Što vam prvo padne na pamet kada čujete riječ – franšiza?
Harry Potter, Brzi i žestoki? Možda James Bond i Star Wars ili, pak, cijeli Marvelov filmski univerzum s više od 20 filmova i najvećom zaradom od čak 25.56 bilijuna dolara? U svijetu filma franšiza se smatra fenomenom jer nema baš svaki film potencijal za snimanje beskonačnog niza nastavaka, prequela i spin-off-a koji trebaju donijeti veliku zaradu od kino ulaznica.
S druge strane, one više orijentirane na poslovni svijet riječ franšiza asocira, primjerice, na restorane brze hrane poput McDonald’sa ili Subwaya. Ove kompanije su giganti u svijetu franšiznog poslovanja. Temelj njihovog poslovanja je suradnja između neovisnih poduzetnika. Kada jedan od njih 'kupi franšizu' on nastavlja poslovati kao i ranije, na vlastiti rizik i s vlastitim resursima, ali mijenja se samo činjenica da sada posluje pod tuđim imenom, odnosno pod brendom franšizodavca koji pruža veću prepoznatljivost u javnosti i automatski veći broj potencijalnih kupaca.
Policajcima, trgovcima, čestim putnicima i onima koji vole šopingirati online na spomen franšize na pamet će vjerojatno prvo pasti carinska franšiza, odnosno oslobađanje od plaćanja carine.
No, postoji i još jedna, vrlo bitna franšiza na koju mnogi od nas ne pomišljaju tako često ili, čak, nikada nisu ni čuli za nju. Riječ je o – franšizi u osiguranju, terminu kojeg ćete pronaći istaknutog na svojoj polici osiguranja. Velike su šanse da vam ni tada ništa neće biti jasnije jer Hrvati su nedovoljno informirani o osiguranjima općenito i njihovi benefitima.
Na vlastiti teret
Krenimo od početka. Ugovori o osiguranju mogu biti ugovoreni i uz franšizu. To je, pak, pojam koji označava sudjelovanje osigurane osobe u naknadi štete i to u unaprijed definiranom iznosu. Pojednostavljeno rečeno, u slučaju da je ugovorom o osiguranju predviđena franšiza, osiguranik određeni iznos štete snosi na vlastiti teret čime se franšizom zapravo definira način na koji će osoba sudjelovati u podmirenju štete, a pritom se naknada iz osiguranja umanjuje za ugovoreni iznos franšize.
Iznos se razlikuje od osiguranika do osiguranika. Visina franšize u pravilu je navedena u općim uvjetima ponude osiguranja, a može biti zapisana i u polici osiguranja. Ako provjerite na svojoj polici, vidjet ćete da su zapisane vrsta i visina franšize. Može se dogoditi da je zapis na polici drugačiji od onoga koji stoji u uvjetima, a u tom slučaju vrijedi ono što piše u polici. Ako se franšiza, pak, ne spominje ni u uvjetima niti na polici osiguranja, vrijedi pravilo da ista nije ni dogovorena.
Kako bi se u slučaju nastanka štete smanjila mogućnost šoka i nezadovoljstva osigurane osobe, a koja može proizaći iz nedovoljne informiranosti ili poznavanja učinka ugovorene franšize na iznos plaćene štete, poželjno je prije sklapanja ugovora o osiguranju proučiti uvjete osiguranja kako bi se ustanovilo je li i franšiza dio ugovorne obveze. Naravno, valja obratiti pozornost na visinu iznosa jer što je veći iznos franšize koju osoba ugovori, to će iznos premije koju osoba plaća za određenu vrstu osiguranja biti manji, ali tada će i isplata u slučaju prouzročene štete biti manja. Ako niste dovoljno upućeni u osiguranja teško ćete se snaći u detaljnim ugovorima napisanim stručnim jezikom stoga je i više nego preporučljivo educirati se o tome što je franšiza, koje vrste franšize postoje te kako se ona ugovara i računa.
Odštetni zahtjevi
Valja znati da korištenje franšize u ugovorima o osiguranju ima znatan utjecaj na postupak obrade odštetnih zahtjeva unutar društava za osiguranje. U pojedinim slučajevima, kada kod pozitivno riješenog odštetnog zahtjeva franšiza premašuje iznos štete, u pravilu nema ni osnove za isplatu osigurnine.
Možda se pitate kako je to moguće i koja je onda uopće svrha franšize?
Ona postoji kako bi pružila optimalnu zaštitu budući da osiguravajuća društva financijski izdatak većih i krupnijih rizika te značajnijih šteta u cijelosti preuzimaju na sebe. Postoje dvije vrste franšiza – odbitna i integralna. Primjerice, ako je ugovorena odbitna franšiza u iznosu od 1.000 kuna, a šteta je procijenjena na 1.500 kuna, društvo za osiguranje isplatit će 500 kuna, odnosno iznos preko definiranog iznosa franšize. Stoga je kod odbitne franšize važno znati kako osiguranik ne može ostvariti naknadu štete u stopostnom iznosu.
