Ljubazno su ga pozvali da im održi predavanje u zračnoj bazi na Floridi, a on je hrabro stao pred gomilu visokih američkih časnika i nabrijanih vojnih pilota i bez ustručavanja im rekao: “Gospodo, vaše vrijeme je prošlo. Vrijeme borbenih aviona je završilo. Budućnost su dronovi i besposadni avioni“. Bile su to riječi Elona Muska, direktora Space X-a i izvršnog direktora “Tesle”. Ni to mu nije bilo dovoljno nego je dirnuo i u ponos američke vojne industrije. - F- 35 protiv besposadnog aviona ne bi imao nikakve šanse - poručio je Musk i izazvao lavinu reakcija, uglavnom negativnih, kako predstavnika američke vojne industrije, tako i prekaljenih vojnih pilota i zrakoplovnih časnika.
Blaga je riječ da je Musk ovim svojim riječima uzdrmao ponos američke vojske - borbeno zrakoplovstvo. Jer izaći pred američke vojne pilote i reći im u lice da više nisu potrebni i da su budućnost zrakoplovstva nekakvi žgoljavci s laptopima i konzolama koji na daljinu upravljaju letjelicama, za to stvarno treba imati muda.
Ali Musk je brutalno rekao - istinu. Uz samo jednu ispravku. Dronovi u vojnim operacijama nisu budućnost, oni su sadašnjost.
Nova filozofija ratovanja
Upravo u ovom trenutku svjedočimo novoj filozofiji ratovanja. Sirija je poprište novog sukoba najmodernije tehnologije i tradicionalnog poimanja ratovanja. Umjesto aviona, gomile tenkova, raketnih sustava, Turska je u bitku protiv ruske i sirijske vojske uvela dronove. Rojevi dronova svakodnevno lete iznad sirijskog teritorija i brutalnom preciznošću uništavaju neprijateljsku tehniku i ljudstvo. Posljednji veliki skalp turskih kompjutoraša je uništavanje ruskog protuzračnog sustava Pancir, jednog od najnaprednijih borbenih sustava u ovoj domeni.
Oni koje to zanima na stranici syria war map mogu takoreći uživo pratiti ratna događanja na toj fronti. Svakodnevno mogu vidjeti uspjehe, ali i gubitke turskih dronova. Neupućeni se čude činjenici što Turci gotovo svakodnevno gube bespilotne letjelice. Ali ti gubici su zanemarivi u usporedbi s gubitkom borbenog aviona. A upravo te je brojke Musk stavio na stol i razbjesnio vojni establišment.
Američki porezni obveznici u razvoj najnaprednijeg američkog aviona F-35 dosad su investirali oko 1,5 bilijuna dolara. Projekt je kasnio i još nije do kraja ispeglan. Nekidan je proizveden 500. primjerak ovog čuda vojne tehnike. Osnovni model ovog aviona na tržištu stoji oko 80 milijuna dolara. Istodobno, američka vojska s američkom tvrtkom Kratos razvija najnoviju bespilotnu letjelicu XQ-58 Valkyre. Prema dostupnim informacijama, u njezin razvoj dosad je potrošeno stotinjak milijuna dolara. Procjenjuje se da će tržišne cijena po komadu biti oko tri, a nakon proizvedenih prvih sto komada, dva milijuna dolara. A riječ je o letjelici koja je u ovom trenutku tehnološki možda najbliža onom što Musk naziva bespilotnim avionom.
Naravno, na ove iznose uložene u razvoj treba nadodati cijene obuke pilota, mehaničara, prilagodbu infrastrukture, cijenu korištenja. Troškovi su ekstremno neusporedivi, a razlika u djelovanju u borbenim uvjetima bespilotnih letjelica sve je manja, i sve manje zaostaju za borbenim avionom. Istovremeno se mogu koristiti za izviđanje i borbena djelovanja, elektronsko ometanje, a ovisno o svojim performansama, nedostižne su protuzračnoj obrani. I ono što je u ovom trenutku jedna od najvećih prednosti bespilotnih letjelica u odnosu na borbene avione, mogu se učinkovito višekratno koristiti, a dovoljno su jeftine da si njezino rušenje u ratnoj zoni vojska može priuštiti. Za borbeni avion takvo se što baš i ne može reći.
Prije devetnaest godina, nakon terorističkog napada na New York, zabilježen je prvi zračni udar iz bespilotne letjelice. Američka vojska u Afganistanu ispalila je raketu na talibanske položaje iz svoje letjelice MQ-1 Predator. Taj čin označio je početak nove filozofije ratovanja. U planinskim i nepreglednim područjima Afganistana nevidljive letjelice sijale su strah i smrt među talibanima, a gubici američke vojske bili su nikakvi. Njihova primjena uskoro je proširena na borbu protiv ISIS-a u Iraku i Siriji.
