RE:VIZIJA ROBERTA ZUBERA

ZAŠTO LJUDI NISU ZADOVOLJNI PRAVOSUĐEM I JE LI ONO ZAISTA RAK-RANA DRUŠTVA Sessa: 'Kad je Hitler osvajao vlast, među prvima je napao pravosuđe'

Jedan od prvih poteza, kada je Hitler osvajao vlast, bio je upravo napad na pravosuđe, odgovorio je Zuberu na kritike predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa
Na fotografiji: Đuro Sessa
 Dragan Matic / CROPIX

Odgovarajući na pitanje novinara i redatelja Roberta Zubera zašto većina Hrvata na pravosuđe gleda kao na “rak ranu” društva, u novoj epizodi emisije Re:vizija, u produkciji Jutarnjeg lista i Al Jazeere, predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa odgovorio je ovako:

- Podsjetio bih na knjigu Jasona Stanleyja “Kako funkcionira fašizam”, u kojoj se navodi da je jedan od prvih poteza, kada je Hitler osvajao vlast, bio upravo napad na pravosuđe - ustvrdio je znakovito Sessa, dodajući da je suvremeni politički trend populizma razlog zašto se sve svaljuje na pravosuđe. Očito zbunjeni Zuber odmah je postavio potpitanje kakve veze fašizam može imati s ljudima koji izražavaju svoje nezadovoljstvo pravosudnim sustavom.

Sessa je odgovore na to, ali i pitanja koja se tiču imovinskih kartica sudaca i osnivanja Visokog kaznenog suda te nemoći suca da javno istupa, dao u najnovijoj epizodi emisije Re:Vizija, koja se bavi gorućim društvenim pitanjima, a u cijelosti je emitirana u ponedjeljak, 25. studenoga, u 19.00 na programu Al Jazeere, a na portalu Jutarnji.hr možete je pogledati u prilogu ispod:

Sporost institucija

Iako pretjeran, Sessin oštar stav prema onima koji napadaju pravosuđe ne iznenađuje. Jedan je od sudaca kojeg je ljetos Zdravko Mamić, bivši čelnik Dinama, prozvao za korupciju i obećao podastrijeti dokaze. Osim toga, početkom godine našao se na udaru javnosti zbog imenovanja njegova sina, 33-godišnjeg Srđana Sesse, kao jednog od kandidata za sudačko mjesto na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Ta je priča, koju je otkrio Jutarnji list, potaknula pitanja jesu li sva sudačka mjesta, njih ukupno četiri, na Trgovačkom sudu već rezervirana za sinove i kćeri naših istaknutih pravosudnih dužnosnika.

Naime, osim Sesse, preostala tri kandidata, također su kćeri i sinovi bivših i sadašnjih sudaca i sutkinja. Novinar i redatelj Zuber uspio je dobiti Sessu da se izjasni oko cijelog tog slučaja, i nije tu stao. “Što to ne štima s hrvatskim pravosuđem? Zašto neki sudski procesi traju i više od dvadeset godina i smije li ‘ulica’ odlučivati o hrvatskim zakonima”, priupitao je i druge naše ugledne suce, odvjetnike te javne osobe. Samo neki od njih su predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, sudac Ivan Turudić i scenaristica i producentica Jelena Veljača.

Jelena Veljača, inače aktivistica inicijative #SpasiMe, naglasila je da ju posebno smeta sporost institucija, i to ne samo onih u pravosudnom sustavu, iako su od tamo potekle neke nevjerojatne odluke koje su se ticale žrtava nasilja. Turudić je kazao kako razumije nezadovoljstvo i slaže se da je neprimjereno ako sudski postupak traje deset ili dvadeset godina. Pravda nakon 20 godina nije pravda, kaže, ona se pretvara u ruglo, ali brojke koje se ponavljaju u javnosti, o broju neriješenih slučajeva, su preuveličane.

- Istina, prije sedam ili osam godina imali smo 1,6 milijuna neriješenih predmeta, sada ih je ispod 400 tisuća. Netko je to napravio, netko je riješio preko milijun predmeta, a s time da svake godine dolazi milijun novih predmeta - govori Turudić.

Što nam govori statistika?

U emisiji se, također, iznosi podatak da hrvatskim sudovima u prosjeku treba 150 dana da riješe jedan slučaj. Međutim, sva ta statistika gotovo ništa ne predstavlja onima koji su involvirani u svoj slučaj i kojima taj visi nad glavom kao Damoklov mač, kako će kazati Turudić.

- Duljini trajanja nekih predmeta pridonijeli su suci, ali takvi su slučajevi izuzeci - uvjerava Turudić.

Pa zašto se onda takve suce ne bi smjelo prozvati i pozvati na red, pita se Zuber. Na to mu je odgovorio Krunoslav Olujić, advokat, koji je bez dlake na jeziku, komentirajući prilog i sjedeći preko puta ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, kazao da suci nisu u stanju otrpjeti bilo kakvu kritiku te da bi rad sudaca morao biti dostupan javnosti i njihovom kritičkom sudu. Bošnjaković se s time složio, ali je dodao kako se svaka kritika “mora izreći normalno, bez pozivanja na harangu”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 00:33