Predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije pozvali su Rome, Aškalije i Egipćane iz kampova u sjevernoj Kosovskoj Mitrovici da ih napuste zbog opasnosti od trovanja olovom, javlja
Deutsche Welle. Za njih će Vlada Kosova osigurati smještaj u stambenim objektima u kojima će imati bolje životne uvjete.
Liječnik Dorit Nitzan je na konferenciji za novinare u Prištini, organiziranoj tim povodom prošlog vikenda, rekao da broj djece oboljele od olova u krvi opada, ali je, kaže, ta bolest i dalje nedopustivo raširena: „Čuli ste da ljudi govore kako je olovo u krvi u kampu ’Osterode’ prisutno u zabrinjavajućoj razini. Liječnici Svjetske zdravstvene organizacije i ja, svi mi koji se bavimo tim pitanjem, možemo potvrditi da opada nivo olova u krvi, ali situacija je i dalje veoma opasna i zato pozivamo te ljude da napuste kampove. Ne želimo da tu neko ostane ili da se tamo nastani.“
I liječnik Skender Sulja iz iste organizacije potvrđuje da olovo u krvi i dalje ugrožava zdravlje mnogih Mitrovčana: „Svi građani Mitrovice izloženi su opasnosti olova u krvi, a ekstremno visoke količine tog metala u krvi pronađene su kod Roma, Aškalija i Egipćana koji su živjeli i žive u kampovima.“
Politizacija slučaja?
Predstavnici međunarodnih organizacija na Kosovu, poput Frode Mauringa, ističu da se industrijska zona u gradu na Ibru, koja je po njegovim riječima najopasnija u Europi, treba osigurati suvremenim zaštitnim mjerama. Mnogi stanovnici kampova i Kosovske Mitrovice, ali i neki predstavnici međunarodnih organizacija koji se bave pitanjem Roma sumnjaju međutim da ta bolest uopće postoji. Neki tvrde da je riječ o “politizaciji slučaja”.
Takvog mišljenja nije gradonačelnik Mitrovice Bajram Redžepi, inače liječnik po struci: „Bez obzira što je topionica olova prestala s radom prije više od četiri godine, posljedice trovanja olovom i drugim teškim metalima su dugoročne. Metali se talože i u zemlji i napadaju stanice mozga.“ Redžepi, bivši kosovski premijer, objašnjava i zašto je ta bolest prisutnija kod romske djece: „Oni su bili u dodiru sa starim baterijama. Ponovnim topljenjem olova iz tih ćelija podizali su razinu olova.“
Oko 125 obitelji Roma, Aškalija i Egipćana, odnosno oko 560 osoba živi u četiri kampa na sjeveru Kosova od kraja rata na Kosovu.
Liječnik Dorit Nitzan je na konferenciji za novinare u Prištini, organiziranoj tim povodom prošlog vikenda, rekao da broj djece oboljele od olova u krvi opada, ali je, kaže, ta bolest i dalje nedopustivo raširena: „Čuli ste da ljudi govore kako je olovo u krvi u kampu ’Osterode’ prisutno u zabrinjavajućoj razini. Liječnici Svjetske zdravstvene organizacije i ja, svi mi koji se bavimo tim pitanjem, možemo potvrditi da opada nivo olova u krvi, ali situacija je i dalje veoma opasna i zato pozivamo te ljude da napuste kampove. Ne želimo da tu neko ostane ili da se tamo nastani.“
I liječnik Skender Sulja iz iste organizacije potvrđuje da olovo u krvi i dalje ugrožava zdravlje mnogih Mitrovčana: „Svi građani Mitrovice izloženi su opasnosti olova u krvi, a ekstremno visoke količine tog metala u krvi pronađene su kod Roma, Aškalija i Egipćana koji su živjeli i žive u kampovima.“
Politizacija slučaja?
Predstavnici međunarodnih organizacija na Kosovu, poput Frode Mauringa, ističu da se industrijska zona u gradu na Ibru, koja je po njegovim riječima najopasnija u Europi, treba osigurati suvremenim zaštitnim mjerama. Mnogi stanovnici kampova i Kosovske Mitrovice, ali i neki predstavnici međunarodnih organizacija koji se bave pitanjem Roma sumnjaju međutim da ta bolest uopće postoji. Neki tvrde da je riječ o “politizaciji slučaja”.
Takvog mišljenja nije gradonačelnik Mitrovice Bajram Redžepi, inače liječnik po struci: „Bez obzira što je topionica olova prestala s radom prije više od četiri godine, posljedice trovanja olovom i drugim teškim metalima su dugoročne. Metali se talože i u zemlji i napadaju stanice mozga.“ Redžepi, bivši kosovski premijer, objašnjava i zašto je ta bolest prisutnija kod romske djece: „Oni su bili u dodiru sa starim baterijama. Ponovnim topljenjem olova iz tih ćelija podizali su razinu olova.“
Oko 125 obitelji Roma, Aškalija i Egipćana, odnosno oko 560 osoba živi u četiri kampa na sjeveru Kosova od kraja rata na Kosovu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....