Kompleks Haludovo u Malinskoj na Krku nekada je bio ultra luksuzan te poznat po zabavama i raskoši, a otvorio ga je vlasnik časopisa “Penthouse” Bob Guccione. Te je 1972. godine otvaranje bilo spektakularno, a simbol mu je bio hotel Palace za kojeg se znalo po cijelom svijetu, jer je samo u njegovo oglašavanje uloženo 50 tisuća dolara.
U prvih godinu dana svog postojanja u Haludovu su navodno bogati gosti konzumirali oko stotinu kilograma jastoga i pedeset kilograma kavijara po jednoj večeri. Uživalo se punim plućima pa je tako jednom prilikom bazen bio napunjen i - šampanjcem. Danas je to najelitnije i najraskošnije turističko blago bivše države samo zaboravljena, propala zvijezda.
Upravo o takvim nevjerojatnim, a danas zaboravljenim i napuštenim kompleksima diljem Lijepe naše, na Instagramu serijal radi poznati hrvatski influencer i kviz majstor Silvije Pleština. Njegov "Plesti na cesti” otkriva skrivene lokacije, one koje su nekada bile u punom sjaju.
- Ideja se rodila još prije par godina kad sam osvijestio da u Hrvatskoj ima raznih objekata koji su nekada puno značili, a danas su napušteni ili više nemaju funkciju. Osjećao sam da se iza toga kriju vrijedne priče. Htio sam to sve snimiti i pokazati svojim Instagram pratiteljima, osobito jer takvog sadržaja nema puno, obično je gastronomija ili moda na reelovima i feedovima - priča Silvije.
Najskuplja ruševina u Hrvatskoj
Počeo je snimati uz pomoć prijatelja 2021. godine, bez sponzora i o vlastitom trošku. Sam bira lokacije i piše sinopsis, a snima se kako dopuštaju prilike i koliko ima vremena. No, publika je to prepoznala i stižu mu same pohvale i pitanja - koja je lokacija sljedeća?
Do sada su on i prijatelj snimili četiri videa na četiri lokacije - Haludovu, glavnoj pošti u Puli, bivšoj Političkoj školi u Kumrovcu i nekadašnjoj tvornici glinice Jadral u Obrovcu. Tema pilot epizode bio je aerodrom Željava, najskuplja ruševina u Hrvatskoj.
- Sve te građevine su me oduševile, zapravo zapanjile. Jer izgrađene su inženjerskim umovima, a onda tako odbačene i zapuštene. To mi je fascinantno. Frapira me da se tako nešto ne rješava - kaže Silvije.
Zbog svog je serijala, ali i zbog toga što organizira kvizove diljem zemlje, često na putu i u automobilu. Kaže kako putuje bar dva puta tjedno na lokacije gdje održava kvizove u sklopu team buildinga.
- Moja žena i ja oduvijek smo voljeli putovanja. Svake smo godine išli na bar jedno daleko putovanje, bili smo u Japanu, na Kubi, u Maroku, u Sjedinjenim Državama u New Yorku i po Zapadnoj obali, a po Europi stalno. U koroni se fokus prebacio na Hrvatsku, koju kao da smo ponovo otkrili. Ima toliko predivnih lokacija, da se i sam puno puta iznenadim - Istra, Dalmacija, Dubrovnik, Zadar… - priča ovaj kviz master.
Trenutak nepažnje i - kvrc!
Kako je gotovo stalno u autu, ima puno doživljenih zgoda i nezgoda, a jedna od njih dogodila se u Splitu.
- Bila je sezona u punom zamahu, ljeto, vruće, milijun turista i ja sam u jednom trenutku izgubio koncentraciju. Prednjim desnim dijelom svog auta ogrebao sam drugi i priznajem - bio sam kriv. Oduzeo sam prednost turistu koji je bio Čeh i doslovno sam se “očešao” o njega u bliskom susretu - kaže.
No, ispalo je da je trenutak nepažnje skupo platio jer nije imao kasko osiguranje. Iako je „kuhan i pečen“ na cesti, ipak se opekao - zbog izostanka dobrovoljnog auto osiguranja. Tako je usred svog ljetnog odmora, umjesto bezbrižnog opuštanja i relaksacije, potrošio dragocjeno vrijeme na odlazak sudskom vještaku i prijavu štete, a na kraju je i sve sam morao platiti.
- Radilo se o nekoliko stotina eura, što je cijena kraćeg ljetovanja ili zapravo godišnja cijena kasko osiguranja. Da sam ga imao ne bi me zadesio taj trošak niti glavobolja zbog administracije - rekao je Silvije.
U razgovoru Silvija Pleštine i Ive Šulentić, koji možete pogledati u videu, poznati kvizaš otkriva više o svojoj prometnoj nezgodi, ali i lekciji koju je naučio.
