Zvuči li vam naziv za turističko područje "Centar svijeta" pretenciozno? Sigurno da zvuči, sve dok ne čujete legendu koja kaže da su u Ludbregu bili zamišljeni krugovi zemaljski, a na njihovim obodima velike metropole. Priču je potvrdio poznati švicarski povjesničar umjetnosti dr. Erasmus Weddigen slučajno se igrajući šestarom i zemljopisnom kartom. On je naime, uzevši za ishodište Ludbreg, opisivao po karti krugove i uočio da se stvarno na toj zamišljenoj liniji nalaze veći gradovi, ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Dakle, novoosnovana turistička zajednica Centar svijeta tako se naziva s povijesnim pokrićem.
Uz Grad Ludbreg, koji nazivaju još i gradom čuda i legendi, novoosnovano Turističko područje Centar svijeta obuhvaća općine Jalžabet, Martijanec, Mali i Veliki Bukovec te Općinu Sveti Đurđ. Ova potonja je najpoznatija po načelniku koji božićnicu daje i kravama, pa sto kuna za svaku. Baš ta je gesta načelnika koji desetljećima vodi svoju općinu odraz živopisnosti ovog područja u Varaždinskoj županiji.
Turistička zajednica područja Centar svijeta ima mladu direktoricu Petru Međimurec punu elana za promociju turizma svog kraja. Lijep je to kraj među zagorskim bregima i svaka općina ima svoje adute za goste. U svim krajevima kontinentalne Hrvatske gdje je s novim željama modernog gosta stigao turizam nailazimo na jednaku reakciju domaćina.
Vole svoj kraj i za njih je on najljepši na svijetu, no istovremeno se potiho čude da je netko spreman radije doći u Martijanec ili Sveti Đurđ nego na neku jednako udaljenu morsku destinaciju. Zagrepčanima je do područja TZ-a Centar svijeta jednaka udaljenost, oko sat i pol vremena, kao do primorja. Ali današnji su turisti zahtjevniji gosti od onih koji će se zadovoljiti morem i suncem. Traže više sadržaja. Tradicija, kultura, gastronomija, enologija i etnologija u zdravom i još uvijek nezagađenom okolišu ono je što privlači sve veći broj gostiju. U Centru svijeta to će i naći. Ovakvo se udruživanje malih općina u jedno turističko područje uvriježilo u Varaždinskoj županiji, na taj su im način dostupniji fondovi EU zahvaljujući kojima će dotjerivati prirodne resurse kojima raspolažu. Imoćani i Gorani prvi su to shvatili, a njihovu su dobru praksu preuzeli i u Varaždinskoj županiji. - Velika je prednost entuzijazam zahvaljujući kojemu smo punim srcem ušli u ovaj pothvat - rekao je, po osnivanju nove turističke zajednice u veljači, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.
Zahvaljujući nevelikom broju kilometara i autocesti koja može skratiti put, iako osobno uvijek preferiramo lokalne ceste jer mnogo je toga zanimljivo usput i šteta je propustiti, izlet u Centar svijeta može biti i jednodnevan, ali većina se gostiju odluči za vikend, a produljeni bi vikend bio najbolja opcija. Ili kao što si strani gosti često priušte, tjedan dana u kućama za odmor, kojih je u Varaždinskoj županiji sve više i nadmeću se kvalitetom ponude.
Grad Ludbreg centralno je mjesto turističkog područja Centar svijeta pa je najbolje krenuti od njega, a potom se zaputiti u hedonističke (k)rajeve okolice. Turistički aduti Ludbrega su Otok mladosti, Arheološki park Iovia Botivo i vidikovac Sveti Vinko, a Ludbreg je domaćin i najveće vjerske manifestacije na sjeveru Hrvatske, Dana Svete nedjelje.
Otok mladosti je mjesto za odmor duše i tijela. Iako u neposrednoj blizini grada, zelena oaza brzo učini da čovjek zaboravi sve ono zbog čega i jest pobjegao u prirodu. Otok je okružen rijekom Bednjom, a destinacija se često koristi kao prirodna koncertna pozornica. Arheološki park Iovia Botivo svjedoče o rimskoj prošlosti grada i cijelog područja. To je novouređeni kompleks u kojemu se može naučiti o životu u doba starog Rima. Rimljani su uz lijevu obalu rijeke Bednje izgradili naselje Ioviju, uništeno u 5. stoljeću nove ere, no ostaci rimskih građevina vidljivi su i danas. Dva su objekta u samom središtu grada danas zanimljivi arheološki park koji gostu dočarava način života u antici, ali i značenje samog naselja za povijest ovog dijela Hrvatske. Zahvaljujući AR i 3D interaktivnom modelima gosti parka imaju se priliku zaista osjećati kao da su se vratili u davna vremena.
Kad ste među zagorskim bregima, iako je Ludbreg već podravski kraj, vidikovci su prava mjesta za uživanje u raskoši prirode. Vidikovac Sveti Vinko, na putu od Ludbrega prema Koprivnici, poznat je po najvišem svjetskom kipu svetog Vinka, zaštitnika Ludbreškog vinogorja, i čarobnom pogledu na nepregledne vinograde koji daju neka od najfinijih vina, dobitnika brojnih nagrada za kvalitetu. Upravo su vinari iz Udruge Trsek zaslužni za postavljanje 7,4 metra visokog kipa na osam metara visokom postolju, autora Petra Kolarića iz Ždale. S vidikovca se sasvim lijepo vidi i susjedna Mađarska.
