ČOVJEK U SPECIJALNOJ MISIJI Prgometov cilj nije pobijediti Bandića. On je od Plenkovića dobio jedan sasvim drugačiji zadatak!

Kandidiranje Drage Prgometa za gradonačelnika Zagreba spada u najznačajnije unutarstranačke poteze koje je premijer Andrej Plenković povukao od kada je stupio na čelo HDZ-a. Ovaj potez govori da ne namjerava biti maneken na čelu stranke, već istinski želi njome upravljati i dati joj novi, umjereniji i zdraviji politički smjer. Stoga su sve rasprave i analize kako Prgomet ne može pobijediti aktualnoga gradonačelnika Milana Bandića i prijetnje da će poraz na lokalnim izborima u Zagrebu ići na dušu Plenkoviću - promašene. HDZ je podršku birača u Zagrebu izgubio još u vrijeme Franje Tuđmana, 1995. godine, kada je izazvao zagrebačku krizu jer nije želio priznati rezultate izbora i pobjedu oporbenih stranaka.

Marinu Matulović Dropulić tadašnji je predsjednik Tuđman instalirao na funkciju gradonačelnice tek nakon kupovine dvaju oporbenih vijećnika. Birači nikada HDZ-u nisu oprostili taj grubi nastraj na demokraciju, tim prije što se lokalna HDZ-ova politika nikada nije ogradila od Tuđmanova despotskog pristupa Zagrebu, nego se s vremenom stopila u mrežu formalnih i neformalnih saveza s Milanom Bandićem. S takvim zagrebačkim HDZ-om neozbiljno je razmišljati o pobjedi na predstojećim izborima pa taman da je Plenković za gradonačelnika kandidirao samog papu Franju.

Od Prgometa se ne očekuje da postane idući gradonačelnik Zagreba, a težinu njegove kandidature treba vagati unutar HDZ-a. Što se Zagreba tiče, izborom Prgometa realno je očekivati HDZ-ov odmak od Milana Bandića i svega što on u političkom smislu simbolizira. Dakle, distanciranjem od Bandića koji je još do jučer računao na HDZ-ovu podršku (što bi i dobio da je šefu gradske organizacije Andriji Mikuliću ostavljeno voditi zagrebačku politiku HDZ-a), stranka se ima priliku simbolički ograditi od politike uhljebništva, nepotizma, autoritarnog vladanja glavnim gradom i korupcije koja Bandiću u vidu sudskih postupaka visi nad glavom.

Ne treba smetnuti s uma da se zaokret HDZ-a u Zagrebu praktično nadovezuje na zadarsku priču o lokalnim izborima iz koje se povukao jedan od najtvrđih HDZ-ovih oraha, Božidar Kalmeta. I u slučaju Kalmete šef HDZ-a Plenković dugo nije donosio odluku, i tko zna kakve su se sve bitke vodile ispod površine i tko je sve lomio koplja, ali je Kalmeta na kraju odstupio. Za stranku to može značiti gubitak izbora u Zadru, ali je na drugoj strani dobitak dvostruki - Plenković slabi opozicijsku struju u HDZ-u i istodobno šalje poruku da više ne može promovirati ljude kojima se sudi zbog optužbi za kriminal.

Izbor Prgometa za predizbornu utrku u Zagrebu ima dodatnu komponentu, a ona se, slučajno ili ne, nadovezala na otkaz Ladislavu Ilčiću iz Hrasta koji se nakratko uhljebio na savjetničkoj funkciji ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera. Otkazom Ilčiću predsjednik HDZ-a je s razlogom uznemirenoj javnosti kazao da u HDZ-u neće uzgajati rigidne klerikalne frakcije koje će ulaziti u kapilare izvršne vlasti i nametati politiku suzbijanja ljudskih prava, osobito žena, LGBT skupina, te nametati ultrakonzervativni katolički pristup u obrazovanju, statusu obitelji, spolnom odgoju... Naprotiv, pošto se ljutiti Ilčić u osvetničkom zanosu okomio na HDZ-ova kandidata za gradonačelnika Varaždina, Damira Habijana prozvavši ga za "nekršćanski način života", Plenković je odgovorio dodatnom podrškom Habijanu.

Kad je riječ o Prgometu, stoji primjedba HDZ-ove unutarstranačke oporbe da je on u godinu dana promijenio tri političke stranke i pokušao koalirati sa Zoranom Milanovićem. Istina je, međutim, da Prgomet pojedine HDZ-ovce ne žulja zbog toga, nego je poanta u razlozima zbog kojih je Prgomet napustio HDZ. Riječ je o neslaganju s politikom bivšeg stranačkog šefa Tomislava Karamarka i nemogućnosti da kao potpredsjednik HDZ-a imalo na nju utječe. Dok su drugi u stranci spuštali glave i gledali u pod, Prgomet se otvoreno protivio Karamarkovu izvlačenju aveti Drugoga svjetskog rata, radikalnoj desnoj retorici koja je išla do ruba rehabilitacije ustaštva, polariziranju društva i stvaranja atmosfere grča i stalnih tenzija.

Jedini je iz HDZ-a pozvao branitelje koji su prosvjedovali pred resornim Ministarstvom da poštuju institucije, ne pridonose podjelama u društvu i da se institucionalno bore za svoja prava. Protiv volje i ukusa Karamarka kao potpredsjednik HDZ-a, zalagao se za uvođenje preferencijalnoga glasanja na parlamentarnim izborima, bio je protiv izbacivanja Jadranke Kosor iz HDZ-a i stalno ukazivao na forsiranje ideoloških pitanja i zanemarivanje gospodarstva. Karamarko mu je zabranio unutarstranačke nastupe pa je Prgomet istupio iz stranke.

Plenković ga je vratio u HDZ, a sada mu je dao prostor za provođenje politike zbog koje je bio izguran iz stranke. Prgomet se odvažio, no to kako će proći uvelike ovisi o tome koliko će mu dobro Plenković čuvati leđa.