PIŠE SUZANA BARILAR

KOMENTAR JUTARNJEG LISTA Državni aparat je golem, shvatili ste?

Zagreb, 180315.Hotel Westin.Konferencija o ucinkovitom upravljanju u javnom sektoru. Konferenciju je otvorio ministar financija Boris Lalovac.Na fotografiji: Boris Lalovac.Foto: Davor Pongracic / CROPIX
 Davor Pongračić / CROPIX

Ivan je sredinom 2009. završio studij agronomije. Poslao je tridesetak molbi za posao na različite adrese, mahom privatnih tvrtki. Javio se i na nekoliko natječaja za posao u državnoj službi. Međutim, stizale su mu samo odbijenice. Prolazili su mjeseci, a on je i dalje bio bez posla i bez novca. Bio je jedan od oko 300 tisuća nezaposlenih, koliko je ih krajem 2009. bilo na zavodu za zapošljavanje. A onda, u siječnju 2010., tadašnja HDZ-ova Vlada osnovala je Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agenciju preko koje se novac iz fondova Europske unije trebao prelijevati u hrvatske gospodarske projekte.

Prava prilika za agronoma Ivana.

Samo je čekao natječaj jer Agencija je trebala zapošljavati nešto više od 500 ljudi. Iako je najveći dio zaposlenika u novu agencije prebačen iz drugih državnih institucija, ipak se otvorio prostor za nova zapošljavanja. U lipnju je objavljen prvi natječaj kojim su tražili oko 40 revizora, voditelja odsjeka, savjetnika...

Naravno da je Ivan poslao molbu. Priliku za posao nije želio propustiti jer za to je bilo barem 6 tisuća razloga. Toliko je, naime, trebala biti njegova početnička plaća.

Imao je sreću što je njegov otac poznavao jednog utjecajnog hadezeovca. Pa je Ivanova molba dobila “poželjnu stranačku preporuku” na natječaju za posao. Ivan je nakon mjesec dana obaviješten da je dobio posao.

Ova je priča samo ilustracija koja zorno pokazuje kako su u Hrvatskoj državne agencije, zavodi, instituti... - a imamo ih, prema najnovijim službenim podacima iz Vlade, ukupno 187 - nerijetko služili kao mjesta za zapošljavanje svojih.

I zato kad danas ministar financija Boris Lalovac zdvaja nad činjenicom da sve te državne institucije zapošljavaju čak 26 tisuća ljudi i godišnje troše oko 70 milijardi kuna, te da ih pod hitno treba srezati i staviti pod kontrolu jer i “agencije trebaju živjeti kako živi hrvatski narod”, možemo samo reći: ministre, pa gdje ste bili dosad?

Odnosno bolje bi bilo reći: gdje je bila Vlada, i ova i bivše?

Jer nitko te silne agencije i zavode nije osnivao tajnim dogovorima, nitko ljude koji u njima rade nije zapošljavao na “crno” nego na regularnim javnim natječajima, koji su se doduše ponekad zaobilazili, kao recimo u državnoj tvrtki APIS gdje je od 2012. zaposleno 115 ljudi, od čega njih čak 40 sa stranačkom iskaznicom SDP-a.

Čude se danas u Milanovićevoj Vladi kako u tim agencijama šefovi imaju veće plaće nego njihovi kolege koji rade u ministarstvima, kako imaju čak 1534 službena automobila od kojih se neki koriste ne za obavljanje posla, nego samo kako bi se neki vozili na posao i s posla...

I predsjednik Vlade Zoran Milanović prije nekoliko dana je izjavio da se slaže s rezanjem plaća u agencijama i da se time trebaju ozbiljno pozabaviti. Da ne znamo ono što znamo, takvu njegovu izjavu svakaku bismo mogli pozdraviti. A znamo da su sve agencije i zavodi osnivani temeljem odluka onih koji sjede u Banskim dvorima, najviše njih tamo negdje od 2003. godine, no sve odluke o osnivanju uvijek su bile javno dostupne. Agenciju za obalni linijski promet, na primjer, 2006. godine u Split je osobno došao otvoriti tadašnji premijer Ivo Sanader.

Osim toga, u većini agencija odnosno njihovim upravnim vijećima sjede državni dužnosnici koje je tamo delegirala Vlada, i koji su upoznati s plaćama zaposlenih, brojem automobila, najamninom za prostore u kojima rade, ostalim materijalnim troškovima... Svemu onome što se danas opet našlo na tapeti kao argument gdje se može uštedjeti barem milijarda kuna.

A znamo i da smo prije nešto manje od tri godine od Milanovića i njegovih ministara slušali istu ploču koju slušamo i danas. I tada su ministri Kukuriku Vlade najavljivali konačno uvođenje reda u agencije. Tražili su se podaci o plaćama, govorilo se o njihovom uslađivanju s onima ostalih zaposlenih u državom sektoru, najavljivalo spajanje nekih, a ukidanje drugih agencija.

Kao šlag na torti, krajem rujna 2013. Vlada je usvojila “Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. - 2016.” u kojima se kao jedna od mjera navodi racionalizacija broja i troškova državnih agencija.

Pa je onda u siječnu 2014. potpredsjednica Vlade Milanka Opačić najavila da će biti spojeno 16 agencija i zavoda, a jedna ugašena. Rok za ostvarenje zacrtanog bio je kraj 2014. godine. Valjda da utvrde gradivo. Onda je sve to krajem ožujka, prije točno godinu dana, ponovio i tadašnji ministar financija Slavko Linić. I on je objašnjavao da je “Vlada formirala tim za strateške reforme, a jedna od njih je i reforma institucija pa tako i državnih agencija, zavoda i instituta.

To je projekt koji je Vlada manje-više dovršila i do kraja ove godine će se provesti mnoge uštede, a to znači spajanje nekih agencija, ukidanje instituta koji nemaju uvjeta za rad jer nemaju dovoljno stručnog kadra. Sve te mjere vidjet će se već u proračunima za 2015. i 2016. godinu.” No, dočekali smo i 2015., a od pompozno najavljivanog plana realizirano je samo jedno spajanje agencija.

A u ožujku je ponovno na scenu stupio ministar financija. Doduše, ovaj put to nije Linić već Lalovac, ali poruke su iste - uštedjet ćemo na agencijama, zavodima i institutima.

Da se razumijemo, nisu niti bivše vlade bile cijepljenje od najava o uštedama na agencijama. I Jadranka Kosor, godinu dana nakon preuzimanja premijerske palice, “nije mogla vjerovati” kada je crno na bijelo vidjela da samo državnih agencija ima više od 90, a da je svaki peti njihov zaposlenik - šef!

Pa se i ona bacila na njihovu racionalizaciju. U srpnju 2010. spojila je ili ukinula desetak agencija. Tada joj je to “savjetovala” Europska unija, kao što sada Milanovićevoj Vladi iste savjete daje Europska komisija. No, i njena je akcija počela nekoliko mjeseci prije kraja mandata, baš kao i ova sadašnje Vlade, čije rezulatate još ne vidimo.

Ubrzo će se pokazati je li najnovija priča o racionalizaciji agencija samo još jedna predstava za javnost u izbornoj godini, jer birači su pokazali da ih najviše muči glomazan državni aparat, ili je Vlada konačno spremna provesti tu krupnu reformu. Budući da je izborna godina, izglednije je očekivati da ćemo i sljedećg ožujka od ministra financija, tko god on bio, slušati najave o - racionalizaciji agencija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 05:01