DA, TO JE MOGUĆE: UŽIVATE U OKUSIMA, A KILOGRAMI PADAJU Ovo je 10 razloga zašto je ta vrsta prehrane bolja od ostalih

Prehrana na mediteranski način smatra se jednim od najboljih cjelovitih načina prehrane, jer njezina vrijednost nije samo u odabiru namirnica, nego i u životnom stilu povezanom s takvim načinom prehrane. Mediteranska prehrana, ili dijeta, pogoduje zdravlju krvnih žila, srca i mozga, prevenciji tumora te prevenciji i kontroli dijabetesa, ali i gubitku kilograma.

Mediteranska dijetna piramida temelji se na voću, povrću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama i grahoricama, orašastom voću, maslinovom ulju, začinskom bilju; nekoliko puta tjedno jede se riba i plodovi mora, umjereno se uživa u peradi, jajima, siru i jogurtu, a slastice i crveno meso čuvaju se za posebne prigode. Dopušten je i koji gutljaj crnog vina, uz dodatak tjelesne aktivnosti. Prema količini proteina, ugljikohidrata, masnoća i ostalih nutrijenata mediteranska je prehrana unutar preporučenih smjernica. Mediteranska prehrana nije oblikovana kao redukcijska dijeta, no uz dugoročno pridržavanje njenih smjernica postaje jedan od najkvalitetnijih modela za gubitak prekomjerne tjelesne mase. Bogata je okusima, koje joj daju povrće, umaci za ribu s maslinovim uljem i češnjakom te začinsko bilje poput origana, bosiljka, ružmarina... Mediteranska je prehrana raznolika i dinamična i omogućava uživanje u hrani, a ne odricanje i jednoličan jelovnik. Osim toga, u mediteranskoj prehrani prednost se daje izvornom obliku namirnica te njihovoj jednostavnoj pripremi čime se čuvaju nutritivna i organoleptička svojstva namirnica. Pobrojali smo njene najvažnije prednosti.

1. Nema brojanja kalorija

Uz mediteranski način prehrane nama brojanja kalorija ili izbacivanja određenih skupina hrane. Umjesto toga, loše masti mijenjaju se onima zdravima za srce: maslinovo ulje koristi se umjesto margarina, riba se jede umjesto mesa, uživa se u okusima svježeg voća umjesto u prezaslađenim desertima i jede se obilje povrća i grahorica. Orašasti plodovi su dozvoljeni, ali dovoljno ih je pojesti šaku dnevno. Može se jesti cjeloviti kruh i piti vino u umjerenim količinama.

2. Hrana je svježa

Kada jedete kao ljudi s Mediterana, tada ne jedete smrznutu hranu i ne hranite se po fast food restoranima. Fokus je na svježoj, sezonskoj hrani pripremljenoj na jednostavan način. Primjerice, napravite ukusnu salatu od špinata, krastavaca, rajčica, s dodatkom crnih maslina i feta sira.

3. Možete jesti kruh

Birajte onaj od cjelovitih žitarica. Kruh i tjestenina od cjelovitih žitarica imaju više proteina i minerala i općenito su zdraviji od onih pripremljenih od bijelog brašna. Isprobajte kockice cjelovitog kruha umočenih u maslinovo ulje, s humusom (namaz od slanutka) ili tahinijem (namaz od sezama).

4. Dobre masnoće

Masnoće koje čine izuzetno dobro srcu glavna su odlika mediteranske prehrane. Što su dobre masnoće? Nalaze se u orašastim plodovima, maslinama i maslinovom ulju. Ove nezasićene masnoće ne samo da će dati dobar okus hrani, nego i pomažu u borbi protiv raznih vrsta bolesti, od dijabetesa pa do raka. Prednost maslinovog ulja u odnosu na klasična biljna ulja bogata višestrukonezasićenim masnim kiselinama je u njegovoj stabilnosti koju može zahvaliti jednostruko nezasićenoj oleinskoj kiselini i antioksidansima. Valja birati ekstra djevičansko maslinovo ulje, jer način na koji se dobiva (hladnim prešanjem) čuva vrijedne sastojke i osigurava istinski organoleptički doživljaj.

5. Jelovnik je golem

Mediteranska prehrana se ne ograničava samo na standardne namirnice iz Grčke i Italije. Ona obuhvaća i Hrvatsku, Francusku, Španjolsku, Tursku, ali i Egipat, Tunis i druge zemlje. Držite se osnove: riba, kvalitetni mliječni proizvodi, povremeno svijetlo crveno meso, puno svježeg voća i povrća, maslinovog ulja i cjelovitih žitarica.

6. Jednostavna priprema

Mnoga se mediteranska jela brzo i jednostavno pripremaju. Primjerice, grčka jela često su male plate (koje nazivaju meze). Kako biste napravili svoju kućnu mezu i visokokvalitetan obrok na tanjur posložite malo sira, maslina, oraha, dodajte začina, prelijte maslinovim uljem i narežite kockice cjelovitog kruha.

7. Može i malo vina

Pijenje crnog vina uz obroke je uobičajeno u mnogim mediteranskim zemljama, a prostor za blagovanje je ležeran, često se jede u društvu. Mnoge su studije pokazale da su jedna čaša vina za žene i do dvije čaše vina za muškarce dobre za srce. Crno vino, češće na Mediteranu, bolje je za zdravlje od bijelog vina. Konzultirajte se s liječnikom da vidite je li čaša crnog vina dnevno dobra za vas.

8.Možete smršavjeti

Može se pomisliti da je pravo čudo izgubiti na težini jedući orahe, sir i ulje. Ali ove mediteranske osnove i stil jedenja koji podrazumijeva polako konzumiranje hrane pružit će osjećaj sitosti i zadovoljstva. Redovita tjelesna aktivnost pomoći će da zadržite zdravu težinu i također je važan dio svakodnevnog života.

9. Srce će biti zahvalno

Gotovo sve što se konzumira u mediteranskoj prehrani dobro je za srce. Maslinovo ulje i orasi pomažu u smanjenju razine “lošeg” (LDL) kolesterola. Voće, povrće i grah pomoći će zdravlju krvnih žila. Riba pomaže smanjiti razinu triglicerida i vrijednosti krvnog tlaka.

10.Britki i oštroumni

Iste namirnice koje štite srce dobre su i za mozak. Uz mediteransku prehranu ne jedete loše masnoće i procesuiranu hranu koja može uzrokovati upalu u organizmu. Mediteranska prehrana prepuna je antioksidansa i čuva mozak.