IZBOR TREĆEG PREDSJEDNIKA

Slab odaziv na izbore u SDP-u znak je Milanovićeve ostavštine

 Emica Elveđi / HANZA MEDIA

Aktualni izbor trećeg predsjednika SDP-a odvija se u mirnijoj, ali bitno depresivnijoj unutarstranačkoj atmosferi od one deset godina prije, kad je stranka birala svojeg drugog predsjednika, nasljednika Ivice Račana. I tada je stranka, kao i danas, bila u oporbi.. U veljači 2007., nekoliko mjeseci prije početka kampanje za parlamentarne izbore, SDP se suočio sa šokantnom spoznajom o Račanovoj bolesti, a u travnju i s njegovom smrću.

Dramatična bitka s bolešću i neočekivano brz odlazak političara koji je unatoč imidžu sporosti i neodlučnosti uživao ugled tolerantnog i poštenog političara mobilizirali su osjećaj solidarnosti i val pozitivne energije, ne samo među članstvom SDP-a, već i u javnosti. Međutim, u sjeni Račanove bolesti i u tjednima nakon njegove smrti u stranačkom vrhu odvijalo se podosta zakulisnih igara oko njegova nasljednika. Jedna struja u stranačkom vrhu smatrala je da do parlamentarnih izbora koji su se održavali u drugoj polovici te godine svakako treba izbjeći izbore za Račanova nasljednika jer bi oni mogli iscrpiti i podijeliti stranku, a možda izazvati i raskol. Smatrali su da do parlamentarnih izbora SDP treba voditi Račanova zamjenica, Željka Antunović. Međutim, zagovornici te struje ušutkani su 11. travnja 2007., kad je objavljena Račanova izjava o povlačenju s čela stranke i poziv SDP-u da izabere novog predsjednika.

Do danas SDP-om kolaju različite verzije priče o nastanku te posljednje Račanove izjave, objavljene u terminalnoj fazi njegove bolesti, dva i pol tjedna prije smrti. Za Račanova nasljednika kandidiralo se četvero SDP-ovaca, troje dugogodišnjih članova SDP-a - Račanova zamjenica Željka Antunović, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, stranački tajnik za međunarodne odnose Tonino Picula i četvrti, najmlađi po stranačkom članstvu i godinama, Zoran Milanović. Milanovićevi zagovornici kroz stranačke su redove pustili neformalni glas koji više nije bilo moguće provjeriti, a prema kojem je Račan u posljednjim tjednima života najbližim suradnicima došapnuo da kao novu snagu na čelu SDP-a vidi upravo Zorana Milanovića. Vjetar u leđa Milanovićevoj utrci prema vrhu SDP-u dale su i ankete koje su govorile da birači te stranke preferiraju upravo njega kao novo lice, a uživao je i podršku lijevoliberalnih medijskih komentatora i urednika. Na konvenciji krajem svibnja delegati su mu dali najviše glasova i ušao je u drugi krug sa Željkom Antunović. U drugom krugu, 3. lipnja, pobijedio sa 821 glasom, dok je Antunović osvojila 675 glasova. Iako je u pobjedničkom govoru uskliknuo “Idemo po pobjedu na izborima”, SDP je na parlamentarnim izborima u studenome te godine doživio prvi poraz pod njegovim vodstvom. U Milanovićevu desetljeću SDP je uživao najviši rejting u svojoj povijesti, ali na vlasti je bio tek četiri godine. Slab odaziv članstva na subotnjim izborima za predsjednika SDP-a rječit su znak njegove političke ostavštine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 15:47