KOMENTAR JUTARNJEG 'Mi Slovaci znamo, a vrijeme je da i vi naučite čemu služi euro'

Deset godina članstva Slovačke u Europskoj uniji i pet godina u eurozoni prošlo je nevjerojatno brzo. Čestitajući vam skoru obljetnicu ulaska Hrvatske u EU, htio bih vašim čitateljima skrenuti pozornost na perspektivu uvođenja eura. Ne pripada mi ocjenjivati mjeru prednosti ili nedostataka zajedničke valute za vašu ekonomiju, a pogotovo ne vama izabrano pravo vrijeme za poduzimanje tog koraka. Ipak, mogu nakon vrlo pozitivnih slovačkih iskustava ozbiljno preporučiti što raniji početak široke cjelodruštvene rasprave na tu temu.

Republika Slovačka stupila je u EU 1. svibnja 2004. i nepunih 5 godina kasnije, 1. siječnja 2009., slovačku smo krunu zamijenili eurom. Prema domaćoj javnosti, kao i prema ocjeni europskih institucija, Europske komisije i Europske središnje banke, uvođenje zajedničke europske valute proteklo je izvanredno glatko i euro je bio primljen pozitivno (i do danas je) od relativno izrazite većine slovačke javnosti.

Nikako ne želim raditi propagandu euru, pogotovo ne danas - nakon složenog razdoblja dužničke krize od koje se eurozona pomalo oporavlja. Rado bih samo podsjetio na korake koji su u Slovačkoj prethodili toj odluci i zahvaljujući kojima je tema uvođenja eura do danas primjerom praktički unikatnog i u biti konsenzusa svih dominantnih političkih snaga u našoj zemlji bez presedana. Nikada od nastanka samostalne Slovačke nije postojala nijedna tako ozbiljna politička ili gospodarska tema oko koje bi svi značajni predstavnici politike i biznisa imali istovjetan i barem blizak nazor.

Slovačka i Hrvatska imaju puno toga zajedničkoga pa bi vama naša iskustva umnogome mogla biti korisna. Imamo slično povijesno iskustvo - obje su zemlje mnogo godina bile dijelom sovjetskog ideološko-političkog bloka ujedno i veće višenarodne državne cjeline. Nacionalnu samostalnost mi i vi stekli smo relativno nedavno, Slovačka na sreću bez takvih tragičnih događaja kakvi su popratili raspad Jugoslavije. Imamo teritorij slične veličine, sličan broj stanovnika, sličnu kratku povijest posljednje nacionalne valute, sličnu planinsku zemlju.

Malo tko će se danas sjetiti da je široka cjelodruštvena rasprava o prednostima i nedostatcima prelaska na euro u Slovačkoj počela još nekoliko godina prije ulaska u EU, u razdoblju 2002. -2003., i to prije svega na prostoru središnje banke, ministarstva financija i vrlo širokog kruga skupina: od nezavisnih gospodarskih think-tankova, preko udruga velikih industrijskih grana, poslodavaca, izvoznika, uvoznika, predstavnika maloprodaje pa sve do raznih manjih cehova, prehrambenih saveza i slično.

Svagdje se raspravljalo o tome gdje su prednosti, a gdje nedostatci ojačane krune (u tom trenutku je ekonomija Slovačke dinamično rasla, a tečaj krune je značajno ojačao), tražili su se odgovori na pitanja o troškovima konverzije, o mjeri tečajnog rizika, transakcijskih pristojbi, o svemu što suverena država gaženjem nacionalne valute (a s njom suverene valutne politike) gubi, a što zajedničkom valutom dobiva. Za raspravu je bio relativno velik interes, uz ostalo i zato što se vodila u pogodnom trenutku: u razdoblju kada nije ni o čemu bilo odlučeno i tada nitko nije mogao te susrete smatrati nekakvim “pro-forma alibijem” i nekakvom unaprijed danom odlukom.

Kada već spominjemo vladu, nije moguće preskočiti da nije slovačka vlada bila ta koja je počela raspravu i dominantno je vodila. Bila je to Narodna banka Slovačke, stručna institucija koja je realno i formalno nezavisna od vlade i koja se - pogotovo za tu svoju apolitičnost i nezavisnost - radovala (i do danas se raduje) ekstremno visokoj mjeri povjerenja slovačke javnosti.

Istina je da je svjetska financijska i europska dužnička kriza u razdoblju 2008. - 2012. onemogućila ili u najmanju ruku udaljila objektivniju ocjenu ispravnosti analiza o prednostima i nedostatcima eura za Slovačku.

U izračun zajedničkih karakteristika Hrvatske i Slovačke treba u zaključku obuhvatiti još jednu, a to je OBVEZA uvođenja eura. Za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva i Danske, sve nove zemlje članice su se obvezale na uvođenje eura još u Pristupnom sporazumu s EU. Tako da nemamo mogućnost reći “ne” uvođenju eura. Ključnu zadaću u tome će odigrati realističnost određenog termina i dovoljno vremena za pripremu. No sasvim će sigurno u tom procesu proći jedan izborni ciklus pa je tako konsenzus dominantnih političkih snaga pri određivanju termina neizbježan. Upravo je zato mnogo onih koji imaju što reći na tu temu. I stoga treba početi raspravljati što prije.

Igor Barát je bivši opunomoćenik Vlade Republike Slovačke za uvođenje eura (2007. - 2009.)