U Nizozemskoj neizvjesni izbori, ali neće biti Nexita

Među ovogodišnjim nacionalnim izborima u EU oni u Nizozemskoj sljedeće srijede možda su i najvažniji. Nizozemska je izuzetno važna za EU, i politički, i financijski, i simbolično, i zemljopisno. Nije u skupini velikih država, ali nije ni mala. Po broju stanovnika je sedma, a nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva bit će šesta. Prema doprinosu u zajednički proračun EU najveći je neto uplatitelj po glavni stanovnika u ovom stoljeću. Ona je od samog stvaranja Europske unije bila jedan od pokretača daljih i dubljih integracija. Zapravo na neki način i sloboda kretanja, ukidanje granica i suradnja koji danas postoje unutar EU prije toga su u praksi provjereni na području Belgije, Nizozemske i Luksemburga, takozvanom Beneluxu koji i danas postoji. Ako bi kojim slučajem u Nizozemskoj pobijedila opcija koja bi se zalagala za izlazak iz EU, takozvani Nexit, to bi mogao doista biti kraj Europske unije. EU može bez Velike Britanije, ali ne bi mogla bez Nizozemske. I kada su Francuzi glasali na referendumu protiv europskog Ustava bilo je još nade da se taj Ustav može spasiti. Međutim, kada su ga odbili i Nizozemci, on je u potpunosti pokopan.

Je li uopće moguća opcija da u Nizozemskoj dođu na vlast oni koji žele izlazak iz EU? Nije moguće, kažu svi oni koji dobro poznaju politiku u toj državi, iako je danas nezahvalno računati na razum građana. Jedina stranka koja se protivi Europskoj uniji je ekstremna stranka Geerta Wildersa koja se veselila ishodu referenduma u Britaniji i pobjedi Trumpa u SAD-u. Ta je stranka, prema anketama, dugo vodila pa se činilo da će biti prva. Ipak, zadnje ankete pokazuju da krajnje desna Stranka slobode Geerta Wildersa (PVV) neće biti prva, premda se raspoloženje može i promijeniti. Nju je pretekla vladajuća liberalna Narodna stranka za slobodu i demokraciju (VVD) koju vodi trenutni premijer Mark Rutte. No, razlika je manje od jedan posto pa za sastav buduće nizozemske vlade i neće biti toliko važno koja će od tih stranaka biti prva, a koja druga. Wildersov PVV, prema anketama, sada bi dobio 15,7 posto, a liberali VVD-a 16,2 posto.

Ali Nizozemska je posebna i po stvaranju vlade i po nepredvidljivosti ishoda izbora. Od 28 stranaka, koliko će ih sudjelovati, čak njih 14 bi moglo proći prag i dobiti mjesta u parlamentu. Za tako razvijeno društvo kao što je Nizozemska nevjerojatni su i podaci da čak 40 posto građana još nije odlučilo kome će dati svoj glas pa će odlučiti u zadnji čas. I u Nizozemskoj, slično kao u Njemačkoj i Francuskoj, pojavio se strah od hakiranja sustava iz Rusije. Zato će se glasati olovkom, a listići će se brojiti ručno, iako je Nizozemska jedna od najdigitaliziranijih država u Europi. Vlast ne želi ostaviti nikakvu sjenu na ishod budućih izbora koji nikada nisu bili neizvjesniji. Tko god bio prvi ili drugi ili treći za sastavljanje vlade će biti potrebna šira koalicija, možda i sa pet-šest stranaka na vlasti. Moguće je da se stvori takozvani "sanitarni kordon" prema Wildersovim ekstremistima, ali nije nemoguće ni da se stvori vlada koju bi njegov PVV podržao a da ne mora biti u njoj. To se jednom već dogodilo, no sada stranke koje naginju prema centru toliko napadaju populizam da valja očekivati da se to više neće ponoviti. Premda je Wilders pojava koja zaokuplja najveću pozornost stranih medija kad je riječ o izborima u Nizozemskoj, što mnogim Nizozemcima smeta, čini se da njegov fenomen počinje venuti. On više nije novost na političkoj sceni jer je na njoj već godinama. Kako je nedavno za medije izjavio i njegov brat, koji ga ne podržava, on živi izvan realnog svijeta, ne izlazi iz kuće, a sudjeluje samo na političkim skupovima. Ono pak što govori isto je tako jeftina demagogija i populizam. I korištenje antiislamske karte, najave o zabrani Kur'ana i zatvaranju džamija u politici imaju rok trajanja.

Nizozemci su svjesni problema, ali većina ih ne pripisuje isključivo stancima i muslimanima, kako bi to htjeli populisti. Kad je prošli tjedan dao intervju za BBC, postavljeno mu je pitanje: "Koliko je Nizozemaca stradalo od terorizma?", a on je odgovorio: "Nasreću, kod nas nije bilo takvih napada kao u Francuskoj i Belgiji!" No, novinar ga je podsjetio da je najviše nizozemskih građana ikada stradalih od terorizma izgubilo živote u avionu koji su Rusi srušili iznad Ukrajine, a Wildersu to nije smetalo da ima proruski stav.

Ipak, Nizozemska, nekada najliberalnija država zapadnog svijeta, se promijenila. To više nije država u kojoj premijer bez pratnje može ići na posao biciklom. Integracija stranaca više nije tako brza kao nekada, a i zakoni o stjecanju boravka i državljanstva znatno su stroži. Nizozemska je i unutar EU postala sve skeptičnija i po mnogim pitanjima ovlasti Bruxellesa ili nacionalnih vlada nisu bili daleko od Britanaca. Bez obzira na to, većina Nizozemaca nije ni protiv EU ni protiv eura, već žele da Unija bude jednostavnija, manje birokratska i učinkovitija. Ne vide se izvan EU jer su država koja previše ovisi o izvozu. Ta zemlja, koja je more morala pretvoriti u plodnu zemlju, najgušće naseljena u Europi, s teritorijem manjim od Hrvatske, izvozi samo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti većoj od 70 milijardi eura godišnje. Dakle, više od Francuske, a na svjetskoj su razini po tome ispred samo Sjedinjene Američke Države. Veliki su neto uplatitelji u proračun EU, no svjesni su da od Unije imaju i ogromne koristi. Ekonomija im ide dobro, nezaposlenost pada, a takvi su trendovi većini građana važniji od populističkih poruka. No, i to je društvo u kojemu su građani siti političara i zato i jest ovakva neizvjesnost uoči izbora.