JE LI KOGA BRIGA ŠTO HRVATSKI ŠKOLARCI DOISTA VOLE ČITATI? Nakon žestokih reakcija na izbacivanje Anne Frank iz lektire donosimo popis najčitanijih

To je za mene jako važan trenutak i možda najvažniji razlog zašto sam se upustila u pustolovinu da uđem u politiku i budem ministrica - izjavila je Blaženka Divjak prije tri tjedna, kada su službeno doneseni novi kurikulumi, njih 24. Pustolovina ministrice znanosti i obrazovanja tjedan dana nakon toga krenula je nizbrdo.

Ideja da se iz novoga kurikuluma hrvatskoga jezika izostavi popis suvremenih domaćih i svjetskih pisaca, a ostavi samo popis obaveznih klasika, priuštila joj je rafal kritika. Iako iz njezina kabineta šalju poruke - mediji prenapuhali, ništa nije izbačeno, samo izbor suvremenih autora nije propisan već je prepušten potpunoj slobodi učitelja (što kritična masa tumači - ništa nije izbačeno, samo nije ubačeno), ostaje jedan fakt: imamo novi kurikulum hrvatskog jezika s obaveznim klasicima, a nemamo upotpunjen popis lektire s djelima koja su primamljiva djeci i mladima. Što će dakle generacije učenika čitati s proširenog popisa lektire od školske godine 2019./20., našoj je državi zasad nepoznanica.

“Shvatila sam poruku”

Pobunilo se Društvo hrvatskih pisaca, preko 3000 građana potpisalo je peticiju za vraćanje Dnevnika Anne Frank u lektiru, pobunili su se saborski zastupnici, desnica (još) šuti, izuzev predsjednice države od koje jučer čujemo da bi i ona da sva djeca pročitaju Dnevnik Anne Frank i Maloga Princa, koji je njoj osobno najdraža knjiga(...).

“I ja sam kao ministrica shvatila jasnu poruku i uvažit ću kritike”, poručila je Divjak uz otvor nove ideje: umjesto da uvaži postojeći prijedlog proširenih lektirnih djela, Divjak se odlučila zanemariti postojeći prijedlog neobvezne lektire i prizvati na autonomiju učitelja. Ideja ministrice da učitelji razredne nastave i nastavnici hrvatskoga jezika anketom odgovore Ministarstvu koje bi se knjige trebale naći u novome popisu, nije rješenje kakvim bi se priča o lektiri mogla mirno i brzo završiti. Upravo suprotno, tema lektire vratila se na ne baš slavno razdoblje iz travnja 2016., kada je kulminirala žestoka rasprava o lektiri, a Jokićev kurikulum hrvatskog s podugačkim lektirnim popisom prozvan “tempiranom šuvarovskom bombom” (cit. Slobodan P. Novak).

Po zamisli prve radne skupine (ex Jokić), prošireni popis knjiga po kojemu nastavnici mogu birati sastojao se od preko 400 naslova. Među njima je bilo niz modernih izdanja: Intervju s vampirom (Anne Rice), Klub boraca (C. Palahniuk), Cesta (C. McCarthy), Bijeli klaun (D. Miloš), Buddha iz predgrađa (H. Kureishi), Kafka na žalu (H. Murakami), Čovjek bez sudbine (I. Kertesz), Marina ili o biografiji (i. Vrkljan), Hotel Zagorje (I. B. Simić), Sluškinjina priča (M. Atwood)...

Strah od otvaranja nove rasprave oko popisa lektire, očito je ministrici bio okidač za odluku da se prošireni popis lektire ne propisuje već da ga nastavnici sami kreiraju.

- Gdje smo sada? Ideja da se ponovno pita profesore u osnovnim i srednjim školama naprosto je pokušaj da se ugasi planuli požar. Možemo li doista nešto napraviti ako je kurikulum bez potpune lektire službeno donesen i objavljen u Narodnim novinama, to ne znam, no vjerujem da ministrica može promijeniti odluku. Ako se željelo izbjeći nekakve javne sukobe oko lektire, ušlo se u još veći sukob. Pokušaj izbjegavanja je rezultirao činjenicom da su sve tri književne udruge jednoglasno istupile, što se ne događa baš često.

Tako da je pokušaj da se izbjegne šteta rezultirao još većom štetom, a da ne govorimo o šteti ako ostane ovakav kurikulum kakav jest. Nitko nije njime zadovoljan, čak ni oni koji su ga radili - kaže Zoran Ferić, predsjednik Društva hrvatskih pisaca i profesor hrvatskoga jezika iz zagrebačke gimnazije, po kojemu je politički diktat oko lektire najgora moguća opcija.