S druge pak strane, ako je u tom istom slučaju ugovorena integralna franšiza, osiguravajuće društvo isplatilo bi cijeli iznos procijenjene štete, tj. 1.500 kuna, ali samo u slučaju kada je iznos štete veći od iznosa franšize. Ako je iznos štete bio manji od ugovornog iznosa franšize, osnova za isplatu osigurnine ne postoji. Drugim riječima, ako bi iznos procijenjene štete bio manji od ugovornog iznosa franšize, primjerice 900 kuna, društvo za osiguranje ne bi sudjelovalo u isplati štete.
Ako ugovorite odbitnu franšizu, iznos premije osiguranja, odnosno dogovorenog iznosa koji ćete plaćati društvu za osiguranje, bit će niži u odnosu na takvo osiguranje bez franšize. No, iznos odštete koju vam isplaćuje društvo za osiguranje u slučaju nenadanog i nepredvidivog događaja također će biti niži budući da ćete dio štete morati podmiriti iz vlastitog džepa.
Poziv na odgovornost
Jasno je, dakle, da ne postoji besplatno osiguranje, zato se, na koncu, i otplaćuje premija. Franšiza je tu kako bi se osiguravajuće društvo osiguralo u slučaju nastanka štete jer, prisjetimo se, pokušaji prijevara osiguravajućih kuća u našem društvu nisu nepoznanica, a sudjelovanjem osiguranika u podmirenju štete istovremeno ga se potiče na ozbiljnost i odgovornost.
Da to plastično objasnimo – ako ukupna šteta u vašem stanu iznosi 20.000 kuna, a franšiza je ugovorena na 3.000 kuna, osiguravajuće društvo isplatit će 17.000 kuna dok ćete vi morati sudjelovati u podmirenju razlike. Ovaj slučaj opisuje ugovaranje franšize u apsolutnom iznosu, što je samo jedan od nekoliko načina računanja franšize.
Ona se također može ugovoriti i u postotku iznosa osiguranja. Recimo da ste ugovorili policu osiguranja od 50.000 kuna s franšizom od dva posto na osiguranu svotu, a ukupna šteta iznosi 20.000 kuna. U tom slučaju, platit ćete dva posto od 50.000 kuna, odnosno 1.000 kuna štete iz vlastitog džepa. No, franšizu možete ugovoriti i u postotku iznosa štete ili premijske svote. To bi značilo da ako ste u svojoj polici ugovorili franšizu od jedan posto od iznosa štete, a ukupna šteta iznosi 20.000 kuna, sami ćete morati podmiriti štetu od 200 kuna.
Uz dosad nabrojane postoji još jedan način računanja franšize koji je kombinacija iznosa štete u postotnom i apsolutnom iznosu. Primjerice, ako ste ugovorili franšizu u visini od pet posto iznosa štete uz uvjet da franšiza ne smije biti manja od 1.000 kuna i viša od 5.000 kuna, a ukupna šteta je 20.000 kuna, snosit ćete troškove od 1.000 kuna. Kako? Naime, pet posto iznosa štete, što je ugovorena franšiza, na štetu od 20.000 kuna iznosi 1.000 kn, a s obzirom na to da je 1.000 kuna ionako minimalna franšiza, osnove za isplatu štete nema te će osiguranik morati samostalno podmiriti trošak u visini od 1.000 kuna.
No, malo tko zna da franšiza ne mora uvijek biti u iznosima ili postocima iznosa. Ona je ponekad izražena i kao vremenska jedinica. Primjerice, kod osiguranja zastoja u poslovanju gdje je vremenska franšiza određena na tri dana, osiguranje će nadoknaditi štetu koja nastane od četvrtog dana zastoja nadalje.
Franšize su tematika koja zahtijeva maksimalnu upućenost i pozornost posebno kod ugovaranja jer će jedino takav pristup prevenirat nerazumijevanje u slučaju isplate štete. Kako bi se izbjegle pretpostavke ali i preduhitrilo razočaranje, savjet je da se prilikom ugovaranja franšize obratiti pozornost na to da li je franšiza ugovorena u apsolutnom iznosu, na postotak iznosa osiguranja ili je izražena kao kombinacija iznosa štete u postotnom i apsolutnom iznosu.
Sigurnije sutra
Društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje, uz potporu Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore, pokrenuli su informativno-edukativni projekt financijske pismenosti na području osiguranja pod nazivom SIGURNIJE SUTRA kako bi potaknuli građane da aktivnije promišljaju o korištenju proizvoda osiguranja budući da smo kroz cijeli naš privatni i poslovni život izloženi različitim rizicima – od zdravstvenih i imovinskih, preko nesretnih slučajeva, pa sve do rizika za poslovanje.
Zajednički projekt financijske pismenosti SIGURNIJE SUTRA provodi se u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine. Više informacija o svemu potražite na službenoj stranici projekta Sigurnije sutra.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje (HUO).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....