Upoznaj svoj novac

Druga radionica o financijskoj pismenosti: ‘Za lagodan i stabilan život u mirovini obvezno ulažite u treći stup‘

Mentorica Danijela Princi Grgat na radionici je objasnila razliku između kategorija mirovinskih fondova i istaknula važnost dodatne štednje za mirovinu
 Boris Kovacev/Cropix

- Mirovina za mnoge umirovljenike nije dovoljna za pokrivanje troškova života, a trebala bi biti. Kad odem u mirovinu, ne želim situaciju da si ne mogu priuštiti odlazak na dvotjedni odmor. Zato već godinama odvajam za životno osiguranje i štedim za budućnost. Ako mi to zdravlje bude dopustilo, nastavit ću raditi i u mirovini – kaže Željko Brček (64) kojega novo životno razdoblje čeka vrlo skoro.

image

Željko Brček

Tomislav Kristo/Cropix

Iako shvaća koliko je važno osigurati si stabilnu financijsku budućnost, još uvijek nije „na ti“ s praćenjem kućnog budžeta i drugim načinima upravljanja novcem. Kako bi naučio neke trikove, prijavio se na drugi val projekta Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova – „Know your money - Upoznaj svoj novac“, posvećen financijskom opismenjavanju hrvatskih građana. Nakon uspješnog prvog izdanja u drugom je, od 176 prijavljenih kandidata, odabran upravo Željko, uz još osmero kandidata. Svi oni dobili su jedinstvenu priliku slušati vrijedne lekcije o upravljanju novcem kroz koje ih vodi financijska stručnjakinja Danijela Princi Grgat, predsjednica Hrvatskog instituta za financijsku edukaciju i osnivačica Princi Consultinga.

Drugo izdanje edukacije „Upoznaj svoj novac“ sastoji se od triju radionica nakon kojih slijedi veliko finale. Samo troje najboljih na kraju projekta osvaja vrijedni novčani iznos sudjelovanjem u kvizu znanja. Proteklih mjeseci obradili smo niz važnih tema – od uštede za godišnji odmor do savjeta kako upravljati novcem u svakom desetljeću života. Sada traje drugi dio projekta posvećen radionicama na kojima kandidati uz mentoricu Princi Grgat uče o relevantnim financijskim temama.

Kategorije mirovinskih fondova

Dok je tema prve radionice bila posvećena kućnom budžetu, na drugoj se učilo o strategijama za očuvanje i rast financijske imovine kroz sigurnost štednje i ulagačkih proizvoda. To su, primjerice, investicijski fondovi, depozitni proizvodi i štednja za mirovinu. Mirovinski fondovi velik su dio druge radionice, a Princi Grgat za početak je kandidatima objasnila razliku između prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa.

- Prva dva su obvezna, doprinose za njih poslodavac izdvaja iz vaše plaće. Prvi se financira po principu međugeneracijske solidarnosti, što znači da se iz svih bruto plaća sadašnjih radnika izdvaja 15 posto iznosa za isplatu mirovina današnjim umirovljenicima. Drugi stup odnosi se na vašu osobnu, individualnu i kapitaliziranu, mirovinsku štednju s kojom započinjete kad se prvi put zaposlite, a funkcionira tako da poslodavac pet posto iznosa vaše bruto plaće izdvaja za mirovinski fond koji ste odabrali prilikom prvog zaposlenja ili u koji vas je rasporedio Regos ako ga niste samostalno odabrali. Odabrani mirovinski fond dalje prikupljenim sredstvima upravlja tako da ih dalje ulaže radi ostvarivanja prinosa. Treći stup je dobrovoljan, u njega se dobrovoljno učlanjujemo te osobno određujemo visinu, dinamiku i trajanje naših uplata u fond – objasnila je Princi Grgat.

