora utječe na cijene energenata, od kojih su primarni geopolitičke napetosti, klimatske promjene te tranzicija na obnovljive izvore energije (OIE). Prema tome, ako gledamo trenutno stanje u svijetu, jasno je da će se tijekom ove tranzicije građani suočiti s povećanjem troškova.
Stoga ne čudi što sve više ljudi preispituje svoje energetske navike i traže alternativne izvore, kao i nova rješenja, uz pomoć kojih će smanjiti račune te stvoriti veću kontrolu nad vlastitom potrošnjom. Instalacija sunčanih elektrana, korištenje dizalica topline i zamjena starih kućanskih uređaja učinkovitijima samo su neke od mjere kojima pribjegavaju kako bi stvorili energetski neovisan i učinkovit dom koji će biti manje ranjiv na nagle promjene s već neko vrijeme kontinuirano turbulentnog tržišta.
No, može li prosječna osoba u Hrvatskoj dostići potpunu energetsku neovisnost? Vajdić kaže da će svakako imati poteškoće, ali da postoje načini da se s vremenom taj cilj postigne.
- U trenutnim ekonomskim uvjetima, ulaganje u OIE i energetski učinkovite tehnologije može biti izazovno zbog početnih troškova. Međutim, ako se nastavi trend rasta platežne moći građana Hrvatske, postajat će sve realnije mogućnosti za investicije u energetsku neovisnost. S porastom prihoda, više kućanstava moći će si priuštiti sunčanu elektranu na svom vlastitom krovu kuće ili višestambene zgrade, energetski učinkovitije kućanske uređaje i brojne druge tehnologije koje smanjuju potrošnju energije. Uz to, vladini poticaji i subvencije kroz brojne europske i nacionalne programe za poticanje OIE i energetske učinkovitosti, dodatno olakšavaju taj proces – ističe Vajdić.
Brzi povrat investicije
Ako pogledamo samo brojke za ugradnju solarnih elektrana, jasno je da građani uistinu idu u tom smjeru. Prema podacima HEP-a, lani je na elektroenergetsku mrežu priključeno rekordnih 8666 novih elektrana, a u prvoj polovici ove godine s radom je počelo 5688 novih solara, tako da će se lanjski rekord vrlo lako oboriti do kraja 2024.
Veliki broj njih pritom ni ne čeka više na poticaje jer povrat investicije nastupa kroz šest do osam godina. Iza relativno brzog povrata stoji prije svega smanjenje troškova opreme i instalacije takvih sustava, ali i rast cijena električne energije, stoga Vajdić napominje kako se radi o investiciji koja se isplati na više razina jer može značajno smanjiti troškove električne energije te doprinijeti energetskoj neovisnosti i smanjenju ekološkog otiska. Ipak, dodaje da i dalje postoji potreba „loviti“ fondove i subvencije, osobito za one koji žele financirati veće projekte obnove kuća ili višestambenih zgrada ili one s ograničenim vlastitim sredstvima.
- Hrvatsku, kao i ostatak svijeta, zaista zahvaća prava solarna revolucija, a to će se ubrzo dogoditi i s dizalicama topline, ali i s električnim automobilima i spremnicima energije, prije svega baterijama. Vjerujem da će sunčane elektrane u nadolazećim godinama postati uobičajen i poželjan standard, čime će se dodatno ojačati pozicija Hrvatske kao zemlje koja se orijentira prema održivim izvorima energije – navodi Vajdić.
Novi trend – nadogradnja solara
Ove se godine pritom intenzivirao jedan potpuno novi trend – nadogradnja postojećih kapaciteta solara. Nenad Ukropina, član Uprave ENNA Next, dosadašnje ENNA Opskrbe, kazao nam je da ove godine imaju sve više upita za nadogradnjom i to najčešće zbog toga što su njihovi klijenti nabavili električni automobil ili prebacili grijanje s plina na toplinsku pumpu.
