Nakon 10 mjeseci duge stanke uzrokovane pandemijom koronavirusa i općim lockdownom Island se priprema za "novu eru turizma", za koju se nada, prenosi magazina Condé Nast Traveler, da će biti održivija nego prije.
Naime, Island je donedavno bilježio vrlo veliki i nagli turistički rast, s dvojakim posljedicama. S jedne strane, gospodarstvo te države u sve se većoj mjeri počelo oslanjati na turizam, dok je - s druge - ta ista "zlatna koka" imala zabrinjavajuće posljedice za tamošnji okoliš.
Sada su, razmišljajući o dugoročnoj strategiji, smislili odgovor: ohrabrivat će ljude da ostaju dulje, da putuju sporije i koristit će jednu od svojih osnovnih prednosti u "covid eri" - prostranstvo.
Inače, čini se da je godina bez velikog priljeva turista činila dobro Islandu. Primjerice, uprava nacionalnog parka Thingvellir tvrdi kako je na tamošnjim stazama, koje bi inače bile preplavljene posjetiteljima, primijetila manje smeća. Lokalno stanovništvo uživalo je u miru i tišini, dok su domaći turisti pohrlili u dosad još turistički neeksploatirane regije Westfjords i Eastfjords, koje tek sada počinju dobivati pozornost i financijsku podršku vlade.
"Rast broja posjetitelja kojem smo svjedočili do 2019. godine bio je prebrz i približavali smo se rubu ozbiljno neodrživog razvoja. Sretni smo što je Island relativno velika zemlja te je moguće uravnoteženije distribuirati promet nego što smo to činili prije", tvrdi Tryggvi Felixson, turistički vodič i predsjedatelj Landvernda, islandske udruge za okoliš.
Upravo su na toj ravnomjernijoj distribuciji intenzivno radili tijekom ove stanke. Za razliku od drugih, Island je lani svoja ulaganja u turizam povećao za čak 40 posto te je za poboljšanje turističke infrastrukture utrošeno čak 13,6 milijuna dolara. Gradili su nužne objekte i infrastrukturu kao što su parkirališta, sanitarni čvorovi, prilazi dostupni za osobe s invaliditetom, radili na osmišljavanju pješačkih i planinarskih staza... Odnosno, pokušali su ispraviti ono što im je prije bila slaba točka - nepripremljenost za dolazak turista i, slijedom toga, neželjene posljedice po okoliš.
Osim toga, islandski parlament trenutno raspravlja i o uspostavljanju nacionalnog parka u gorskim dijelovima zemlje, tzv. Highlands. Time bi se zaštitilo oko 30 posto teritorija države.
Uveli su i posebnu vizu za digitalne nomade, ali s jednom kvakom - mjesečna plaća takve osobe treba biti najmanje 7360 dolara. Takvim ograničenjem žele privući profesionalce koji dobro zarađuju te, posljedično, mogu stimulirati lokalnu ekonomiju.
Kako bi ponukali ljude da ostanu dulje i istražuju i druge dijelove zemlje, osim onih najpopularnijih, predstavili su i dvije velike obilaznice. Jedna je Westfjords Way, 949 kilometara oko istoimenog poluotoka. Druga je tzv. Diamond Circle na sjeveru zemlje, duljine 249 kilometara.
No, nisu zaboravili ni glavni grad. Ovog proljeća u Reykjaviku bi se trebalo otvoriti novo geotermalno kupalište pod imenom Sky Laggon. Riječ je o jednom od najvećih turističkih projekata na Islandu, vrijednosti 31 milijun dolara, a niknuo je i novi smještaj - Bubble Hotel, sastavljen od 18 kupolastih zdanja na dvije šumovite, udaljene lokacije na kojima se može uživati u pogledu na polarnu svjetlost. No, čak ni to nije sve. U 2022. godini u blizini najvećeg europskog ledenjaka u nacionalnom parku Vatnajökull trebao bi se otvoriti kompleks Six Senses Össurá Valley, koji će činiti 70 soba te koliba izgrađenih od obnovljivih materijala sa zajedničkim predznakom: održivi luksuz.