Samo tjedan dana prije početka glasanja na europskim izborima jedna od glavnih tema je postala mogućnost da ekstremna desnica prvi put u povijesti uspije stvoriti parlamentarnu skupinu u budućem sazivu Europskog parlamenta. Kako im trenutne ankete daju jako dobre prognoze, oni bi, ako se udruže, mogli postati čak treća najsnažnija skupina u Europskom parlamentu, odmah iza EPP-a iz desnog centra i S&D-a iz lijevog centra. Ta opcija s pravom užasava mnoge u Europi. Ekstremna desnica svoju popularnost povećava jeftinim, ali učinkovitim populističkim porukama, često ksenofobičnim. Uz to koriste nezadovoljstvo građana institucijama EU.
Ali, postoje i izgledne šanse da europski desničari ipak ne uspiju formirati skupinu u Europskom parlamentu. Razlog je jednostavan: njihova je netrpeljivost ponekad usmjerena i prema onim nacijama iz kojih dolaze njihovi potencijalni saveznici.
Geert Wilders, čelnik ekstremno desne stranke PVV u Nizozemskoj, vodi napore za pridobivanje sličnih stranaka iz drugih država EU za stvaranje skupine u Europskom parlamentu. Prema procjenama, njegova će stranka u Nizozemskoj dobiti možda čak i trećinu glasova nizozemskih građana na izborima koji se održavaju točno za tjedan dana, 22. svibnja. Wilders izjavljuje da su “otvorena vrata” za savezništvo njegove stranke i antieuropske Stranke neovisnosti Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP), te da on o toj temi već razgovora s Nigelom Farageom, liderom te stranke. Farageova stranka bi mogla čak i pobijediti na ovim izborima i biti britanska stranka s najvećim brojem mjesta u budućem Europskom parlamentu.
Problem u ovim Wildersovim nastojanjima su francuski desničari. Naime, on je već postigao dogovor s Nacionalnim frontom iz Francuske koju vodi Marine Le Pen, kći osnivača FN-a Jean-Marie Le Pena. Le Pen, međutim, nije prihvatljiva Farageu jer se taj britanski političar, izuzetno vješt komunikator, ne želi identificirati s onima koje se povezuje s antisemitizmom. Wilders, koji jednako tako odbacuje antisemitizam, u ovom je slučaju našao izlaz u konstataciji da Marine Le Pen sasvim sigurno nije antisemitkinja, a da je njezin otac to možda bio. Kada taj problem ne bi postojao, britanski UKIP, nizozemski PVV i francuski FN imali bi velik broj zastupnika. Sasvim dovoljno da osnuju skupinu u Parlamentu. Za to im, naime, treba 25 zastupnika. Ali, mukama europske desnice tu nije kraj. Postoji još jedan uvjet da bi se moglo pristupiti osnivanju parlamentarne skupine. Zastupnici koji žele formirati skupinu moraju dolaziti iz najmanje 7 država članica. To bi teoretski bilo moguće ako im se pridruže slične stranke iz Austrije i nekih skandinavskih država, kao i Flamanski nacionalisti iz Belgije. Ukratko, puno će lakše doći do potrebnog broja zastupnika, nego do članova iz sedam zemalja.
Kako i Farage i Le Pen, a pogotovo Wilders, svoje kampanje usmjeravaju i protiv “emigranata iz istočne Europe koji dolaze preuzeti naša radna mjesta”, gotovo je isključeno da oni mogu koalirati sa strankama ekstremne desnice iz istočne Europe. Mađarski Jobbik ili bugarska Ataka su neprihvatljivi Wildersu jer ih on vidi kao antisemitske stranke. Najveći problem za njihovo koaliranje je to što su stranke ekstremne desnice u istočnoj Europi uglavnom antisemitske, a uvijek ksenofobne i homofobne. Wilders je, na njihovo zgražanje, deklarirani ateist i zagovaratelj prava homoseksualaca.
Jedino što sve te stranke krajnje desnice imaju zajedničko je govor mržnje prema strancima i protivljenje Europskoj uniji. Tako najlakše igraju na osjećaje ljudi. UKIP uvjerava građane Velike Britanije da će velik dio od 26 milijuna nezaposlenih građana EU doći u Britaniju i otimati poslove Britancima. Farage se tijekom pristupnih pregovora protivio članstvu Hrvatske u EU, a kada je bilo jasno da ona ulazi, poručio je Hrvatima da glasaju protiv jer će izgubiti svoju neovisnost.
Wilders u Nizozemskoj za sve probleme krivi strance. Jučer je izjavio da su glavni problem u njegovoj državi Marokanci. “Hoćete li manje ili više Marokanaca”, upitao je na jednom skupu stranke simpatizere, na što su oni spremno odgovorili: “Manje”. Wilders im je kratko poručio: “Mi ćemo to srediti”. Ti povici su prestrašili čak i neke donedavne Wildersovea simpatizere, a on sam poručuje: “Sviđalo se to vama ili ne, polovica nizozemskih građana slaže se sa mnom”.
Bez obzira na to hoće li uspjeti osnovati grupu ili ne, a to bi im donijelo puno više novca i više mjesta u odborima, glas esktremne desnice u budućem sazivu Europskog parlamenta svakako će se čuti više nego do sada. Ta činjenica zabrinjava mnoge u EU. Paradoksalno, protivnici EU najbolje mjesto za širenje svojih ideja imat će upravo u instituciji EU koja izravno predstavlja građane.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....