Naime, polica kasko osiguranja pokriva štetu koju na vozilu uzrokuje različite vrste nezgoda koje nas mogu zadesiti u prometu, ali za razliku od zakonski obveznog auto osiguranja, kasko štetu pokriva čak i u slučajevima kada ste vi krivi za štetni događaj.
Inače, u Hrvatskoj nerijetko vlada mišljenje kako je kasko osiguranje skupo i neisplativo ali kada se uzme u obzir činjenica da čak i najmanji popravak na novom automobilu može koštati kao godišnja kasko premija, onda stvari izgledaju poprilično drugačije. Primjerice, za osobni automobil u vrijednosti 20 tisuća eura, osiguranje policom kasko osiguranja može se ugovoriti već od 330 eura godišnje. Mnogi nisu upoznati sa širinom lepeze kasko ponude, stoga obično misle kako se ono odnosi samo na štetu koja nastane u prometnim nezgodama ili zbog krađe automobila, no ona može pokrivati i mnoge izvanredne situacije poput oštećenja nastalih zbog požara, udara groma, eksplozija, elementarnih nepogoda poput tuča, oluja i poplava, odrona stijene, naleta na divljač ili domaće životinje.
Osim toga, kasko polica osiguranja može se ugovoriti uz puna i djelomična kasko pokrića. Puna kasko polica nudi pokriće od svih rizika koji uzrokuju oštećenje, uništenje ili nestanak osiguranog motornog i/ili priključnog vozila, osim onih koji su zakonom ili uvjetima isključeni iz pokrića, dok polica djelomičnog kasko pokrića nudi različite kombinacije najčešćih rizika koji mogu zadesiti vozilo. Drugim riječima, polica djelomičnog kaska pruža pokriće od određenih grupa rizika koji se ugovaraju zasebno uz obavezno auto osiguranje, a moguće ih je ugovoriti i uz puni kasko. Ovisno o potrebama i financijskim mogućnostima, bez obzira na to da li je ugovoren puni ili djelomični kasko, također je moguće ugovoriti jedno ili više dopunskih pokrića poput opcije pomoć na cesti u slučaju potrebe popravka na cesti ili usluge transporta vozila do najbliže automehaničarske radionice ili servisa zbog kvara na vozilu.
Silvije se o svemu tome informirao nakon svoje ljetne “avanture” koja ga je nagnala da bude oprezan. Osobito jer je zbog svojih čestih putovanja kupio novi automobil. Uz sve to se prije godinu i sedam mjeseci našao u najslađoj ulozi - postao je otac malene Rumi, te ništa više ne želi prepustiti slučaju.
- Od nezgode imam kasko osiguranje, a s obzirom na to da sam stalno na cesti i izlažem se više riziku, to mi je bio logičan slijed - kaže.
Najslađa putnica
Rumi je sada punopravna članica putujuće družine i s roditeljima obilazi Hrvatsku, a vodili su je po svim dijelovima, od Splita do Istre i Slavonije.
- Svi koji žive u Zagrebu i gradovima, toliko su duboko u urbanoj kolotečini, pa možda ni ne znaju koliko je naš priroda divna. Vozio sam se nedavno Zagorjem, oduševljen sam kako prekrasno izgleda. Priroda je nestvarno lijepa, a to se može doživjeti samo kad se odmakne od gradova i autom na otvorenoj cesti. Još samo fali kabriolet za vjetar u kosi - smije se on.
Dodaje kako je prije par godina osvijestio koliko zapravo ne vidimo što nam je u vlastitom dvorištu, iako je divno istraživati nove kulture. One će ipak još malo sačekati jer su njegova supruga i on prije par godina renovirali malu kamenu kućicu u Klisu kraj Splita u koju rado odlaze i koja im je prava oaza mira s pogledom od “milijun dolara”.
- Za sada je plan biti u Dalmaciji, to nam je baza za ljeto, kao i svake godine, pa ćemo na jesen planirati dalje. Sve to ne znači da ja mirujem. Jer posao kvizaša zapravo nema radno vrijeme. Ženi neki puta idem na živce, jer stalno vrtim neka pitanja u glavi, umjesto da je slušam - priča.
U sklopu svog projekta „Kvizni režim“ vodi team buildinge i javne pub kvizove te već 11 godina smišlja pitanja za jedan od najpopularnijih kvizova u Hrvatskoj - Potjeru. Do sada ih je samo za nju smislio oko 20 tisuća, a za ostale kvizove niti ne broji. A inspiraciju crpi odasvud. Nije još toliki ekscentrik, kako kaže, da uokolo hoda s malom bilježnicom i zapisuje, ali zato vlastite misli i pitanja uredno bilježi u svoj mobitel kako bi ih iskoristio za neki od nadolazećih kvizova. Njihova popularnost u Hrvatskoj ne jenjava te se Silvije polako, ali sigurno penje prema brojci od 25 tisuća smišljenih pitanja.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog ureda za osiguranje.