Najviše se turista u Ludbregu tradicionalno okuplja krajem kolovoza na vjerskoj manifestaciji Sveta nedjelja. Jedno je to od najvećih i najpoznatijih proštenja u Hrvatskoj, koje uz vjerske sadržaje nudi i cijeli niz svjetovne zabave. Cilj je da barem dio od stotinjak tisuća hodočasnika iz cijele Europe ne dođe i ode u jednom danu, nego da u Centru svijeta provede i koji dan dulje. Dosadno im neće biti. U Jalžabetu mogu obići arheološka nalazišta, golemi grobni humak koji datira iz šestog stoljeća prije Krista, a prije 2600 godina sagradili su ga Skiti. Iako još nema turističku infrastrukturu, humak je vrijedno obići jer jedan je od najpoznatijih prapovijesnih spomenika u Hrvatskoj i jedan od rijetkih gigantskih neistraženih prapovijesnih grobnih humaka srednje Europe. Za još malo povijesti i arheologije posjetite nalazište Blizna kod Jakopovca i Villu Rusticu u Kelemenu.
Iz Jalžabeta nikako ne odlazite a da ne posjetite Crkvu svete Elizabete Ugarske iz 1334. godine, barokni dvorac Somogy-Bedeković s perivojem.
Cijeli je kraj isprepleten vinskim cestama, a od mnogih smo se vinara odlučili za posjet vinariji Makar u Vinogradima Ludbreškim, koja jedina ima i službenu kušaonicu. Vinarija je vlasnik nekoliko nagrada s londonskog Decanter World Wine Awardsa.
Današnji gazda, Nikola Makar, čiji sin Marko vodi vinariju, vinograd je naslijedio od roditelja, poslovna mu je premisa kvaliteta, a na kvantitetu se ne obazire. U vinogradu imaju sorte graševina, rajnski rizling, manzoni bijeli, chardonnay, žuti muškat, sivi pinot i miješano vino. Imanje je starinsko i zanimljivo, ali s modernom infrastrukturom i, budući da se može uzeti u najam po cijeni od 1000 kuna dnevno za šest ležajeva i mjesta za zabavu za desetke ljudi, zapravo je odlična turistička destinacija.
Boraviti u vinariji pa odatle ići u razgledavanje okolice zvuči privlačno. Rustikalni objekt, čija velika sjenica s golemom pekom i slamnatim krovom dominira prostorom, ima i bazen pa je lako, iako je za našeg posjeta padala dosadna ljetna kiša koja najavljuje jesen, zamisliti se s čašom finog žutog muškata u ležaljci pokraj bazena u podravsko-zagorskom kraju.
Nama bi bio gušt povremeno ustati iz ležaljke i uputiti se u istraživanje okolice, recimo do dvorca Draškovića u Velikom Bukovcu, između rijeka Bednje i Plitvice. Dvorac i prekrasan perivoj čija se ljepota, unatoč nužnosti preuređenja i vraćanja starog mu sjaja, jasno vidi i u ovako zapuštenom stanju, u 16. je stoljeću služio kao utočište lokalnom stanovništvu od najezda Turaka. Perivoj je u engleskom stilu s prvim dijelom oblikovanim kao barokni vrt. Potomci vlastele Draškovića danas se trude urediti dvorac, ali za to je potreban ogroman novac koji se nadaju namaknuti iz europskih fondova. Njihove slike vise na zidovima uredskih prostora u dvorcu, a obnovljeni dio vraća namjernika u raskoš davnih vremena.
I Martijanec ima dvorac čija se ljepota može tek naslućivati jer nebriga privatnog vlasnika uzima svoj danak. I tu su nekoć obitavali Iliri, Kelti koji su iza sebe ostavili impozantne grobnice iz starijeg željeznog doba, danas poznate pod nazivom "gomile". Poslije njih su, kao i u cijeli kraj, stigli Rimljani. Martijanec je najpoznatiji po crkvi svetog Martina, pokraj koje je 2015. godine otkrivena "Stopa sv. Martina", dio međunarodnog kulturno-sakralnog projekta koji povezuje europske gradove i mjesta čiji je zaštitnik sveti Martin. Martijanečka je crkva onako prekrasno zdanje uz Podravsku magistralu, pomalo surealna. Tadašnji načelnik Općine Marijan Horvat bio je veliki zagovornik Martijanca kao turističke oaze, a jednako zdušno se za turizam zalagao i njegov nasljednik Dražen Levak. Potonji je poznat i po proizvodnji sjajnih rakija bez koje bi, barem jedne litre, bio grijeh napustiti Martijanec.
S košarom delicija s lokalnih OPG-ova, malo rakije za aperitiv i bocom vina iz ludbreških vinograda zgodno je otići na piknik u šumu Križančiju u Malom Bukovcu koja je sa svojih 650 hektara najveća šuma u gornjoj Podravini. Poslije piknika svakako svratite do Svetog Đurđa, gdje ćete, imate li sreće pa vas načelnik primi u svojemu uredu, imati priliku vidjeti lijepu zbirku slika lokalnih autora, među kojima je i portret lijepe Lidije Bačić. Sveti Đurđ ima zanimljivu tradiciju izložbe "Uskrsno jaje". Radi se o golemoj, ručno oslikanoj pisanici u maniri naive izloženoj ispred crkve sv. Jurja.