Vaučeri

Država poduzetnike podupire s 10 tisuća eura: Određenim sektorima najviše će pomoći

Ovaj javni poziv raspisalo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a ukupno će se dodijeliti 9,95 milijuna eura
 Shutterstock

U tijeku je drugi krug prijava za "Vaučere za digitalizaciju", namijenjenih za mikro, male i srednje poduzetnike koji žele unaprijediti digitalni segment svojeg poslovanja. Ovaj javni poziv raspisalo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a u obliku vaučera će se ukupno dodijeliti 9,95 milijuna eura (75 milijuna kuna), koje poduzetnici mogu iskoristiti za (su)financiranje usluga digitalne nadogradnje u kategorijama "Poboljšanje digitalnih vještina", "Vaučer za digitalni marketing", "Vaučer za strategiju digitalne transformacije", "Vaučer za dijagnostiku kibernetičke otpornosti" te "Vaučer za složena digitalna rješenja". Prvi krug natječaja završio je 7. srpnja, a trenutno je u tijeku drugi, koji traje do 1. prosinca, dok posljednji krug počinje s prvim danom ožujka i završava 1. travnja 2024.

Tomislav Bronzin, potpredsjednik Udruženja za IT Hrvatske gospodarske komore, pozdravlja ovu inicijativu i kaže kako je digitalizacija od iznimne važnosti za sve sektore.

image

Tomislav Bronzin

Davor Pongračić/CROPIX

- A naročito za one koji se oslanjaju na ručne procese i imaju veliku količinu podataka ili transakcija, kao što su financijske usluge, zdravstvo, proizvodnja i maloprodaja. Ti sektori mogu znatno profitirati od automatizacije, poboljšane analize podataka i veće učinkovitosti koju omogućava digitalna transformacija – govori Bronzin.

S druge strane, sektori poput poljoprivrede, graditeljstva i drugih vrsta proizvodnje su najmanje digitalizirani.

- To je zato što je u tim sektorima tehnološka integracija možda sporija zbog visokih početnih troškova, složenosti prilagodbe postojećih sustava ili nedostatka tehničke stručnosti. Osim toga, osjeća se nedostatak digitalizacije u sektoru usluga, koji je posebno dominantan u Hrvatskoj, a u kojem digitalizacija može poboljšati i omogućiti personalizaciju korisničkog iskustva. Ne smije se zaboraviti da se kod digitalizacije ne radi samo o tehnologiji, nego ona uključuje i ljude. To znači da nije dovoljno uvesti digitalnu tehnologiju u poslovanje, važno je i educirati djelatnike – kaže Bronzin.

Hrvatska najslabija

Nedavno objavljeno izvješće Europske komisije o stanju napretka EU zemalja u digitalnom desetljeću govori da je Hrvatska najslabija u dijelu digitalizacije poduzeća.

- Tu postoji velika potreba, a to pokazuje i interes za aktualni natječaj za vaučere za digitalizaciju. Kroz provedbu prvog poziva za vaučere pokazalo se da je najveći interes poduzetnika za digitalni marketing, s time da se pretpostavlja da se najveći dio upita odnosi na izrade web stranica i web dućana, te dio koji se odnosi na promociju korištenjem društvenih mreža ili direktnog marketinga – pojašnjava Bronzin.

image
Shutterstock

Kod nas, dakle, postoji veliki interes za poboljšanje digitalnih vještina iako smo kao nacija iznad prosjeka EU prema Indeksu digitalne ekonomije i društva (DESI indeks) u dvije od tri kategorije.

- I dalje ima velikog prostora za napredak. Ono što je problematično je mali interes za vaučere u kategorijama kibernetičke sigurnosti, izrade strategije digitalne transformacije i uvođenja složenih digitalnih rješenja. Pokazalo se da će biti potrebno napraviti dodatno informiranje i educiranje poduzetnika o tome zašto je bitno da investiraju u navedena područja – govori.

Inače, spomenuti DESI indeks jedan je od pokazatelja zašto Europska unija ima značajnu ulogu u digitalizaciji hrvatskog gospodarstva. Kroz njega Europska komisija prati digitalni napredak od 2014. godine, a on je integriran u Izvješće o digitalnom desetljeću 2023.

- Hrvatski kreatori ekonomskih politika redovno dobivaju povratnu informaciju o stanju i preporuke za unaprjeđenje digitalizacije. Prema njemu, u Hrvatskoj postoji veliki potencijal za digitalizaciju i, kroz nju, za rast tvrtki ne samo na lokalnom, nego i regionalnom ili čak globalnom tržištu. Poduzetnici okupljeni u HGK smatraju da za popuno ostvarenje tog potencijala treba omogućiti hrvatskim tvrtkama veći pristup sredstvima EU kojima će se sufinancirati istraživačko-razvojni projekti (poput IRI-ja, Ciljanih znanstvenih istraživanja, i slično). Ti projekti će rezultirati razvojem novih inovativnih digitalnih rješenja koja koriste visoke tehnologije poput umjetne inteligencije (AI), Interneta stvari (IoT), ali i unaprijediti kibernetičku sigurnost. Upravo su to teme konferencije koje Udruženje za IT HGK organizira ove godine, 5. prosinca – kaže Bronzin te poziva poduzetnike da se pridruže konferenciji.

