KOMENTAR MLADENA PLEŠEA Zašto HDZ i SDP prvi put u 10 godina zajedno nemaju podršku ni 45 posto birača?

Samo dva puta u posljednjih petnaestak godina SDP i HDZ dobivali su zajedno u istraživanjima rejtinga političkih stranaka manje od 45 posto glasova. Krajem devedesetih kada su se u nas postavljali temelji bipolarizma: kompromitirani HDZ sve više urušavao, a SDP se još nije nametnuo kao prava alternativa te početkom 2007. kada je SDP spao na svega 18 posto glasova. Sada, doduše, vladajući socijaldemokrati uživaju naklonost oko 23 posto građana, ali se najveća oporbena stranka sunovratila na 21 posto glasova.

S obzirom na to da, dakle, čak 55 posto birača ne podržava dvije najveće stranke, sve upućuje da se vlast praktički valja. Ispitivanja javnog mijenja međutim pokazuju da ni ostale političke stranke, poput Lesarovih laburista, HNS-a ili HSS-a, nisu profitirale zbog gubitka potpore SDP-u i HDZ-u. Razočarani građani sve manje vjeruju starim političkim opcijama pa i većina manjih stranaka stagnira ili im čak popularnost pada. Stoga je posve logično da u posljednje doba svjedočimo novom fenomenu. Ohrabreni srozavanjem ugleda većine političkih opcija, niz pojedinaca i skupina krenulo je u osnivanje novih stranaka koje se odreda deklariraju kao treći put, odnosno alternativa SDP-u i HDZ-u.

Tako je Mirela Holly, bivša ministrica zaštite okoliša u Vladi Zorana Milanovića, nakon što je podnijela ostavku i izašla iz SDP-a, osnovala stranku Orah-održivi razvoj Hrvatske koja računa da će pridobiti glasove dijela razočaranih birača SDP-a, rezigniranih ljevičara koji nemaju za koga glasovati te ponajviše, na sve one kojima je zaštita okoliša glavna politička preokupacija.

Oftalmolog Nikica Gabrić, vlasnik nekoliko privatnih klinika, nakon što je više od godinu dana pripremao teren, nedavno je osnovao stranku Nacionalni forum koji predstavlja kao alternativu SDP-u i HDZ-u.

Sasvim na desnoj sceni pojavila se nova politička snaga, Savez za Hrvatsku, koji okuplja osam manjih stranaka. To su okupljanje inicirali HDZ-ov disident Milan Kujundžić i predsjednik HDSSB-a Vladimir Šišljagić koji ciljaju na glasove rezigniranih birača HDZ-a.

Najviše se pak očekuje od Milana Bandić, nekadašnjeg jockera SDP-a u Zagrebu, koji najavljuje da će se, po uzoru na listu s kojom je pobijedio na lokalnim izborima u Zagrebu, pojaviti sa svojim listama na izborima za europski parlament i na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Najveća je nepoznanica pak osnivač i nekadašnji predsjednik Hrvatske narodne stranke Radomir Čačić, koji nakon izbacivanja iz stranke ne krije da će se po izlasku iz zatvora vratiti na političku scenu. Pretpostavlja se da će Čačić na sjeveru Hrvatske gdje je njegova najsnažnije uporište, osnovati vlastitu stranku, po uzoru na IDS i HDSSB.

Premda recentna istraživanja pokazuju da nove političke opcije nisu pobudile poseban interes u javnosti, one će, nema sumnje, od ionako skromnog broja birača, SDP-u i HDZ-u, dodatno otkinuti još pokoji glas, što će ih dodatno uzdrmati. Gubitak potpore SDP-u nije preveliko iznenađenje i gotovo je, zbog teške ekonomske krize, bio predvidljiv. Vrh stranke međutim mora zabrinuti što je pad potpore posljedica i neočekivano velikih subjektivnih slabosti, vlastite nesposobnosti, neuvjerljivosti i neučinkovitosti. S obzirom na to da je SDP od 1999. oscilirao između 14 do 30 posto, sadašnji rejting zapravo i nije najgori. No, u trenucima kad se HDZ nalazi blizu dna, to što je iznad svog prosjeka, za SDP nije utjeha.

Za razliku od socijaldemokrata, najveća oporbena stranka, s izuzetkom razdoblja nakon smrti utemeljitelja Franje Tuđmana početkom 2000., kada joj je potpora pala na svega 14 posto, sada je na najnižim granama. Takvom niskom rejtingu kumovao je i bivši predsjednik stranke Ivo Sanader koji je zbog korupcije već osuđen na 10 godina zatvora, ali kako je vodeća oporbena stranka u minusu za gotovo 10 posto glasova, očito da problem nije samo u starom vodstvu.

...

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg