Kako se Kina iz metafore pretvara u važnog hrvatskog ekonomskog partnera

Imamo znanstveni odgovor na pitanje što o Kini, prvoj trgovinskoj sili i drugoj ekonomiji svijeta te važnom ulagaču u Europu, misle građani i građanke Hrvatske. Kinesko veleposlanstvo naručilo je od GfK Hrvatska istraživanje o percepciji Kine i kineskog naroda u hrvatskoj javnosti. To je važan korak naprijed jer više ne moramo nagađati što Hrvatska misli o kineskom sportu, politici i ekonomiji. Dobra statistika i istraživanja javnog mnijenja bolje su za razumijevanje dviju zemalja od metafora i pridjeva “impresivna”, “nama daleka Kina” i slično. U Hrvatskoj su procjene Kine pozitivne. Ovo istraživanje,provedeno na reprezentativnom uzorku hrvatske populacije (1000 ispitanika) u veljači, pokazalo je da hrvatska javnost, 89 posto, vidi odnose s Kinom kao prijateljske, što Vladi čini čvrst temelj da više koristi mogućnosti koje pruža kineski razvoj.

Da će utjecaj Kine na svijet rasti u budućnosti uvjereno je 90 posto ispitanika, dok većina ulogu Kine u jugoistočnoj Europi ocjenjuju većom nego ranijih godina, ali je 60 posto ispitanika još ne vidi “velikom”.

Hrvatska javnost u velikom postotku, 65 posto, vidi marljivost i sposobnost Kineza i Kineskinja kao glavni razlog kineskog razvoja u prošla četiri desetljeća, a njih 32 posto misli da je za fascinantan ekonomski napredak Kine zaslužno sposobno vodstvo Komunističke partije Kine. Dio hrvatske javnosti smatra kako iza kineskog napretka stoji jeftina radna snaga i njezino iskorištavanje. Prosječna mjesečna plaća u Šangaju je 1135 dolara i veća je od onih u nekim najnovijim članicama Europske unije. Danas kineske plaće rastu od inovacija i konkurentnosti u proizvodima visoke tehnologije. U prošloj godini kineski znanstvenici objavili su prvi put više znanstvenih publikacija od američkih kolega.

Rezultati GfK-ova istraživanja otvorili su više važnih prozora za pogled u hrvatsko-kineske odnose i pokazali gdje sve postoji prostor za njihovo unapređivanje. Kineska ulaganja u hrvatsku infrastrukturu i ekonomiju imaju 86 postotnu podršku hrvatske javnosti koja je, na pitanje GfK da imenuje područja koja imaju potencijal daljnje suradnje, na prvo mjesto stavila izgradnju nove infrastrukture, poput mostova i slično. Uz to, 66 posto javnosti izdvaja turizam kao važno područje jačanja ekonomske suradnje dviju zemalja, ali i internetsku trgovinu.

Ovdje imamo veliko slaganje mišljenja javnosti i premijera Andreja Plenkovića koji je dosad više puta naglasio ambicije Vlade da Hrvatsku oblikuje kao važnu točku za kineske turiste. Za razvoj turizma u tom pravcu posebno su, pokazalo je istraživanje, zainteresirani u Dalmaciji. Razlog zašto kineska ulaganja u Hrvatsku nisu veća, 50 posto građana nalazi u hrvatskoj birokraciji. To je, naravno, jaka poruka Vladi, za koju je javno mišljenje važan element, da razmisli o mjerama i politikama kojima će umanjiti prepreke kineskim ulaganjima. Dio javnosti, 16 posto, misli da su kineska ulaganja niska i zato što hrvatska Vlada nije zainteresirana, dok 14 posto javnosti smatra kako se odluke o kineskim ulaganjima u Hrvatsku donose u Bruxellesu.

Hrvatski građani predviđaju da dvije zemlje čekaju sjajni odnosi u budućnosti. Naime, njih 61 posto očekuje da će Kina, nakon Njemačke, biti najvažniji ekonomski partner Hrvatske u idućem desetljeću! Mnogo ispitanika vidi Kinu kao pouzdanog partnera. Čini se da nakon ovih podataka hrvatskoj Vladi ostaje kao dugoročni posao razvijanje ekonomskih odnosa Hrvatske s Kinom.

Više od pola hrvatske javnosti, 57 posto, ima opće znanje o kineskim reformama i otvaranju svijetu, dok je znanje o posebnim ekonomskim regionalnim i globalnim inicijativama Kine skromnije. Hrvatska već šestu godinu sudjeluje kao partner unutar diplomacije “16 plus 1”, ali je znanje o toj suradnji u javnosti relativno nisko. Za “16 plus 1” čulo je 19 posto ispitanika.

O strateškoj globalnoj inicijativi kineskog predsjednika Xija Jinpinga za zajednički razvoj Kine, Azije, Europe i Afrike “Jedan pojas, jedan put”, a čiji je Hrvatska partner od svibnja 2017., znanje ima 15 posto javnosti. Obje inicijative razvijaju se u sinergiji i predstavljat će u idućim godinama važan prostor hrvatske diplomacije i biznisa u građenju snažnijih ekonomskih veza s Kinom u multilateralnom kontekstu. Za kinesku i hrvatsku akademsku zajednicu i poslovna udruženja ovi podaci pokazuju kako postoji potreba za akademsko-poslovnim savezništvom koje će na osnovi činjenica širiti znanje o tim oblicima suradnje.

Primjećuje se i pad asocijacija hrvatskih građana o vezanosti Kine uz proizvode opće potrošnje slabe kvalitete. Većina hrvatskih građana, 66 posto, smatra da su kineski proizvodi srednje kvalitete. Taj trend vidljiv je i u drugim zemljama što je pokazalo istraživanje Pew Research Centera o percepciji Kine u svijetu iz 2017.

Istraživanje ima još jednu važnu poruku za kineski biznis: kineske kompanije slabo su poznate hrvatskim kupcima. Većina ispitanika, 56 posto, ne zna ni jednu kinesku kompaniju, a njih 20 posto zna za Huawei. Za China Road and Bridge Corporation (CRBC), koja je dobila posao izgradnje Pelješkog mosta, zna vrlo malo ljudi, što bi se moglo promijeniti kada CRBC počne gradnju mosta. Hrvatska javnost izrekla je u ovom istraživanju neke važne stvari koje se ne mogu zanemariti i pokazala kako je njezino mišljenje o odnosima Kine i Hrvatske koherentno, da razumije poziciju Kine u svjetskom poretku, da želi produbljivanje ekonomskih odnosa s Kinom. Sada je red na hrvatskoj strani da za aktivnije odnose s Kinom istraži što Kina misli o Hrvatskoj.