- Ideja ministrice da nastavnici anketom odlučuju o popisu knjiga za lektiru također je sporna jer je to stvar struke. Ne želim osporiti kompetenciju učitelja, međutim tako širokim zahvatom ništa se neće dobiti. Tom bismo se logikom mogli zapitati - a zašto onda ne napravimo referendum o lektiri? , smatra Ferić i zaključuje kako smo očito država koja nije u stanju napraviti popis školske lektire.

A rujan je blizu, pa se postavlja pitanje što čeka učenike i nastavnike. - Niti nama nastavnicima, niti djeci, prelazak na nove kurikulume neće biti lagana prilagodba. To je težak i kritičan trenutak za školstvo, a uz ovakav spor, cijela me priča pomalo straši - kaže.

Iako novi kurikulum potpisuje ministrica, ostala je nepoznanica u kojemu je trenutku i tko točno došao na ideju da se iz kurikuluma izbaci popis proširenih djela. Radovan Fuchs, premijerov savjetnik i koordinator Ekspertne radne skupine, tvrdi da je do njih na doradu došla verzija kurikuluma bez proširenog djela lektire. Pojedine članice njegove radne skupine tvrde kako verzija kurikuluma objavljena u Narodnim novinama nije ista verzija koju su vratili Ministarstvu, a sumnju da je popis izbačen po sugestiji HAZU-a, kategorički odbija član njihova povjerenstva za prosudbu kurikuluma hrvatskog, akademik Ranko Matasović.

HAZU-ov kanon

- Za izbacivanje Dnevnika Anne Frank doznao sam iz medija, što me navelo da provjerim je li to djelo bilo u varijanti kurikuluma kojega smo recenzirali. Bilo je, kao i čitav prošireni popis djela. Zašto je netko to odlučio izbaciti i tko je to napravio, doista ne znam. Implikacija da je to ideja nekoga u HAZU je vrlo zlobna, kaže Matasović.

U HAZU su imali raspravu oko lektirnih djela u prosincu 2017., što bi tu trebalo biti, a što ne, no akademici su se složili da je pametno što je vrlo malo obaveznih djela, a podugačak je popis proširenih djela za izbor nastavnicima. Glavna zamjerka lektiri bila je, kaže Matasović, vezana uz rusku književnost koja je na lektirnom popisu bila potpuno nezastupljena. I to smo sugerirali u recenziji, za koju smo dali uvjetno pozitivno mišljenje, jer nismo željeli kočiti čitav proces, kaže Matasović, po kojemu čitav dokument nije imao šansu dobro ispasti nakon toliko prtljanja i timova: od Jokićevih radnih skupina, preko neimenovanih ljudi iz Ministarstva, pa novi tim Radovana Fuchsa, pa dodatne recenzije drugih institucija...

Preporuka HAZU-a bila je u kanon obaveznih djela za čitanje u gimnaziji uvrstiti Kranjčevića, Ujevića, Nazora i Andrića koji su u prijedlogu bili u izbornoj lektiri. Akademici su tražili da se uvrsti i barem jedan moderni roman, primjerice Kiklop Ranka Marinkovića ili Mirisi, zlato, tamjan Slobodana Novaka. Također, tražili su da se u izbornu literaturu priznaju suvremeni ruski pisci koji postoje u hrvatskom prijevodu - Brodskij, Pelevin, Lj. Ulickaja.

Po prihvaćenom kurikulumu osnovci će tako čitati pod obaveznom lektirom u prvom i drugom razredu Crvenkapicu, Snjeguljicu i Trnoružicu, Carevo novo ruho, Ružno pače i Tratinčicu; u trećem, četvrtom i petom Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Vlak u snijegu, Družbu Pere Kvržice, Koko u Parizu, te izbor iz poezije Z. Baloga i G. Viteza. U šestom, sedmom i osmom razredu čekat će ih Priče iz davnine, Cesarićev izbor poezije, Zaljubljen do ušiju, Priče iz Vukovara, Zeleni pas, Trojica u Trnju... Srednjoškolci će (i dalje) čitati poeziju S.S. Kranjčevića, Krležinu Gospoda Glembajevi, Marinkovićeva Kiklopa, Matošev izbor iz novela, pa Smrt Smail-age Čengića, Posljednje Stipančiće, Prijana Lovru...

