PIŠE ŽELJKO TRKANJEC

DEBAKL REFERENDUMA U MAKEDONIJI 91% izašlih glasovalo ZA, ali odaziv je bio slab. Sve je ostalo isto, proces se nastavlja i ovisit će o jednom čovjeku

 
Zoran Zaev nakon objave prvih rezultata
 REUTERS

Referendumu u Makedoniji kojim je javnost trebala dati podršku sporazumu o promjeni imena koji je potpisan s Grčkom doživio je debakl: na njega je izašlo manje od 40 posto birača (da bi referendum bio valjan potreban je izlazak pola biračkog tijela).

Ovog je ljeta na Prespanskom jezeru potpisan sporazum kojim je trebala biti uklonjena prepreka svih prepreka na putu Makedonije prema članstvu u NATO-u (trebala je ući s Hrvatskom 2008. godine) i EU (ima status kandidata od 2004. godine). Rješenje utvrđeno sporazumom nije bilo posebno inovativno, Republika Sjeverna Makedonija je predložena još 1994. godine. Ali tad su desni krugovi minirali dogovor objavivši ime prije nego što je to mogao napraviti predsjednik Kiro Gligorov.

Nakon što su birališta zatvorena makedonski premijer Zoran Zaev je objavio očekivano: savjetodavni referendum je propao, ali se proces promjene imena države nastavlja. Prema prvim informacijama 91 posto izašlih glasao je “Za” što je dostatna većina da se govori o “glasu naroda”. U parlamentu Zaev nema dovoljno ruku za dvotrećinsku većinu kako bi promijenio ustav (omjer snaga je 61:59, iako je u međuvremenu dio oporbe stao na stranu prihvaćanja sporazuma). Tako da je situacija i dalje ista kao i prije referenduma.

Odgovor na pitanje zašto su Makedonci tako mlako reagirali na referendum nije jednoznačan. Većinom su znali da će se proces promjene imena nastaviti neovisno o rezultatu, dio je poslušao predsjednika Gjorgea Ivanova da ne izađu na referendum, dio je ostao u nedoumici jer je glavna opozicijska stranka VMRO-DPMNE ublažila svoju retoriku (oni su bili u stvarno shizofrenoj situaciji: protive se sporazumu, ali ne i ulasku u EU i NATO), dio bio revoltiran najavama Albanaca da će svi izaći i glasati za. Nije nevažan ni utjecaj negativne propagande iza koje stoji Moskva, kao i izuzetno glasna kampanja proruskih snaga u Makedoniji.

Promijenilo se dakle nije ništa, proces će se nastaviti i ovisit će o sposobnosti premijera Zaeva da u Sobranju (makedonski parlament) pribavi još ruku da može izglasati promjenu ustava. A to smo znali i u subotu.

5651614 30.09.2018 A man casts his ballot at a polling station during a referendum in Skopje, Macedonia, September 30, 2018. Macedonians come to a referendum to vote for changing their country’s name to North Macedonia that will end an old dispute with neighbouring Greece and pave the way to NATO membership.  Sputnik, Image: 389131918, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Sputnik
Profimedia, Sputnik

Zadovoljni ishodom:

Rusija, jer neuspjeh referenduma usporava proceduru promjene imena i pokazuje da postoji snažan otpor javnosti što znači i dobivanje novog vremena i prostora u kojem bi se moglo raznim mehanizmima osigurati da taj proces propadne pa da Makedonija ne ode pod kišobran NATO-a.

Srbija, jer pitanje njihovih odnosa s Kosovom neće ostati ključnim geopolitičkim problemom na Balkanu. Uz sve navedeno za Rusiju.

Gjorge Ivanov, predsjednik Makedonije, jer se može pozivati na velik utjecaj u javnosti koja je slijedila njegov apel da ne izađu na referendum.

Nezadovoljni ishodom:

VMRO-DPMNE, jer da je referendum prošao mogli bi se izvlačiti na “volju naroda” te tako progutati svoje protivljenje sporazumu tijekom rasprave u Sobranju. I ostati protivnici sporazuma s Grčkom, ali podržavatelji ulaska u NATO i EU. I pokazati se u pozitivnom svjetlu pred partnerima iz Europske pučke stranke.

Vlada i premijer Zaev, jer bi s referendumskim “Za” imali temelj na kojem bi mogli nastaviti pritisak na članove Sobranja da izglasaju promjene ustava.

Atena, jer dodatno rastezanje ratifikacije sporazuma u Makedoniji stvara probleme vladi. Naime, u proljeće su izbori u Grčkoj i premijer Alexis Tsipras je planirao ratificirati sporazum prije kampanje.

Kina, jer dodatne komplikacije oko imena mogu izazvati političke tenzije koje bi otežale njihov plan spajanja luke u Pireju sa Srednjom Europom za izvoz svoje robe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 10:32