U Hrvatskoj raste i jača nova ljevica, a nitko ne vidi dalje od Škore i Mosta

Dosadašnja istraživanja rejtinga političkih stranaka ne daju realnu sliku jer se i dalje provode tako da se Hrvatska tretira kao jedna izborna jedinica, stoga bismo mogli imati potpuno pogrešnu sliku o tome što nas čeka nakon ljeta.

Nije toliki problem u mjerenju popularnosti najvećih stranaka - HDZ-a i SDP-a, ali jeste kad je riječ o Škori i Mostu. Sve ankete objavljuju da je rejting Škorina Domovinskog pokreta oko deset posto, pa se to automatski preračunava u mandate koji bi HDZ-u bili dovoljni da u koaliciji s njim formira novu Vladu. To, međutim, uopće ne mora biti tako.

Hrvatska je podijeljena u deset izbornih jedinica, a u svakoj se bira 14 zastupnika. Već je tradicija da HDZ dobiva najviše mandata u Dalmaciji, da može dobro proći u Slavoniji, dok će rezultati koje će zbrajati u Istri, Primorju i sjeverozapadnoj Hrvatskoj biti daleko skromniji.

Realno je da Škorine liste budu uspješne u nekoliko slavonskih izbornih jedinica. U Zagrebu mu je rejting oko 10 posto, no Zagreb je podijeljen na četiri izborne jedinice i pitanje je hoće li se taj postotak povećati ili smanjiti kada se raspodijeli po izbornim jedinicama.

Zadnje HTV-ovo istraživanje Hrejting govori da HDZ ima podršku 29,7% birača, da im SDP puše za vrat sa rejtingom od 28,7%, dok je Škoro jedini koji još prelazi prag i ima rejting od 9,3 posto. Da bi rezultate istraživanja uveli u nešto realnije okvire, istražili su kako bi stranke prošle kada bi Hrvatsku podijelili u pet statističkih cjelina. Već se na ovome vidi da Škoro ima dobar prolaz u Slavoniji, nikakav u Istri, Primorju i Dalmaciji, te skroman ili graničan u središnjoj i zapadnoj Hrvatskoj.

Najveća mana svih istraživanja je to što ona potpuno isključuju krajnju ljevicu. Naručitelji anketa se ponašaju kao da na lijevom političkom spektru postoji samo SDP i da je sve što imalo naginje u lijevo okupljeno u Bernardićevoj koaliciji.

Mediji i politički analitičari ne istražuju i ne mjere ono što nam je svaki dan pred nosom. Zadnji dan rada Sabora svi su izvještavali kako je premijer Plenković kroz stražnja vrata ušao u Sabor, a kada je izašao, bio je izviždan kao nikada do sada.

A tko je iza toga? Transparent na kojem je pisalo “Zagreb vam ovo neće zaboraviti” ispred Sabora su razvukli predstavnici stranaka Lijevog bloka Grada Zagreba - Možemo!, Zagreb je naš!, Nove ljevice, ORaH-a, Radničke fronte i Za grad. Oni su organizirali prosvjed jer se Sabor raspuštao, a nije donesen zakon o obnovi Zagreba i okolice od potresa.

Lijevi blok s kojim se Plenković u nedjelju suočio na Markovu trgu politički je vrlo aktivan. Njihovi frontmeni, Tomislav Tomašević, Rada Borić i drugi, godinama djeluju kao neumorni aktivisti, a u zadnjem sazivu zagrebačke Skupštine najaktivnija su i najglasnija oporba. Prvi su ustali protiv novog GUP-a prema kojem bi Milan Bandić dao izbetonirati Hipodrom i Velesajam i povećao izgradivost Donjega grada. Najglasniji su u zahtjevima za transparentno vođenje grada i prokazivanje Bandićevih marifetluka.

Zagrebačka ljevica politički se etablirala i najavila izlazak na parlamentarne izbore. Budući da u Zagrebu ima oko 700.000 birača i da je grad podijeljen na čak četiri izborne jedinice, Tomašević i njegova ekipa nemaju ništa manju bazu od, recimo, Mosta i ne bi ih trebalo isključivati iz predizbornih istraživanja i prognoza.