Znanstvenici uspjeli na životu održati komadić ljudskog mozga: ‘Ovo će nam pomoći u pronalasku novih lijekova‘

Skupina znanstvenika pod vodstvom Emme Louise Louth sa Sveučilišta u Kopenhagenu u petrijevoj zdjelici na životu održava komadić ljudskog mozga duljine jednog centimetra. Ovo je prvi puta da je takav pothvat nekome uspio, a dio je revolucionarne studije koja će pomoći u pronalaženju novih lijekova i tretmana za smrtonosne bolesti, piše Daily Mail.

Skupina znanstvenika je iz pacijentovog korteksa izvukla komad moždanog tkiva i brzo započela novi proces kako bi osigurala njegovo preživljavanje.

Tim je prvo ohladio tkivo, održavajući mu protok kisika kako bi stanice ostale žive, a zatim stavio mali komadić u mješavinu iona i minerala - istih sastojaka koji se nalaze u cerebralnoj spinalnoj tekućini.

Louth je u priopćenju objasnila da su ona i njezin tim uspjeli održati moždano tkivo na životu 12 sati, što je omogućilo provođenje studija i pokusa koji su do sad bili mogući samo na životinjama.

- Da usporedimo: studije na mišjim stanicama u usporedbi s istraživanjima na ljudima su poput gledanja u Nokiju 3310 kada pokušavate popraviti iPhone - rekla je Louth.

- Imaju iste osnovne funkcije, no ljudski mozak je složeniji - ističe Louth.

- Znamo da postoje razlike u vrstama stanica i ekspresiji određenih receptora, pa je zbog toga mogućnost testiranja izravno na ljudskom tkivu jedinstvena prilika - dodala je.

Mozak u petrijevoj zdjelici.

Emma Louise Louth/sveučilište u Kopenhagenu

Prethodna studija usredotočila se na veze između neurona ljudi i neurona miševa koje su pojačane dopaminom, a pokazala je da "neurotransmiter povezan s nagradom", odnosno, dopaminom, jača veze između neurona u ljudskom mozgu. Saznanje o tome moglo bi, prema Louth, dovesti do novih mogućnosti liječenja te rehabilitacije nakon moždanog udara ili drugih vrsta akutnog oštećenja mozga, gdje se kod pacijenata gube veze između moždanih stanica.

Međutim, postavljaju se mnoga pitanja oko rezanja živog ljudskog moždanog tkiva, no Louth tvrdi kako ono ne osjeća bol.

- Svaka emocija ili misao mora proći kroz mnoge dijelove mozga - rekla je.

- Dio na kojem radimo je veličine najudaljenijeg dijela vašeg palca i više nije povezan s drugim područjima mozga. Razumijem zašto se ljudi pitaju imaju li neuroni u petrijevoj zdjelici pamćenje, ali to jednostavno nije moguće - zaključila je znanstvenica.

Istraživačka skupina trenutno radi na metodi koja može održati male "komadiće" mozga na životu do deset dana.