Ono što u cijeloj priči najviše smeta većinu aktera, jest što je i po novome obaveznom popisu lektira najvećim dijelom ostala nezanimljiva i nerazumljiva djeci i mladima.

- Problem je što je teško objasniti i meni nakon svih tih godina u razredu, zašto se radi tako da u srednjoj školi teža i složenija djela učenici trebaju čitati prije lakših. Po meni kao profesoru hrvatskog jezika ideja lektire je ponuditi mladima manji dio kanonskih djela, a ostala djela birati tako da ih privučemo knjizi. A sve se čini upravo suprotno od toga. I ne želim vjerovati da je to slučajno jer predugo traje - kaže Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod.

Kako bilo, uz struku, nestruku i politiku zapetljanu u lektiri, učenici i njihove čitalačke preferencije su potpuno izvan fokusa, jednako kao i knjižničari među kojima je velik broj nastavnika hrvatskog jezika.

Knjižnice grada Zagreba pripremile su za Jutarnji list popis najčitanijih knjiga po izboru osnovaca. KGZ-ov Odjel za djecu i mlade, na temelju statistika iz posljednjih šest mjeseci, priredio je popis od 20 djela podijeljen na djecu mlađe osnovnoškolske dobi i onu starije. Među dječjim favoritima je sedam domaćih autora i 13 stranih.

Morski dnevnik Pauline P. Sanje Polak, Maša i kazalište Sanje Pilić (serijal), Mačak s četvrtog kata Vlade Rajića i Čokoladne godine Mladena Kopjara djela su koja djeca mlađeg uzrasta vole imati u rukama i čitaju ih bez obzira na lektiru. Stariji osnovci od domaćih biraju ponovo Sanju Pilić (Pošalji mi poruku), Jasminku Tihi-Stepanić (Dom iza Žice) i Danicu Jurić Spasović (Vodim te u Tokio). Od stranih autora najzanimljivija su im djela - Tom Gates: moj savršen svijet (Liz Pichon), Mali milijarder (David Walliams), Priče za laku noć za mlade buntovnice (F. Cavallo, E. Favili), odnosno starijima Čudo (R.J. Palacio), Pax (S. Pennypacker), Warrior Cats: u divljini (E. Hunter). Zanimljivo je da je dio najčitanijih djela među osnovcima bio na proširenom popisu lektirnih djela koje je odabrala prva radna skupina za hrvatski jezik - Gregorov dnevnik, Harry Potter, Hobit.

“Panika bez razloga”

Hoće li njih prepoznati učitelji i nastavnici od kojih ministrica očekuje prijedloge za novi popis lektire? Poznaju li nastavnici uopće ta djela, pogotovo novija među njima?

- Ne, (ministrica, op.a.) nije shvatila poruku. Nema nikakve šanse da se tisuće učitelja slože i blagoslove neki popis. Ta priča s anketom učitelja je obična bljutava demagogija. Ministarstvo treba predlagati i postavljati okvire i za te okvire preuzeti odgovornost. Tako će učitelji iskoristiti svoju slobodu i dobro odabrati - poručila je ministrici spisateljica i PR-stručnjakinja Danica Juričić Spasović, čija je knjiga Vodim te u Tokio također na popisu najčitanijih knjiga za djecu starije osnovnoškolske dobi.

Usporedba knjiga koje su po starom nastavnom planu i programu ušle u popis lektire, prijedloga koji je napravila prva Ekspertna radna skupina 2016., prijedlogom kurikuluma nakon recenzije HAZU-a i novoobjavljenog kurikuluma, pokazuje da je na ukupnim listama preko 700 djela za osnovce i srednjoškolce. Samo nekoliko desetaka tih djela uspijevala su zadržati kontinuitet prisutnosti. Riječ je o primjerice o Strancu (A. Camus), Dekameronu (izbor, Boccaccio) pa Otac Goriot (Balzac), Smrt Smail-age Čengića (I. Mažuranić), Život je san (P. C. Barca), Mirisi, zlato i tamjan (S. Novak), Posljednji Stipančići (V. Novak).

Još nekoliko desetaka djela na listi je i u sadašnjoj školi, i u prijedlozima kurikuluma, ali ne i u novome kurikulumu hrvatskog jezika.

- Panika je nastala bez razloga. U škole idući tjedan šaljemo on-line anketne upitnike - kažu jučer u Ministarstvu. Na kritiku da nisu uključili knjižničare u pripremu preporuka, odgovaraju kako će uvažiti taj zahtjev.

Ne znaju koliko će ukupno djela biti u preporuci.