I Hrvatska udruga poslodavaca ima poseban odjel koji je zadužen za one koji se bave informatičkim i komunikacijskim djelatnostima (HUP-ICT), a njegova je direktorica Jasminka Martinović. Kako je već spomenuto, do sada je najtraženiji "Vaučer za digitalizaciju" uvjerljivo bio onaj za digitalni marketing, a direktoricu pitamo zašto je to tako.

image

Jasminka Martinović

Dragan Matić/CROPIX

- Ovaj je vaučer namijenjen uslugama izrade alata digitalnog marketinga, redizajna i dogradnje novim funkcionalnostima, kao i otvaranju novih i unaprjeđenju postojećih kanala komunikacije. Usluge, de facto, uključuju izradu internetske stranice. Vjerujem da je ovaj vaučer najtraženiji od strane malih poduzeća jer ga je najlakše implementirati, a ima direktan učinak na prihode. Drugim riječima, to je investicija koja se "brzo vidi" i poduzetnicima je sigurno atraktivna jer, za razliku od tradicionalnih kanala oglašavanja i prodaje, imaju direktan i puno širi obuhvat potencijalnih kupaca, pa i onih izvan granica zemlje – tumači Martinović.

Nije zanemariva ni činjenica da upravo za taj vaučer ima i najviše ponuđača. Svi ostali vaučeri, osim vaučera za poboljšanje digitalnih vještina, su kompliciraniji, zahtijevaju više priprema, skuplji su i puno više zadiru u poslovne procese pa je za pretpostaviti da je i to razlog manje traženosti istih.

- Jako je važno u ova dva nova kruga prijave na "Vaučere za digitalizaciju" potaknuti naše male i srednje poduzetnike na prijavu i za ostale vaučere jer su oni izvrsna prilika nastavka njihove digitalne transformacije – kaže.

Ističe kako je digitalizacija preduvjet konkurentnosti u poslovanju.

- Ono što je važno naglasiti je da digitalizacija nije samo alat za smanjenje troškova i optimiziranje poslovnih procesa, ona je ključna za kvalitetu usluge i odnose s kupcima odnosno korisnicima, ali i za inoviranje i razvoj, otvaranje novih poslovnih prilika i ulazak u potpuno nove proizvode i niše. U Hrvatskoj imamo jaz u usvajanju digitalnih tehnologija od strane malih i srednjih kompanija, što je prijetnja za čitavo naše gospodarstvo. Kako bi smanjili taj jaz, u HUP-ICT udruzi između ostalog organiziramo i konferenciju Digitalna (r)evolucija koja će se održati 28. studenog u Zagrebu, a na kojoj ćemo domaćim poduzetnicima iz prve ruke pokazati uspješne primjere digitalizacije u tvrtkama iz različitih sektora i različitih veličina te ćemo tako educirati i inspirirati poduzetnike na pokretanje sličnih projekata i u vlastitim kompanijama – najavljuje Martinović.

Sanja Martinovsky, voditeljica Odjela za gospodarstvo i savjetovanje u Hrvatskoj obrtničkoj komori, ističe kako je digitalizacija je dugotrajan proces koji zahtijeva financijska ulaganja i intenzivan rad na edukaciji i informiranju obrtnika. Ključni elementi ovog procesa uključuju digitalizaciju javne uprave, državnih servisa te poticanje obrtnika na prilagodbu novim trendovima i zahtjevima tržišta u Hrvatskoj i Europskoj Uniji.

- Država može značajno podržati digitalizaciju i zeleno poslovanje obrtnika putem olakšavanja nabavke odgovarajuće opreme i tehnoloških rješenja. Jedan od načina podrške države je upravo digitalizacija kroz programe s vaučerima – kaže Martinovsky.

Brojni izazovi

Ističu kako se obrtnici u procesu digitalizacije mogu susresti s brojnim izazovima.

- Jedan od njih su svakako visoki troškovi. Implementacija digitalnih rješenja, što uključuje softver, hardver i obuku zaposlenika, može biti skupa. Potencijalno se pred poduzetnicima mogu naći i velike količine dokumentacije koju je potrebno digitalizirati, može postojati otpor zaposlenika prema promjenama, nedostatak jasne strategije digitalne transformacije, a tu je ponekad i nemogućnost mjerenja povrata ulaganja zbog koje poduzetnici nerijetko odustaju od digitalizacije jer ne vide njezine direktne koristi – govori.

Na koncu pozivaju obrtnike da se prijave za "Vaučere za digitalizaciju" te da im se obrate za eventualnu pomoć.

- Hrvatska obrtnička komora aktivno podržava tranziciju i digitalizaciju poslovanja obrtnika putem informiranja i savjetovanja. Komora pruža članovima savjete, informacije te pomaže u pronalaženju puteva za sufinanciranje nabave i implementacije novih tehnologija i znanja u obrtničkom poslovanju – zaključuje Martinovsky.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 08:00