LOPOVLUK U SRCU IZVRŠNE VLASTI Može se Milanović distancirati i prati od Sauche koliko želi, no ova afera je njegovo nepriznato čedo

U ovom času nepobitne su samo dvije stvari u aferi s krivotvorenim putnim nalozima i dnevnicama za koje je osumnjičen SDP-ovac Tomislav Saucha, predstojnik Ureda predsjednika Vlade u premijerskom mandatu Zorana Milanovića. Jedna da je državni proračun oštećen za više od pola milijuna kuna, a druga da politički ceh, i to debeli, plaća SDP. Ni jedna afera do sada, a u zadnje vrijeme se kod SDP-a ima što nanizati, nije toliko narušila vjerodostojnost stranke kao ovo primitivno i sustavno potkradanje državne kase.

Težina slučaja nije u iznosu od 540.000 kuna koliko je na ime izmišljenih inozemnih dnevnica izvučeno preko imena trojice uglednih ljudi: Slavka Goldsteina, Nevena Budaka i Siniše Petrovića, savjetnika bivšeg premijera Milanovića, nego u činjenici da se lopovluk odvijao u srcu izvršne vlasti. Dakle, u uredu premijerova najbližeg suradnika netko je izmišljao putovanja troje ljudi, lažirao njihove potpise, podizao gotovinu i doslovce je trpao u džep. Beskrupulozno i primitivno, a što je najgore, konitinuirano je trajalo od 2013. godine do samog kraja mandata Milanovićeve Vlade.

Državno odvjetništvo tvrdi da je taj "netko" - lopov koji je sve vrijeme bio u neposrednoj blizini najmoćnijih ljudi u državi, baš Saucha. Predstojnik Ureda premijera, Milanovićev osobni izbor, njegova desna ruka. Kako Milanović sam kaže - njegova odgovornost. Državno odvjetništvo tvrdi da je baš Saucha zloupotrebljavao imena uglednih ljudi kojima ne bi palo na pamet da je netko na ovakav način zloupotrebljavao činjenicu da su prihvatili biti vanjski savjetnici premijera i pozivajući se na njih periodično krao pozamašne svote gotovine.

Teško je zamisliti da bi Državno odvjetništvo traljavo odradilo provjere i da bi bez valjanih argumenata u Sabor poslalo zahtjev za skidanje imuniteta Sauchi, pa još tražilo i njegovo pritvaranje. Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan morao je biti 130 posto siguran da su mu se sve kockice oko izvlačenja gotovine na ime putnih naloga posložile prije nego što se okomio na Sauchu. Tim prije što će ta afera imati teške političke posljedice po SDP, a s druge strane je HDZ-u došla kao naručena jer je osvanula baš u vrijeme rasprave i glasanja o povjerenju ministru znanosti i obrazovanja, HDZ-ovu Pavi Barišiću. Uz to što su se svi pogledi s Barišića usmjerili na Sauchu, premijer Andrej Plenković oporbi, koja mu trlja nos s ministrom plagijatorom, s pravom poručuje neka pomete pred svojim pragom.

No, dok se još čeka raspetljavanje niza okolnosti vezanih uz lažirane putne naloge i krađu dnevnica u Vladi, nameće se uloga koju je odigrao Zoran Milanović. Kako i sam kaže, pravno najvjerojatnije nije odgovoran za aferu. Ali zato njegova politička i moralna odgovornost višestruko prevazilazi razinu koju je spreman priznati i nipošto se ne iscrpljuje na Sauchi. Neovisno o tome što će utvrditi Državno odvjetništvo, a poslije sud, bjelodano je da za njegova mandata u srcu izvršne vlasti nije stolovao red. Jer, da jeste, netko bi primijetio da je na troškove putovanja otišlo dvostruko više novca od onoga što je bilo predviđeno.

Sve je više slučajeva koji svjedoče da je Milanović oko sebe stvarao klimu u kojoj se lako razvijao kaos. Dovoljno se prisjetiti u kojim su okolnostima i na koji način odlazili pojedini njegovi ministri, od Mirele Holy, preko Slavka Linića do HNS-ove ministrice kulture Andreje Zlatar Violić, i danas pogledati u SDP. U Milanovićevu mandatu iz Vlade se odlazilo uz puno buke, kaosa, optužbi i neraščišćenih računa. Što se SDP-a tiče, stranka je podijeljena i devastirana, a leadership međusobno zakrvljen. Može se Milanović, dakle, distancirati i prati od Sauche koliko želi, no i ova afera je, kao i štošta drugo, njegovo nepriznato čedo.