REAKCIJA NA TEKST U JUTARNJEM

KINESKO VELEPOSLANSTVO 'Nećemo dopustiti da manjina iz Hong Konga ruši Kinu'

Kinesko veleposlanstvo reagira na tekstove objavljene u Jutarnjem listu o demonstracijama u Hong Kongu
 AFP

Počevši od 28. rujna, neki ljudi u Hong Kongu započeli su nezakonitu akciju pod imenom “Occupy central”, što je dovelo do zagušenja prometa, obustave nastave u školama i problema u radu trgovina, pada broja turista, kao i do pada dionica na tržištu. Opći nered izazvao je zabrinutost i ljutnju većine Hongkonžana. Pod pritiskom javnog mnijenja sudionici “Okupacije” su smanjili svoje djelovanje, tako da su neke srednje i osnovne škole već nastavile s nastavom, kao i trgovine s radom. U raspravi koja se u honkonškom društvu vodi oko izbora novog guvernera, jednoj maloj skupini ljudi stalo je samo do političkih ciljeva. Oni se pozivaju na “međunarodne kriterije” umjesto da se vode Temeljnim zakonom o Specijalnoj upravnoj regiji Hong Kong. Kakva je, međutim, stvarna situacija u Hong Kongu.

Godine 1997., 30. lipnja, u Hong Kongu je isteklo 150 godina britanske kolonijalne vladavine i Hong Kong se vratio Kini sa statusom Specijalne upravne regije nad kojom Kina ima suverenitet i samim time i neupitna upravna prava. Centralna vlada se u provedbi upravljačkih prava oslanja na Temeljni zakon prema kojemu se u njezinoj izravnoj ovlasti nalaze vanjska politika i obrana, dok se guverneri i drugi ključni dužnosnici imenuju prema odgovarajućem zakonu. U ovlasti Specijalne upravne regije Hong Konga ulazi da “honkonški građani upravljaju Hong Kongom, s visokim stupnjem autonomije”. Upravljačke ovlasti Centralne vlade i honkonški visoki stupanj autonomije idu ruku pod ruku, uzajamno se nadopunjuju kako bi se uspješno osigurala provedba politika “jedna država, dva sustava”.

Slijedom Temeljnog zakona, izbor guvernera HK zasniva se se na stvarnim prilikama u Specijalnoj upravnoj regiji Hong Kong. Krajnji je cilj izabrati upravljačko tijelo koje posvemašnje predstavlja građane HK poštujući demokratska biračka prava. Prema Temeljnom zakonu poticanje razvoja politike spada u ovlast Unutarnjih poslova NR Kine, što znači da će o tome odlučivati Centralna Vlada NR Kine i građani Specijalne upravne regije Hong Kong.

Od 4. 12. 2013. do 3. 5. 2014., vlada Specijalne upravne regije HK za izbor guvernera 2017., kao i za kreiranjezakonodavnog tijela 2016. uvela je opsežno i temeljito ispitivanje javnog mnijenja. Građani Hong Konga nadaju se da će na općim izborima 2017. izabrati svog guvernera, te je postignut opći konsenzus među građanima da izbori za guvernera moraju odgovarati Temeljnom zakonu Specijalne upravne regije HK i vezanim odlukama zastupnika Svekineskog narodnog kongresa i da budući guverner mora biti čovjek koji voli i Kinu i Hong Kong.

Svekineski narodni kongres razmotrio je 31. kolovoza “Odluku o pitanju vezano uz način izbora guvernera Specijalne upravne regije HK i izbora zakonodavnog tijela 2016.”. Počevši od 2017., guverner Hong Konga će se birati na općim izborima. Uobičajena procedura je: sastaviti široko predstavničko tijelo koje čini 1200 građana Hong Konga, koje će demokratskim načelom izabrati dva do tri kandidata, potom će općim biračkim pravom glasa građani HK izabrati jednog za guvernera, kojeg potom službeno imenuje Centralna vlada.

Kolonijalna vladavina Engleske u Hong Kongu završila je 1997., do tada je hongkonškog guvernera 150 godina izravno imenovala i slala Velika Britanija, gdje građani Hong Konga nisu imali nikakvo pravo glasa. Pet milijuna honkonških građana s pravom glasa moći će 2017. birati temeljem “jedan čovjek, jedan glas”, što predstavlja ne samo veliku reformu i novinu u upravljačkom sustavu Hong Konga, već i veliki povijesni napredak u razvoju hongonške demokracije.

