TVRDOGLAVE ČINJENICE

Silvano Hrelja - umirovljenička ptica koja svakom jatu leti

Dobro tempiranje trenutka za promjenu političkih boja i partnera u Hrvatskoj je ključni sadržaj onoga što se uzvišeno naziva “realpolitikom”. A shvaćanje realpolitike garantira dugu i ugodnu egzistenciju na političkoj sceni
Silvano Hrelja
 Marko Todorov / HANZA MEDIA

Čak i površan pratitelji političke scene u Srbiji sjetit će se Ljubiše Preletačevića Belog, živopisnog “anti-političkog” političara koji je na vrhuncu svoje popularnosti koristeći slogane poput “Ja ću krasti, ali ću vam i dati” osvojio treće mjesto na tamošnjim predsjedničkim izborima, uz gotovo 10 posto osvojenih glasova.

Preletačević, zapravo alter ego mladog komičara Luke Maksimovića, bio je parodijski lik, osmišljen tako da svojim imenom i javnim nastupom utjelovljuje sve negativne aspekte srpske politike, od korupcije do konvertitstva - “preletanja”. Zahvaljujući duhovitoj kritici postojeće političke strukture u Srbiji, Preletačević je brzo stekao popularnost među razočaranim dijelom biračkog tijela i mladima, no onda se i popriličnom brzinom ugasio. Kako je poslije primijetio jedan srpski komentator, Preletačević je vjerojatno propao baš zato što - usprkos svom imenu - u pravom trenutku nije preletio.

Doduše, to je možda i bio željeni završetak njegova političkog koncept-arta, no ako je tome tako, cijeli taj performans bio je suvišan. Dobro tempiranje trenutka za promjenu političkih boja i partnera u Srbiji je, kao i u Hrvatskoj, ključni sadržaj onoga što se uzvišeno naziva “realpolitikom”. A shvaćanje realpolitike garantira dugu i ugodnu egzistenciju na političkoj sceni, čak i bez potrebe da svoj rejting potvrdiš izravnom podrškom birača. U Hrvatskoj se optužbama za takvu formu političkog parazitizma uglavnom napada HNS i Milorada Pupovca, no u sjeni tih žestokih kritika jedan drugi domaći majstor realpolitike ovih je dana izveo novi prelet.

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i jedan od osnivača gorde Amsterdamske koalicije, objavio je kako napušta njezin klub u Saboru te se vraća među neovisne. Ipak, da netko slučajno ne bi posumnjao u njegovu ovisnost, Hrelja je odmah pridodao kako se HSU “vraća u staro jato iz kojeg nisu nikada ni izašli”. To je staro jato, u ovom slučaju, SDP s kojim imaju koalicijski sporazum, no s obzirom na Hreljin politički “track record”, mogli su to biti i HDZ, IDS, HSLS, HNS... Prigodna parafraza narodne poslovice glasila bi: “umirovljenička ptica svakom jatu leti”.

Svoju političku karijeru Silvano Hrelja započeo je početkom prošlog desetljeća kad je, kao bliski suradnik Vladimira Jordana, otkrio unosnu političku nišu. Umirovljenicima je, na temelju presude Ustavnog suda, država bila dužna ogroman novac protuzakonitog neusklađivanja iznosa mirovina s rastom plaća tijekom devedesetih. Račanova Vlada se izmotavala s izvršenjem te presude, pa je HSU na parlamentarne izbore 2003. izašao s jednom točkom u agendi - povratak duga. Pobijedio je HDZ, a onda uz pomoć HSU-a formirao većinu. Povrat duga je dogovoren, a koalicija sa Sanaderovim HDZ-om trajat će sljedećih šest godina.

Cijelo to vrijeme stranka će podržavati Sanaderovu politiku, da bi Hrelja - koji je u međuvremenu na čelu stranke zamijenio Jordana - odluku o prekidu koalicije s HDZ-om donio 24. srpnja 2009. - tek 23 dana nakon Sanaderova naprasnog odlaska s čela stranke i Vlade. Hrelja će se odmah transformirati u oštrog kritičara Vlade svojih bivših partnera, kritizirajući tako Jadranku Kosor čak i kad je povlačila poteze koji su, neosporno, bili u interesu umirovljeničke populacije - poput ranije isplate rate povrata duga. Kosoričina Vlada se pod teretom korupcijskih afera urušila, a Hrelja vratio na vlast kao integralni dio Kukuriku koalicije. Doduše, ne kao partner koji preuzima odgovornost za resor mirovinskog sustava, već kao rasadnik kadrovskih rješenja za čelne pozicije državnih tvrtki i javnih institucija u širokom spektru djelatnosti - od energetike do medija.

I Kukuriku Vlada će pasti, ali Hrelja će kao partner na zajedničkoj listi opet izboriti saborsku sinekuru i čekati rasplet događaja u odnosima HDZ-a i Mosta. Nakon Plenkovićeve odluke da prekine suradnju s Mostom, u javnosti će se pojaviti informacije da bi baš Hrelja mogao omogućiti važnu ruku novoj većini u Saboru. Hrelja će te glasine prvo ignorirati, onda ustvrditi “kako on neće biti 78. ruka”, ali da je “moguća projektna suradnja”. Plenković će ipak presložiti većinu bez njega, ali će Hrelja podići svoju ruku - kao 79. - za izglasavanje prijedloga Vladina proračuna 2018. Objasnio je to željom da se što prije riješi problem propalog Royal osiguranja. U veljači prošle godine, pak, u jeku afere koja je Vladu potresala zbog slučaja Agrokor iznijet će stav kako “bi novi izbori bili gubitak vremena”.

U jeku te projektne suradnje, slučajno ili ne, Branki Valentić - bivšoj glasnogovornici stranke - povjeren je novi mandat na čelu Hine, a potpredsjednik HSU-a, 61-godišnji Radovan Cvek, zaposlen je na novostvorenoj menadžerskoj poziciji u Plinacrou. Kako se u tom trenutku SDP urušavao, Hrelja će starim partnerima iz SDP-a, zahvaljujući kojima je i ušao u Sabor, okrenuti leđa, pa s IDS-om, GLAS-om i HSS-om ući u Amsterdamsku koaliciju.

Kako su europski izbori pokazali da taj projekt nema budućnost, a da je SDP samostalno ojačao, Hrelja je opet prepoznao pravi tajming, pa objavio da se “vraća u jato iz kojeg nikad nije ni otišao”. Krug je zatvoren, i to dvostruki. Silvano Hrelja danas je član saborskog kluba neovisnih zastupnika koji istovremeno s vladajućima ostvaruje projektnu suradnju, a s najvećom oporbenom strankom, eto, ima potpisan koalicijski sporazum. Što će biti sutra? Što god da se dogodilo, bit će to realpolitika...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 06:34