Statistike govore da su Amerikanci u razdoblju od 2014. do 2018. godine svoju bespilotnu letjelicu Reaper koristili u 2400 misija, odnosno gotovo dva puta na dan. Britanci su pak od ukupnog broja svojih zračnih misija protiv ISIS-a u čak 42 posto njih koristili bespilotne letjelice. Danas projekti idu u smjeru uparivanja borbenog aviona i roja bespilotnih letjelica. Budućnost je da iznimno skupi borbeni avion upravljaju s desetak bespilotnih letjelica koje se stotinjak kilometara dalje od njega i obračunavaju s neprijateljem.
No, to je samo dio u razvoju novih zračnih tehnologija. Vojska i vojna industrija istodobno s bespilotnim letjelicama pronašli su novu igračku za vojna djelovanja - dronove. Početak njihove primjene bio je u civilne svrhe, a vojska i policija brzo su shvatili njihovu korist. Kao i u slučaju bespilotnih letjelica, prvo se počelo s primjenom za nadzor i izviđanje terena, a potom se krenulo u razvoj borbenih dronova.
Prvi na udaru naoružanih dronova u siječnju 2018. godine našli su se Rusi. Dronove koji su na sebi nosili eksploziv u “samoubilačku” operaciju na glavnu rusku bazu poslali su sirijski pobunjenici. Iako su Rusi prvo tvrdili da su većinu dronova uništili već u zraku i da su štete minimalne, naknadno se pokazalo suprotno. Dronovi su uspjeli uništiti čak sedam ruskih aviona, među kojima su bila dva ruska ponosa SU-35. Vrlo brzo je uslijedilo još nekoliko dronovskih napada na ruske baze, a jemenski pobunjenici dronove su koristili u napadu na saudijska naftna polja.
Ubrzani razvoj
Nakon ovih napada šira javnost je doznala da najveće vojne industrije ubrzano razvijaju dronove za buduće borbene operacije. I ponovo su razlozi isti ili slični kao i kod bespilotnih letjelica - mali trošak razvoja i proizvodnje, visoka učinkovitost i mala šteta pri gubitku aparata. Vojni stručnjaci navode da je budućnost zračnog ratovanja u bespilotnim letjelicama i rojevima dronova. Riječ je o istodobnom korištenju više desetaka pa i stotina dronova koji se ispaljuju s kopna, mora ili zraka.
Pritom oni međusobno autonomno komuniciraju. Dio njih zadužen je za izviđanje, drugi za blokiranje radara, treći za borbeno djelovanje. Zvuči poznato? Ljubiteljima “Ratova zvijezda” svakako. No to je današnja realnost. Uostalom, Turska vojska upravo u Siriji primjenjuje ratovanje rojevima dronova, a kineska vojska uspješno je obavila testiranje s istovremenim ispaljivanjem 1100 dronova. Američka vojska razvija projekt Gremlins u sklopu kojeg se testira korištenje mikro dronova za izviđanje, a sutra za borbene operacije. Plan je da se ti dronovi izbacuju iz transportnih aviona i borbenog aviona F-35 i šalju u misiju nadzora prostora i neprijateljskog teritorija.
Dok su svjetske vojske u fazi Ratova svijeta, Hrvatska vojska nije došla ni na razinu Top Guna. Već 13 godina neuspješno pokušava kupiti novi borbeni avion koji bi zamijenio muzejske primjerke MIG-a 21. Dok drugi razvijaju i već koriste bespilotne letjelice i dronove u borbenim operacijama, mi smo umalo potrošili nekoliko stotina milijuna dolara za nabavu aviona starih više od 30 godina. Hrvatska je imala priliku prije 13 godina ući među zemlje koje razvijaju bespilotne sustave. Nabava izraelske bespilotne letjelice srednjeg dometa Hermes 450 već je bila dogovorena, ali onda je netko zaključio da je to preskupo pa smo od toga odustali i debelo zaostali u razvoju.
Zato je danas naša dilema polovni ili novi avion, tek smo nedavno osnovali Središte za bespilotne sustave, vojska posjeduje samo nekoliko manjih bespilotnih letjelica za izviđanje, a borbeni dronovi tek su neka daleka budućnost. Da se kojim slučajem Elon Musk našim borbenim pilotima pojavi s tvrdnjom da je su oni i borbeni avioni prošlost, gotovo sigurno bi ga ismijali i izbacili naglavačke. Jer naša je budućnost avion star 30 godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....