Izraelsko-hrvatskoj idili prethodio dug i trnovit put

Kada je Tel Aviv davne 1997. godine pristao na uspostavu diplomatskih odnosa sa Zagrebom, Hrvoje Šarinić, ondašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike, smatrao je to postignuće svojim najvećim političkim uspjehom.

Godinu dana kasnije u posjet Izraelu otputovao je Mate Granić, koji je tijekom devedesetih, u raznim Tuđmanovim vladama, obavljao dužnost ministra vanjskih poslova.

Tri godine kasnije Izrael je posjetio novi hrvatski predsjednik Stipe Mesić; izraelski predsjednik Moshe Katsav iste je godine uzvratio posjet.

Dolazak Shimona Peresa u Hrvatsku samo je još jedan od dokaza više nego dobrih političkih odnosa između Hrvatske i Izraela.

Današnja hrvatsko-izraelska idila čini nam se gotovo normalnom, iako je aktualnom stanju stvari prethodila teška drama.

Naime, pokojni predsjednik Tuđman u svojoj je knjizi “Bespuća povijesne zbiljnosti” opisao neke od događaja u Jasenovcu riječima koje su doboko uvrijedile Židove.

Kao uvjet za uspostavu diplmatskih odnosa Hrvatske i Izraela, dr. Tuđman morao se formalno odreći tog odlomka u svom magnum opusu.

Drugo, mnogi židovski aktivisti, koji su progonili počinitelje holokausta, nisu bili zadovoljni hrvatskim angažmanom u potrazi za onim Hrvatima za koje se sumnjalo da su sudjelovali u genocidu protiv Židova u Drugom svjetskom ratu.

Treće, ondašnjoj se Hrvatskoj često predbacivala sklonost prema ustaškom političkom naslijeđu.

Trinaest godina poslije uspostave hrvatsko-izraelskih diplomatskih odnosa, svi su ti problemi ne samo riješeni, nego i zaboravljeni.

Između Hrvatske i Izraela trenutno nema nikakvih političkih prijepora. Shimon Peres će, između sastanka s predsjednikom Josipovićem na Brijunima i premijerkom Kosor u Zagrebu, posjetiti Jasenovac, što smatramo iznimno važnim.

Izraelsko-hrvatska gospodarska suradnja mogla bi naglo eruptirati novim investicijama Teve u Plivu, koje bi se trebale dogoditi vrlo brzo.

Naravno, dio hrvatske javnosti drži kako bi naša Vlada i naš predsjednik morali oštrije reagirati na izraelske oružane akcije na Bliskom istoku, no posve je jasno da Zagreb ne želi riskirati nikakvu promjenu sadašnje, više nego pozitivne klime u odnosima s Izraelom. To podjednako vrijedi i za predsjednika i za premijerku, i za SDP i za HDZ.

Dobri odnosi s Izraelom spadaju među nesporne prioritete hrvatske vanjske politike. Posjet predsjednika Peresa Hrvatskoj (koji je trebao trajati četiri dana, da bi se skratio zbog Peresovih državničkih obveza u Izraelu) samo potvrđuje takvo stanje.