- Što god bio slučaj, naši postojeći kupci bez ikakvog problema mogu nadograditi svoju elektranu jer koristimo najmoderniju opremu s mikroinverterima. Kod sustava s centralnim inverterom nije moguće samo tako dodati nove solarne module bez promjene, odnosno kupnje jačeg invertera, dok je s mikroinverterima povećanje kapaciteta elektrane vrlo jednostavno. Kupac samo treba dodati nove module, budući da svaki radi neovisno, što znači da će i u slučaju kvara jednog panela, ostatak sistema nastaviti normalno raditi – objašnjava Ukropina te dodaje da je ENNA Next jedina kompanija u Hrvatskoj koja nudi desetogodišnje osiguranje solarne elektrane.
Značajan potencijal drugih OIE
No, osim energije Sunca, Vajdić naglašava da Hrvatska ima značajan potencijal za korištenje i drugih OIE, poput vjetra, biomase i geotermalne energije, kao i hidroenergije koju smo za elektroenergetske potrebe počeli koristiti među prvima u svijetu. Svaki od ovih izvora može doprinijeti održivosti, a u kontekstu hrvatskih kućanstava to su primarno energija Sunca za dobivanje električne i toplinske energije, plitka geotermalna energija i energija mora, rijeka i jezera za potrebe grijanja i hlađenja te eventualno biomasa korištenjem peleta i briketa.
Tu je naravno i duboka geotermalna energija koja će se putem daljinskog sustava grijanja koristiti za potrebe toplinarstva. Kako se poboljšava tehnologija, smanjuju troškovi i raste svijest o utjecaju klimatskih promjena, kućanstva će biti motivirana da diversificiraju svoje energetske potrebe i osiguraju veću neovisnost od tradicionalnih fosilnih goriva. Prema tome, Vajdićev je zaključak da energetski učinkovit dom ima potencijal postati standard u Hrvatskoj, no kako bi takav scenarij postao realnost potrebno je učiniti još nekoliko bitnih koraka.
Prilagodba infrastrukture
Za početak, budžet prosječnog hrvatskog kućanstva u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU-a je još uvijek premali iako se osjećaju pozitivni pomaci. Kako će plaće građana rasti, tako će biti i više prostora za ugradnju energetski učinkovitih rješenja. Nadalje, infrastruktura se mora hitno prilagoditi novim standardima, a to se prije svega odnosi na distribucijsku i prijenosnu elektroenergetsku mrežu, kao i dotrajale sustave daljinskog grijanja.
- Modernizacija mreže ključna je za osiguranje pouzdane i učinkovite opskrbe energijom, kao i za integraciju sve većeg broja OIE i baterijskih spremnika u sustav. Energetski institut Hrvoje Požar kontinuirano daje tehničku i stručnu podršku svim tijelima javne vlasti kako bi zajedničkim snagama doprinijeli bržoj tranziciji i učinili OIE privlačnijima široj populaciji. Ova suradnja ključna je za razvoj daljnjih rješenja koja će omogućiti održivu i učinkovitu energetsku budućnost Hrvatske – navodi Vajdić.
Uz to, dodaje, pojedini zakoni se svakako trebaju dodatno prilagoditi kako bi se olakšala tranzicija kućanstava prema energetskoj neovisnosti. Lani je, recimo, Vlada izmijenila Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, čime vlasnici solarnih elektrana više nemaju bojazan od gubitka statusa samoopskrbe u slučaju viška predane energije. Navedena izmjena je zaista potaknula građane da prošire kapacitete svojih sunčanih elektrana i to je odličan korak naprijed.
Kako se društvo razvija, možemo očekivati promjenu kulture stanovanja, pri čemu će građani postati svjesniji utjecaja dosadašnjeg korištenja fosilnih goriva. U tom kontekstu, Vajdić vjeruje da ćemo u bliskoj budućnosti vidjeti bržu tranziciju prema energetskim učinkovitim domovima.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i ENNA Nexta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....