Rusija želi savezništvo sa Srbijom, a što kaže Srbija?

Ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji je posljednjih mjeseci suočen s ignorancijom, pa i svojevrsnom javnom izoliranošću na međunarodnoj sceni, u Srbiji pripremaju veličanstven doček s paradom.

Putin je objeručke prihvatio poziv, i to ne samo zbog povoda - proslave 70. obljetnice oslobođenja Beograda koje je izvela Crvena armija - nego radi toga da u jeku napetih odnosa s EU zbog Ukrajine ponovno malo uzburka međunarodne odnose te pošalje poruku da Rusija nije potpuno potisnuta iz Europe. Pa makar sve spalo samo na Srbiju.

Američki veleposlanik u Beogradu javno je prosvjedovao zbog Putinova dolaska. Rusija želi biti ravnopravni politički partner na svjetskom poprištu SAD-u i EU, no za takvo što nema saveznike. Rusija je posljednjih godina, upravo dok je Putin na vlasti, izgubila utjecaj i na postsovjetske države koje su 90-ih svoj legitimitet potvrđivale preko Moskve. Danas više ni Bjelorusija, ni Kazahstan nisu neupitni saveznici, a Ukrajina, zemlja na kojoj je Rusija gradila svoj “neoimperijalni” status, teško da će - makar bila i federalizirana - u doglednoj budućnosti biti proruska.

Srbija je trenutačno idealni mamac jer njezino vodstvo očito ne zna koji su joj strateški prioriteti. Iako vodi pregovore s EU i najavljuje da je odana europskoj budućnosti, sadašnja vlast stalno koketira s Moskvom, moguće i zato da natjera Bruxelles da ubrza primanje. Ako je to plan - nije dobar. Neki ruski prokremaljski krugovi vrlo su se ozbiljno primili Srbije, smatrajući da je Rusija strateška alternativa Europskoj uniji. Nedavno je direktor ruskog Instituta za strateške studije, Leonid Rešetnjikov, blizak Putinu, poručio da Srbija mora napraviti odabir: EU ili Rusija. On se nada da će odabir biti prema Moskvi, a ako ne bude, “Rusija to neće dobro primiti i znat će odgovoriti”. U povodu Putinova dolaska, ruski mediji pišu da je posjet “strateškog karaktera” te da je Rusija spremna blisko surađivati sa Srbijom kao sa svojim “povijesnim saveznikom”. “Rusija je spremna, a Srbija?”, pita se desničarski politolog Petar Iskanderov. Ruski mediji, nekad ne bez cinizma, nastavljaju kako je Putin “ljubimac Srbije”, voljeniji više na Balkanu nego doma. Ekonomska, pak ulaganja u Srbiju uglavnom donose korist Rusiji.

No, spomenimo još jednu zanimljivost. Povijesni narativ u bivšoj Jugoslaviji bio je da “smo se oslobodili sami” (od 1948. do raspada SFRJ u Beogradu nije bilo ulica imenovanih po ruskim osloboditeljima), a sada Vučić i Nikolić priznaju da je Srbiju oslobodila Crvene armija, dižući i na taj omiljeni ruski način cijenu Putinu. To je svakako činjenica, ali ujedno i dodatno obezvređivanje partizanskog doprinosa, što posljednjih godina nije samo srpska navada.