Pregovarački je logično da se u početku zauzmu tvrde pozicije kako bi se tijekom pregovora moglo postići kompromis, pa su tako i ovaj put i Vlada i sindikati javnih službi željeli ostaviti dojam da neće odustati od početnih pozicija - Vlada će inzistirati na odustajanju od povećanja plaća u ovoj godini i neisplati božićnice i regresa, a sindikati će rezolutno biti protiv toga.
Međutim, iznenađenja su uvijek moguća. Možda se sindikati odreknu povećanja plaća kako bi zadržali regres i božićnicu, što im je ovog časa povoljnije. A moguće je i da Vlada odluči da se odustajanje od povećanja plaća ne odnosi na zdravstvo i još neke druge sektore. Ipak, sindikalni čelnici su zasad strogo na svojim tvrdim pregovaračkim pozicijama, a neki od njih su nam rekli kako mogu pozvati svoje članstvo da glasa protiv HDZ-a na ranim parlamentarnim izborima.
Pritom treba podsjetiti kako su Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske, središnjice u kojoj djeluje Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, te Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata i glavni tajnik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, još prije više od mjesec dana rekli kako će sindikati pristati na korekciju politike plaća tek ako se i nakon lipnja produlji gospodarska kriza te kriza državnih financija bude veća od one koja se sada predviđa.
Odnosno, ako dođe u pitanje mogućnost daljnjeg zaduživanja Hrvatske u inozemstvu. Ministar financija Zdravko Marić trenutačno predviđa manjak državnog proračuna u iznosu od 25 milijardi kuna i, ako je vjerovati onome što je rekao u srijedu, taj manjak će u potpunosti doći zbog pada budžetskih prihoda. Jer, ustvrdio je Marić, rashodi koji se financiraju iz općih poreza će, čudnim čudom, ostati na istoj razini kao što je predviđeno, i to tako što će oko šest milijardi kuna povećanja rashoda zbog mjera pomoći gospodarstvu biti kompenzirano istom tolikom uštedom na rashodovnoj strani proračuna.
Uz već predviđene uštede od oko 2,2 milijarde kuna, šef državnih financija bi na sjednici Vlade ovog četvrtka trebao prikazati uštede od dodatnih oko četiri milijarde kuna. A tu onda 1,2 milijarde kuna ušteda na masi plaća ove godine čini neizostavni iznos. Od tih 1,2 milijarde kuna, oko 700 milijuna kuna otpada na božićnicu i regres, a 500 milijuna kuna na odustajanje od povećanja plaća. Može izgledati čudno da se čelnici sindikata javnog sektora opiru neisplati božićnice i regresa u godini kada se očekuje pad bruto domaćeg proizvoda od 9,4 posto i deficit državnog proračuna od 25 milijardi kuna.
Sindikalni čelnici ovaj put imaju snažnu argumentaciju koju im pružaju autoriteti poput Instituta za javne financije i Hrvatske narodne banke, prema kojima u ovoj krizi ne bi bilo svrsishodno dirati u plaće javnog sektora, kao i činjenica da se zasad države u Europi ne odlučuju na takav potez.
Vladi sada dolazi na naplatu i to što dosad nije uredila sustav plaća u javnom i državnom sektoru pa bi lakše mogla i selektivno dizati ili smanjiti plaće. No, kao i uvijek u ovakvim situacijama, velik utjecaj na ishod ove bitke imat će stav članstva sindikata, odnosno zaposlenih u javnom sektoru, kao i javnosti, o tome treba li se u ovom trenutku neselektivno smanjiti zajamčena materijalna prava javnog sektora.