U okviru drugog stupa, nastavlja Princi Grgat, fondovi su podijeljeni u nekoliko kategorija prema razini rizika ulaganja, odnosno dijele se na A, B i C kategoriju fondova. Fondovi kategorije A visokorizični su fondovi. Oni ulažu veći postotak sredstava u dionice i slične vrijednosne papire, donose potencijalno veće prinose, ali su i većeg rizika. Fondovi kategorije B predstavljaju balans između dionica i sigurnijih obveznica, što im omogućuje relativno stabilne prinose uz umjerenu razinu rizika. Fondovi u kategoriji C najmanje su rizični – donose manje prinose, ali su stabilniji jer su manje podložni tržišnim promjenama. Uglavnom ulažu u obveznice i druge konzervativne investicije s niskim rizikom, uz manji udio ili potpunu odsutnost dionica.

Prilikom umirovljenja, kad govorimo o individualnoj kapitaliziranoj štednji iz 2. stupa, može se ugovoriti djelomična jednokratna isplata u visini od najviše 20 posto ukupno kapitaliziranih sredstava samo ako je osnovna starosna odnosno prijevremena starosna mirovina iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti veća od najniže mirovine prema propisu kojim je uređeno obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

Važno je još spomenuti i nasljednost sredstava iz obveznih mirovinskih fondova. Pravo nasljeđivanja mirovinskih sredstava uplaćenih u obvezni mirovinski fond ostvarivo je isključivo u slučaju prerane smrti nositelja osiguranja, tj. osobe za koju su uplaćivana mirovinska sredstva. Kada član fonda premine, ušteđena sredstva ne ostaju obveznomu mirovinskom fondu, već se isplaćuju prema nalogu državnih institucija.

U slučaju smrti nositelja osiguranja zakonski nasljednici (obitelj) trebaju pokrenuti postupak za ostvarivanje obiteljske mirovine (ako zadovoljavaju zakonske uvjete) ili, u slučaju da nemaju pravo na obiteljsku mirovinu, tada će obitelj moći naslijediti novac koji je bio uplaćivan u obvezni mirovinski fond. Važno je napomenuti da se pravo nasljeđivanja ostvaruje samo ako nositelj osiguranja nije ranije već počeo primati mirovine.

Treći mirovinski stup

Da bi vaša mirovina bila lagodnija i sigurnija, mentorica Princi Grgat savjetuje ulaganje u treći stup, odnosno dobrovoljni mirovinski fond. Ova vrsta štednje donosi niz prednosti za one koji žele dodatno štedjeti za svoju mirovinu i osigurati viši životni standard u starosti. Kao dobrovoljna opcija štednje, treći stup nudi fleksibilnost koju drugi stupovi nemaju, jer sami birate koliko i kada ćete uplaćivati sredstva, a sve prema svojim financijskim mogućnostima i ciljevima. U treći stup može uplaćivati svatko, neovisno o dobi, zaposlenju ili primanjima.

image
Boris Kovacev/Cropix

Jedna od ključnih prednosti trećeg stupa državni su poticaji i porezne olakšice: država svakom osiguraniku u 3. stupu odobrava poticaje u iznosu od 15 posto iznosa godišnje uplate, i to do najviše 99,54 eura, što se ostvaruje godišnjom uplatom od 663,61 eura. Izdvajanje poslodavaca u treći stup mirovinskog osiguranja do iznosa od 67 eura mjesečno, odnosno do 804 eura godišnje, ne smatra se plaćom. Taj je iznos porezno priznat izdatak, odnosno rashod poslodavca.

Nadalje, sredstva iz trećeg stupa ulažu se u financijske instrumente – dionice i obveznice – a uloženi novac može se isplatiti tek s navršenih 55 godina. Ušteđeni novac se pritom osiguraniku isplaćuje periodično i to u razdoblju od najmanje pet godina. Korisno je znati da se prilikom umirovljenja, na zahtjev člana, može ugovoriti jednokratna isplata u iznosu do 30 posto ukupno uplaćenih sredstava. Osim toga, sredstva u trećem stupu nasljedna su u cijelosti.

Da zaključimo s još jednom prednošću štednje u trećem stupu: prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo se u fondu ne prekida, već se postojeća sredstva na računu i dalje kapitaliziraju, odnosno ostvaruju prinose.


Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 09:26