KOMENTAR Ovaj čovjek stvorio je najubojitiji virus u povijesti. Treba li ga zaustaviti?

Trebaju li znanstvenici u laboratoriju genetski manipulirati smrtonosnim virusima gripe? To je pitanje u središtu velike etičke rasprave koja se zadnjih dana vodi među vodećim svjetskim virolozima. Povod za to nova su, nadasve kontrovezrna istraživanja dr. Yoshihire Kawaoke sa Sveučilišta Wisconsin-Madison. Kawaoka i njegovi suradnici nedavno su genetski modificirali H1N1, pandemijski virus svinjske gripe iz 2009. godine, tako da može izbjeći kontrolu ljudskog imunološkog sustava i njegovih antitijela.

“Takvi virusi se pojavljuju i u prirodi, pa laboratorijska istraživanja poput našeg mogu pokazati što se događa”, izjavio je Kawaoka za Independent. Britanski je dnevnik vijest o smrtonosnom virusu stvorenom u laboratoriju objavio prošli tjedan prije nego što je Kawaokina studija objavljena u nekom od znanstvenih časopisa. To je odmah izazvalo burne reakcije u javnosti, među “običnim smrtnicima”, ali i među znanstvenicima jer bi u slučaju da virus “pobjegne” iz laboratorija mogao usmrtiti i do milijardu ljudi. - To što oni rade apsolutno je ludo. Cijela stvar je krajnje opasna - upozorio je lord Robert May, bivši predsjednik Royal Societyja (Kraljevskog društva) Britanske akademije znanosti.

Ovo nije prvi put da se Kawaoka “igra vatre” sa smrtonosnim virusima gripe. U jesen 2011. našao se u središtu svjetske pozornosti zajedno s nizozemskim virologom Ronom Fouchierom iz Medicinskog centra Erasmus u Rotterdamu. Njih dvojica su, neovisno jedan o drugome, kreirali potencijalno najopasniji virus ptičje gripe H5N1 koji se među laboratorijskim životinjama širio jednako efikasno kao sezonska gripa. Nazvan je “Armageddon virus”, a kada su u prosincu 2011. vodeći svjetski znanstveni časopisi Nature i Science najavili kako će objaviti Fouchierovo i Kawaokino istraživanje, nastala je prava drama. Oglasio se i američki Nacionalni znanstveni savjetodavni odbor za biosigurnost (NSABB) koji je od uredništva tih časopisa zatražio cenzuru dijelova Kawaokina i Fouchierova istraživanja kako spoznaje o “Armageddon virusu” ne bi dospjele u neželjene ruke terorista.

Zbog tih strahova uveden je i jednogodišnji moratorij na istraživanja virusa ptičje gripe. Kada je moratorij istekao, Kawaoka i Fouchier nastavili su svoja istraživanja. - Naš rad može povećati šanse da se spriječi nova pandemija gripe. Čak i ako je ne bismo uspjeli spriječiti, naša istraživanja pružila bi nam više vremena za izbor najboljeg cjepiva i najučinkovitijeg tretmana - istaknuo je Fouchier u razgovoru za Jutarnji list. Slično misli i Yoshihira Kawaoka koji je ove godine u laboratoriju rekonstruirao i virus zloglasne španjolske gripe koja je 1918. godine ubila 50 milijuna ljudi.

Kontroverzna Kawaokina istraživanja prije četiri godine odobrilo je bioetičko povjerenstvo Sveučilišta Wisconsin-Madison. Sada se članovi toga povjerenstva suočavaju s kritikama istraživača iz cijelog svijeta. Iako dio znanstvenika smatra da ne bi trebalo zabraniti Kawaokin rad nego samo pojačati sigurnosne uvjete u kojima se provode takva istraživannja, većina stručnjaka za zarazne bolesti snažno se protivi. Oni tvrde da su rizici slučajnog (pa čak i namjernog) izlaska pandemijskog virusa iz laboratorija preveliki da bi opravdali dobru stranu takvih istraživanja.

Uostalom, dosad je zabilježen niz primjera bijega nekog opasnog virusa iz laboratorija 3. razine biosigurnosti (BSL-3) u kakvom radi Kawaoka na Sveučilištu Wisconsin-Madison. Stručnjaci tvrde da je iznenadna pojava novog soja H1N1 virusa gripe 1977. godine, nakon čega se globalno proširio, posljedica njegova “bijega” iz laboratorija u Kini ili Sovjetskom Savezu.

Virus velikih boginja izašao je 1978. godine iz laboratorija Sveučilišta Birmingham i ubio medicinsku fotografkinju Janet Parker, dok je virus SARS-a 2004. godine pobjegao iz strogih sigurnosnih uvjeta u laboratoriju u Pekingu i usmrtio devet ljudi. Istraživanje dr. Lynna Klotza iz 2012. o sigurnosti 42 laboratorija u SAD-u u kojima se radi s opasnim virusima poput velikih boginja, SARS-a ili ptičje gripe pokazalo je kako postoji 80-postotna vjerojatnost da će u idućih 13 godina neka od tih bolesti pobjeći iz nekog od spomenutih laboratorija. - Takva razina rizika je jasno neprihvatljiva - upozorio je Klotz.