Pojedini članovi hongkonškog društva pokušavaju staviti po strani Temeljni zakon, i slijediti tzv. međunarodne kriterije pri čemu se služe terminom “građani nominiraju”, i prijete da će okupirati “centar Hong Konga” pokušavajući unijeti nemir u društvo i paralizirati gospodarstvo Hong Konga. “Međunarodni standardi” o kojima ovi članovi pričaju odnose se na 25. članak “Međunarodne povelje o građanskim i političkim pravima” u kojoj se govori o različitim građanskim pravima, među kojima je posebno specifičan Članak 25 prema kojem biračko pravo nije opće građansko pravo, već političko pravo.”

Ponajprije, svaka država za sebe ima tijelo koje definira politička prava, tako da ovi kriteriji uopće nisu jednaki. Nadalje, politička prava regulirana su zakonom, nisu naravna prava. Sadržaj biračkih prava, izborni postupak i provedba određeni su posebnim zakonom. Biračka prava ostvaruju se prema izbornom zakonu svake pojedine države. Iz toga proizlazi da se u Članku 25 samostalna biračka prava i biračka prava općenito temelje na istom principu, ali ona ovise o stvarnim okolnostima svake države i područja. U Članku 45 Temeljnog zakona postoji odredba koja se izravno odnosi na stvarne okolnosti Hong Konga: Guverner se bira na temelju nominacije Odbora i demokratskim općim izborima.

Pojedini ljudi iz Hong Konga ne govore o općem pravu glasa povezujući ga s Temeljnim zakonom, već pričaju o “međunarodnim standardima” za izbore, dok u stvarnosti govore o svojim “osobnim standardima”. Takvim govorom i ponašanjem oni rasipaju energiju na rasprave o nerealnim prijedlozima, koristeći netočnu definiciju “međunarodnih standarda” kako bi zbunili ljude oko važnih koncepata, dok se istovremeno ne raspravlja o problemima koji bi trebali dobiti pravu pozornost. Kontroverze oko pitanja biračkog prava u Hong Kongu traju skoro tri desetljeća. Sami izbori i demokracija pritom nisu upitni, riječ je o borbi za stjecanje upravljačkih prava nad Specijalnom upravnom jedinicom Hong Kong. Mali broj ljudi u Hong Kongu danas, 17 godina nakon odlaska Britanaca, ne prihvaća da je Hong Kong vraćen pod suverenitet Kine. Oni ne prihvaćaju da Centralna vlada ima upravljačka prava nad Hong Kongom i koriste “alternativna tumačenja” politike “jedna država, dva sustava” i Temeljnog zakona Spec.up.regije HK, te primaju pomoć od vanjskih sila kako bi unosili politički nemir, usmjeren protiv kineskih centralnih vlasti.

Kad je riječ o pitanju općih izbora, njihovi prijedlozi i ideje mogu se sažeti u jednoj rečenici: oni žele da njihov predstavnik obnaša dužnost guvernera, da on bude izvršna vlast. To se ne može dozvoliti. Kada bi se to dozvolilo, nanijela bi se velika šteta upravljačkim pravima Centralne vlade, naštetilo bi se suverenosti zemlje, ugrozila sigurnost i razvoj, kao i opće blagostanje i stabilnost u HK. Pojedini ljudi u HK htjeli bi da Centralna vlada napravi kompromis prema zahtjevima ove manjine, gdje su njihova polazina stajališta i težnje pozitivne, ali ako se prepoznaje politička namjera u ovom pitanju izbora, jasno se uočava da sukob oko izbora ima veze s daleko ozbiljnijim pitanjem suverenosti, oko čega nema kompromisa.

Trenutno najveći problem Hong Konga je da pojedini ljudi iskorištavaju izbore kako bi unijeli nemire i pažnju građana HK premjestili na politički plan čime bi zaustavili gospodarski napredak i poboljšanje života građana. Odluka Svekineskog narodnog kongresa pokazuje veliku odlučnost kineske Centralne vlade u rješavanju ovog ozbiljnog pitanja, kojoj je cilj da se stanovnici HK vrate svom redovnom životu i da svu energiju ulažu u razvoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 06:42