Puigdemontovo istjerivanje pravde za Kataloniju u srcu demokratske Europe

Katalonsko je vodstvo, koje je Madrid smijenio i optužio za pobunu i zloupotrebu javnog novca, svojim bijegom nakon proglašenja neovisnosti, a potom pristankom da sudjeluje na izborima koje je sazvala vlada u Madridu zbunilo i pobornike katalonske neovisnosti i one koji joj se protive.

Pred mnoštvom novinara kakvo se ne pamti, u Press klubu u Bruxellesu, samo nekoliko metara od sjedišta Vijeća EU, odbjegli predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont u utorak se obratio javnosti prvi put otkako je napustio Kataloniju. Poručio je da u Bruxelles nije došao tražiti politički azil, kako se nagađalo, nego da bi nastavio djelovati i objasnio Europi katalonski problem. Međutim, ni dan nakon tog istupa nije jasno vraća li se Puigdemont iz Bruxellesa ili ne. Njegov belgijski odvjetnik, specijaliziran za pitanja sprečavanja ekstradicije, izjavio je da se njegov klijent “u sljedećih nekoliko tjedana” ne namjerava vratiti u Barcelonu.

Izjavom da nije došao u Bruxelles tražiti azil, Puigdemont je olakšao poziciju belgijskoj vladi jer je mogućnost pružanja azila odbjeglom katalonskom lideru u Belgiji već počela izazivati unutarnje političke probleme, kao i u odnosima te zemlje s Madridom. Nagađalo se, naime, da je Puigdemont ovamo došao na poziv flamanskih nacionalista, ali su belgijska vlada i predstavnici stranaka kasnije pojasnili da ga nitko od njih nije pozvao u posjet.

- Moj boravak ovdje nema veze s belgijskom politikom. Nisam došao u Bruxelles zbog Belgije i njezine državne politike, nego zato što je ovo glavni grad Europe, a Katalonija je problem koji treba shvatiti cijela Europa - rekao je Puigdemont.

Istaknuo je da s još pet ministara vlade koju jedinu smatra legitimnom ne napušta katalonski narod, nego će iz Bruxellesa pružati potporu i onima koji su ostali raditi u Kataloniji. Ovamo su, rekao je, odlučili doći kako bi dokazali da žele izbjeći konfrontaciju i eskalaciju situacije. Da je ostao u Barceloni, smatra on, moglo je doći do novih sukoba, a to želi izbjeći. Pojedini ministri smijenjene katalonske vlade koji su s Puigdemontom došli u Bruxelles u međuvremenu su se vratili u Barcelonu. Neki od njih morat će se, pak, već danas ili sutra javiti sudu kako bi dali iskaze o optužbama koje im se stavljaju na teret, a za koje bi mogli dobiti do 30 godina zatvorske kazne.

- Dio vlade pod vodstvom mene kao legitimnog predsjednika došao je u Bruxelles kako bi katalonski problem objasnio institucijama u srcu Europe. Želimo upozoriti na politizaciju španjolskog sudstva, koje nije nepristrano, koje sudi idejama, a ne djelima, te svijetu objasniti ozbiljne demokratske nedostatke španjolske države. Jednako nam je tako nakana da objasnimo i odlučnost katalonskog naroda na pravo za samoopredjeljenje, dijalog i traženje rješenja dogovorom - rekao je Puigdemont.

- Podupiremo naše državne službenike koji i dalje pokušavaju izvršavati svoje dužnosti. Čekaju nas i izbori koje je raspisala španjolska vlada - na to gledamo kao na demokratsku mogućnost i prihvatit ćemo rezultate. Mi nismo prestrašeni, niti se bojimo izbora. Izaći ćemo na njih i dati odgovor španjolskoj vladi i cijeloj međunarodnoj zajednici - istaknuo je Puigdemont.

Vladu u Madridu optužio je da samo želi konfrontaciju te da odbija dijalog. Poručio je da je privržen demokratskim načelima i da su spremni za izbore, ali i postavio pitanje je li španjolska vlada spremna prihvatiti rezultate izbora u Kataloniji.

- Međunarodnoj zajednici, a posebno Europskoj uniji, želim poručiti da mora shvatiti da je borba Katalonaca za neovisnost, ustvari, borba za vrijednosti poput slobode, demokracije i nenasilja. To je borba protiv stava španjolske vlade, koji obilježavaju nasilje i nedijalog. Oni šalju ljude u zatvor, poznaju samo represiju i tome treba stati na kraj - poručio je međunarodnoj zajednici, a Kataloncima da budu spremni na dug proces.

Odbjegli katalonski lider optužio je vladu u Madridu za pogoršanje situacije i izazivanje sukoba još od 1. listopada, kada je održan referendum o neovisnosti Katalonije. Tada je Madrid, ne samo represijom prema ljudima u Kataloniji nego i podupiranjem nasilnih skupina krajnje desnice, pokazao da ne želi dijalog.

Upitan kada će se vratiti u Kataloniju, Puigdemont je rekao da će to učiniti čim dobije jamstva da on i njegovi suradnici neće biti proganjani. Smatra da suđenja u Madridu ne bi bila nepristrana i profesionalna, da ih se gotovo izjednačava s teroristima te da je namjera vlasti osveta, a ne pošten sudski proces. Da je njegovo djelovanje krajnje političko, a ne protuzakonito, pokušao je objasniti i pitanjem zašto je njegova stranka mogla sudjelovati na prethodnim izborima s programom u kojem je obećala održavanje referenduma za neovisnost i njezino proglašenje budu li građani glasali za.

Koliko je javnost podijeljena na katalonskom pitanju, moglo se vidjeti i ispred Press kluba u Bruxellesu, gdje se okupilo nekoliko stotina ljudi: i onih koji podupiru jedinstvo Španjolske i onih koji su za neovisnost Katalonije. Jedni su uzvikivali “Živjela Španjolska”, a drugi zahtijevali poštovanje prava na slobodno izražavanje političkih stavova i oslobađanje onih koje već smatraju političkim zatvorenicima.

Premda u svakom istupu ponavlja da od EU želi pomoć te da želi objasniti katalonski problem, čini se da je Puigdemont u Bruxellesu jako usamljen. Europska unija, kao ni prije, nema razumijevanja za njegove zahtjeve i stajališta te nastavlja podržavati Madrid. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk ponovio je da španjolsku vladu smatraju jedinim sugovornikom, ali i poručio kako se nada da će ona “izabrati snagu argumenata, a ne argument snage”. Do sada nitko u EU nije potvrdio da je imao bilo kakav sastanak s predstavnicima smijenjene katalonske vlade.